U zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu identificirani su posmrtni ostaci 20 osoba srpske nacionalnosti stradalih 1995. godine za vrijeme rata u Hrvatskoj. I dalje nema suradnje srpskih vlasti, pa nije identificirana nijedna od više od 900 osoba hrvatske nacionalnosti koje se još vode kao nestale, upozoravaju nevladine udruge.
Dvadeset osoba srpske nacionalnosti stradalih u vrijeme akcija "Bljesak" i "Oluja" 1995. godine identificirale su njihove obitelji u zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu. Riječ je o osobama čiji su posmrtni ostaci pronađeni prigodom takozvane humane asanacije terena po završetku ratnih operacija i sahranjeni u individualne i masovne grobnice na lokalnim grobljima.
"Sa područja Sisačko-moslavačke županije je deset ekshumiranih, sa područja Zadarske županije šest, Karlovačke županije – jedna i sa područja Brodsko-posavske županije – tri osobe. Zahvalio sam se obiteljima koje su sudjelovale u postupku, bilo kroz davanje uzoraka krvi, bilo kroz davanje informacija koje su imale", kazao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
On je naglasio kako se Ministarstvo hrvatskih branitelja sustavno i na jednak način bavi rasvjetljavanjem sudbine svih hrvatskih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti i pozvao sve koji imaju bilo kakve informacije o sudbinama nestalih ili mogućim lokacijama grobnica da ih dostave Ministarstvu.
Nakon ove identifikacije, Hrvatska još traga za 1.509 nestalih osoba te posmrtnim ostacima 414 poginulih osoba, što ukupno čini 1.923 neriješena slučaja iz rata u Hrvatskoj.
Od nestalih, nešto više od 900 je nestalo 1991. i 1992. godine, dakle većinom su hrvatske nacionalnosti, a nešto više od 600 nestalo je 1995. godine, dakle većinom su srpske nacionalnosti.
Prema evidenciji Ministarstva, u četiri identifikacije unazad godinu dana identificirane su isključivo osobe stradale 1995. godine, dakle najvjerojatnije Srbi, a niti jedna osoba stradala 1991 i 1992, dakle najvjerojatnije Hrvati.
Hrvatske vlasti neovisno o političkom predznaku već godinama upozoravaju na nedovoljnu suradnju vlasti Republike Srbije u dostavi dokumentacije iz vukovarske bolnice i podataka i lokacija masovnih grobnica iz 1991. godine, bez čega nema pomaka u otkrivanju sudbina nestalih Hrvata iz 1991. i 1992. godine.
Velika su očekivanja bila od posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ali se ustanovilo da su sve tri osobe za koje je on u veljači donio dokumentaciju već ranije identificirane.
Ima li što novoga nakon njegove posjete i odlaska obitelji hrvatskih nestalih u Beograd mjesec dana kasnije?
Još uvijek je otvoreno to što je obećano, a što nije ispunjeno. Vidite i po broju ljudi koji su identificirani da hrvatska država, institucije, Uprava za zatočene i nestale ispunjavaju svoje obaveze, a srpska strana ne ispunjava svoje obaveze. To je jednostavno tako. Kada se kaže da u životu stvari nisu jednostavno crne i bijele, ovdje su u ovom trenutku izrazito crne i bijele", ističe predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskoga rata Ljiljana Alvir.
Uprava za zatočene i nestale održava tribine u mjestima gdje se još uvijek velik broj osoba vodi kao nestale, na kojima apeliraju da se dostavi bilo kakva informacija koja bi mogla biti korisna u procesu nalaženja i identifikacije.
Prošlog tjedna bili su u Lipiku u zapadnoj Slavoniji, a prije toga u Karlovcu, Vukovaru i Petrinji. Pred mjesec dana održan je u Zagrebu zajednički sastanak državnih tijela Hrvatske i Srbije koja se bave nestalima.
Dogovorene su i predstojeće aktivnosti – zajednička izviđanja i identifikacije posmrtnih ostataka, a sljedeći radni sastanak zakazan je za kraj lipnja ove godine u Beogradu.
Udruge srpske manjine u Hrvatskoj prijavile su 1.740 osoba iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine nestalih u ratu u Hrvatskoj, ali kako se radi o osobama koje povezuje jedino Hrvatska kao mjesto gdje se pretpostavlja da su stradale, te se osobe vode na odvojenim popisima Hrvatske, Srbije i BiH.
Facebook Forum