U Karlovačkoj županiji, najužem dijelu Hrvatske između sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine i Slovenije, grupe ilegalnih migranata na putu prema Sloveniji i dalje prema zapadu svakodnevna su pojava. Nema potrebe za slanjem vojske na granicu, kažu u hrvatskoj policiji na špekulacije da to traže neke zemlje članice Europske unije (EU) ugrožene ovim novim priljevom migranata.
Čak šest utopljenih ilegalnih migranata na Kupi posljednjih tjedana, grupe migranata na glavnim karlovačkim ulicama, hrvatski policajac koji se pucanjem u zemlju brani od ilegalnog migranta koji ga je napao, policija koja gotovo svakodnevno zaustavlja kombije u kojima krijumčari ljudi prevoze i po nekoliko desetaka migranata stisnutih poput sardina – to je svakodnevica Karlovačke županije, dijela Hrvatske između Bosne i Hercegovine i Slovenije gdje je udaljenost između te dvije države manja od 70 kilometara zračne linije.
"Mi smo posljednjih mjeseci postali migrantska ruta broj jedan", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) novinarka dugoreškog "Radija Mrežnica" Ariana Kekić.
"Može ih sa vidjeti i na prometnicama, šumskim putevima, kroz gradove i kroz sela. Obično su do sada putovali noću, a sada sve češće putuju danju. Na primjer, u srijedu navečer u Karlovcu na brzoj cesti – riječ je o prometnici koja je skoro pa žila kucavica grada – pronađeno je petnaestak migranata. Oni su hodali tom cestom uvjereni da je Karlovac – Slovenija", riječi su novinarke Kekić.
Ni 12 sati kasnije, nova grupa.
"Jutros sam osobno bila na terenu i srela grupu sirijskih migranata. Redom su to mladići. Njih je uhvatila naša policija u mjestu Novigrad na Dobri. Kažu mi da hodaju pet dana od bosanske granice pa do samog Novigrada. Jako je puno policije ovdje na terenu, a rekla bih da je još više migranata i možemo sigurno očekivati da će ih iz dana u dan biti sve više", istakla je Ariana Kekić.
Policija kaže da je od početka godine imala više od 150 kaznenih djela krijumčarenja osoba, 70 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, da je suradnja sa bosanskohercegovačkom policijom dobra te da 6.100 hrvatskih graničnih policajaca sasvim dobro obavlja svoj posao.
Zato na medijske špekulacije da Austrija uz pomoć Slovenije inzistira da Hrvatska postavi vojsku na granice kako bi zaustavila priljev migranata na novoj ruti Grčka – Albanija – Crna Gora – Hrvatska – Slovenija ravnatelj hrvatske policije Nikola Milina odgovara: "Prije nekoliko godina izmijenjen je zakonodavni okvir kako bi se omogućilo korištenje vojske kao potpore, ali u svakom slučaju – kako stvari sada stoje – apsolutno nema potrebe za uključivanjem vojske na hrvatskim granicama".
Međutim, Slovenija kaže kako je propusnost hrvatske granice za migrante i dalje prevelika.
Sigurnost slovenskih građana je njihovo ustavno pravo, kazala je za ljubljansko "Delo" slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Györkös Žnidar govoreći o tome zašto Slovenija neće maknuti bodljikavu žicu sa svoje granice prema Hrvatskoj.
"To bi bio signal da je granica otvorena, a to je neprihvatljivo i sigurno bi izazvalo masovni pritisak na granicu", kazala je Györkös Žnidar.
- Hrvatski MUP: Dobra suradnja oko izbjeglica sa BiH
- Zahtjev da Hrvatska istraži nasilje nad izbjeglicama
Umjesto vojske na granicama, ilegalnu migraciju može se podjednako dobro zaustaviti boljom suradnjom zemalja EU i zemalja koje još nisu u Uniji, a koje su pogođene ovim novim migrantskim valom i to je službena hrvatska politika.
"Na žalost, tu nam ne ide na ruku liberalizacija viznih režima u nekim susjednim zemljama, prije svega u Srbiji, sa nekim državama otkuda dolaze migranti. Možda mi to ne možemo sami to na bilateralnoj razini riješiti sa Srbijom, ali to očito onda mora Europska unija. Jer to nije problem Hrvatske ili balkanskih zemalja, nego je to zapravo problem cijele Europske unije", ocijenio je stručnjak za međunarodnu sigurnost Vlatko Cvrtila.
Prema njegovoj ocjeni, kod ovog novog migrantskog vala nije problem u broju ilegalnih migranata, koji i dalje nije značajan, već u kriminalnom miljeu koji se na njihovom švercu bogati i jača.
"Problem je u tome da se formira jedna jaka kriminalna mreža koja se sigurno neće zaustaviti samo na zaradi na muci ovih ljudi, nego će s tim novcem pokušati utjecati na – recimo to tako – javne procese, a to je nešto što kod ove vrlo krhke institucionalne izgrađenosti u ovoj regiji stvara dodatne probleme", zaključio je Cvrtila.
Facebook Forum