Hrvatska pod novim optužbama da u BiH vraća 1.000 migranata mjesečno

Hrvatska policija nasilno vraća u Bosnu i Hercegovinu (BiH) između 1.000 i 1.200 ljudi mjesečno, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) direktor za BiH Danskog vijeća za izbjeglice (DRC), čiji je novi izvještaj o nasilnom vraćanju migranata objavio londonski Guardian.

„Prema izjavama ljudi s kojima razgovaramo nakon što su nasilno vraćeni u BiH, njih 15-20 posto kaže da je doživjelo fizičko nasilje, njih oko pola žali se da im je osobna imovina oduzeta ili uništena, i svaki treći žali se da su zatražili azil, ali da im je policija odbila zahtjev”, kaže Nicola Bay.

I dalje se nastavlja nezakonito i nasilno postupanje hrvatske policije kakvom svjedočimo već godinama, kažu i u zagrebačkom Centru za mirovne studije (CMS) povodom najnovijeg teksta u londonskom Guardianu u kojem se prenosi izvještaj DRC-a.

Pročitajte i ovo:

I UNHCR upozorava na nasilje hrvatske policije nad izbjeglicama

Prema tom izvještaju, hrvatska je policija između 16. i 29. kolovoza uz primjenu sile u BiH vratila čak 60 afganistanskih migranata, od kojih su pola maloljetnici. Nekima su ukradeni novac i mobiteli, a hrvatska policija se – kako se navodi - oglušila na zahtjeve nekih od njih koji su zatražili azil u Hrvatskoj, a sve to u situaciji kada su – pred dolazak talibana - zapadne vlade organizirale odlazak iz zemlje Afganistanaca koji su sa njima surađivali.

“Guardianov članak nam na žalost potvrđuje kako se praksa hrvatske policije, a možemo generalno reći i policija ostalih država članica Europske unije (EU), nije promijenila, odnosno da države članice EU i dalje umjesto pružanjem utočišta, odnosno međunarodnim pravom zagarantiranog prava na pristup azilu, i dalje ljude dočekuju nasiljem i nezakonitim protjerivanjem”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) aktivistica CMS-a Sara Kekuš.

Ona je dodala kako upravo Afganistanci čine najveći broj onih koji su posljednjih godina doživjeli nasilno vraćanje iz Hrvatske prema BiH.

MUP odbacio optužbe Guardiana

Iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) je na upit RSE odgovoreno kako je MUP u pisanom odgovoru na pitanja novinara Guardiana, odbacio njegove optužbe i zatražio da on podastre činjenice koje bi potvrdile njegove navode.

“Hrvatska policija nikad nikoga nije pljačkala niti zlostavljala, a svaka informacija koja predstavlja sumnju da se to dogodilo temeljito se istražuje”, navodi se u njihovom odgovora Guardianu.

U MUP-u kažu kako se svim migrantima omogućuje da zatraže međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, “bez obzira na činjenicu što velika većina nezakonitih migranata zloupotrebljava institut međunarodne zaštite te se nakon izražavanja namjere upuštaju u daljnje sekundarne migracije odlaskom u druge ciljane zemlje Europske unije te Prihvatilište napuštaju prije okončanja postupka”.

Pogotovo to, tvrde u MUP-u, vrijedi za migrante koji su se izjašnjavali kao državljani Afganistana, koji su “u najvećem broju u Hrvatskoj izražavali namjeru i podnosili zahtjeve za međunarodnom zaštitom, da bi potom u vrlo velikom postotku postupci, zbog njihovog napuštanja Prihvatilišta i daljnjeg nezakonitog kretanja, morali biti obustavljeni. Određeni manji broj tih zahtjeva riješen je pozitivno i te osobe uživaju međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj”.

MUP je Guardianu odgovorio, a to je ponovljeno i u odgovora na upit RSE kako se “u odnosu na politiku postupanja ovog Ministarstva i hrvatske policije prema nezakonitim migracijama, ništa neće promijeniti”.

Prema podacima MUP-a, od 15. kolovoza do 1. rujna 118 osoba zatražilo je u RH međunarodnu zaštitu, a od njih “čak 91 navodi da su državljani Afganistana, iako nitko od njih nema isprave kojima to može potvrditi”.

I ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je nakon sastanka Vijeća ministara unutarnjih poslova Europske unije o Afganistanu u utorak 31. kolovoza u Bruxellesu jasno dao do znanja da se hrvatski pristup migracijama neće promijeniti.

Prihvat iz Afganistana

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je kazao novinarima kako je njihov jedinstveni stav da je EU spremna prihvatiti „određeni dio najugroženijih skupina iz Afganistana – zakonitim putem“.

„Prije svega se to odnosi na žene, na djevojčice, na djecu. Međutim, jasna je poruka ovoga puta da nema poziva dobrodošlice u Europsku uniju, i oko toga postoji potpuno razumijevanje svih država članica”, poručio je hrvatski ministar.

Božinović je povodom odluke o prihvatu 19 Afganistanaca koji su surađivali sa hrvatskim civilnim i vojnim predstavnicima u Afganistanu kazao kako taj prihvat migranata ne mijenja stav Hrvatske prema ilegalnim migracijama na svojim granicama gdje među ostalima stižu i Afganistanci.

"Mi smo bili, jesmo i bit ćemo protiv ilegalnih ulazaka, oni su protuzakoniti”, kazao je ministar i ponovio zahtjev za što skorijim prijemom Hrvatske u Schengen, kako bi joj bili dostupni dodatni mehanizmi identifikacije, jer – kako je kazao – motiv iregularnih migranata “nije spasiti živu glavu, nego nešto drugo.”

Po ocjeni Sare Kekuš, poruke sa sastanka u Bruxellesu pokazuju da i EU i Hrvatska na ovu situaciju reagiraju isključivo iz sigurnosnih, a ne iz humanitarnih motiva.

“Nove odluke ne mogu nam uliti nikakvu nadu da će Europa u ovoj situaciji postupati drugačije nego što vidimo da postupa posljednjih godina, zbog toga što je fokus ponovno stavljen na zaustavljanje nezakonitih migracija i na zadržavanje migracija u Afganistanu susjednim zemljama, bez direktnog i solidarnog odgovora u prihvatu konkretnog broja ljudi”, ocjenjuje naša sugovornica.

Prigovori još od 2016. godine

Hrvatska je u najnovijem valu prihvata Afganistanaca koji bježe od osvete talibana zbog suradnje sa zapadnim civilnim i vojnim predstavnicima prihvatila 19 osoba – tri obitelji i jednog pojedinca. Njih 10 su maloljetnici. Svi su smješteni u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini i nakon obavljenih pregleda još će nekoliko dana provesti u karanteni.

U Ministarstvu unutarnjih poslova dopuštaju mogućnost da će takvih slučajeva biti još.

Od završetka velikog migrantskog vala 2015/2016. godine stižu prigovori migranata na nasilno ponašanje hrvatske policije koja im - kako tvrde - ne omogućuje da zatraže azil u Hrvatskoj, oduzima im novac, mobitele i stvari, neke od njih tuče i sve ih uz upotrebu sile vraća natrag - ranije u Srbiju, a sada u Bosnu i Hercegovinu.

Neke od tih priča su – većinom posredstvom Danskog vijeća za izbjeglice koje je aktivno među migrantima sa bh. strane granice – dospjele do zapadnih medija poput Spiegela i Guardiana.

Hrvatska policija redovito odgovora da je provjerila navode i ustanovila da su netočni, a u nekoliko slučajeva se pokazalo da su navodi migranata točni, i počinitelji su sankcionirani.