Institucije koje bi trebale biti glavno oružje u borbi protiv korupcije, koja je u Hrvatskoj ozbiljan problem, nemaju dovoljno novca ni kadrova za kvalitetan rad, povjerenje građana u institucije je vrlo nisko, a sudski postupci za slučajeve korupcije, posebno one na visokoj razini, su dugotrajni i spori, upozoravaju stručnjaci.
"Možemo reći da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju (EU) 1. srpnja 2013. godine željelo stvoriti dojam da je završila borba protiv korupcije", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednica Transparency International Hrvatska (TIH), Dubravka Budimir.
Nema dovoljno novca, niti ljudi
Naime, do tog roka bile su u sklopu pristupnog procesa u EU uspostavljenje institucije za borbu protiv korupcije, u prvom redu preventivne, uspostavljen je pravni okvir i definirana su pravila ponašanja, navodi Dubravka Budimir.
"Međutim, to nikako nije dovoljno. Neovisna tijela – Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i povjerenik za informiranje trebala bi – uz državno odvjetništvo i pravosuđe - ponijeti glavni teret borbe protiv korupcije, međutim ona rade sve sporije. Ne daje im se dovoljno novca i ne daje im se dovoljno ljudi", kaže Dubravka Budimir.
Ona podsjeća da je, primjerice, kompletan proračun povjerenika za informiranje pred koju godinu bio 1,4 milijuna kuna (manje od 200.000 eura) za godinu dana, a da on mora postupati prema preko 6.000 tijela javne vlasti.
Uloga političkih elita
Koje je objašnjenje za nedostatnu borbu protiv korupcije? Dubravka Budimir nalazi ga u postupanju političkih elita.
"Političke elite su od raspada Jugoslavije i uspostave samostalne Hrvatske institucije i zakonodavni okvir prilagođavale sebi, umjesto da bude obrnuto, i to je ono što nas stalno vuče nazad", zaključuje sugovornica RSE.
Tu, po njenoj ocjeni, leži i razlog zašto se institucije u Hrvatskoj oglušuju na preporuke kako suzbiti ili onemogućiti korupciju koje stižu bilo iz svijeta – poput onih iz Greca, bilo iz zemlje – poput preporuke Državnog ureda za reviziju.
Podaci poražavajući
I istraživanje Hrvatske radio televizije (HRT) HRejting iz studenog ove godine na reprezentativnom uzorku od 1.400 ispitanika upozorava na izuzetno prisutnu percepciju korupcije i izostanak povjerenja prema institucijama. Na pitanje u kojem području društva je korupcija najprisutnija, 22,2 posto ispitanih odgovorili je da je to politika, odnosno političke stranke.
Njih 22,1 posto kao najkorumpiranije vidi - pravosuđe. Da su sva područja društva korumpirana smatra 19,3 posto građana. Od ispitanih 15,5 posto državnu upravu vidi kao najkorumpiraniju.
Iako u javnosti vlada percepcija da je dosta velika korupcija u zdravstvu, HRejting pokazuje da tako misli svega 5,5 posto građana. Njih nešto manje, pet posto, najveću korupciju vidi u javnim poduzećima. Na pitanje o tome koji je najveći problem hrvatskog pravosuđa najveći broj anketiranih, njih 38 posto odgovorilo je da je to upravo korupcija.
Uskoro nova Strategija suzbijanja korupcije
Predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije i saborski zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Željko Jovanović ocjenjuje za RSE da je polet u borbi protiv korupcije koji je postojao u Hrvatskoj u vrijeme ulaska u Europsku uniju splasnuo.
"Danas je situacija poražavajuća, jer istraživanja kažu da bi svega četiri posto hrvatskih građana prijavilo korupciju, ili – još jasnije – 96 posto to ne bi učinilo! Zahvaljujući politici aktualnog premijera Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović hrvatski građani izgubili su povjerenje u demokratske institucije – Sabor, Vladu, pravosuđe, instituciju predsjednika Republike", kaže Jovanović.
Jovanović podsjeća da najveći sudski proces za korupciju – onaj Ivi Sanaderu i HDZ-u za izvlačenje novca iz državnih institucija za privatne potrebe Sanadera i stranačke potrebe HDZ-a – iako je započeo 2012. godine – još traje.
"Činjenica da taj proces, kao i drugi postupci protiv Sanadera za korupciju još nisu završeni, baca veliku ljagu na Hrvatsku", konstatira Jovanović.
On je najavio skoru izradu nove Strategije suzbijanja korupcije, gdje će glavni naglasak biti – vraćanje povjerenja građana u institucije.
Prema najnovijem izvješću Transparency Internationala za 2018. godinu Hrvatska je na 60. mjestu među 180 mjerenih zemalja po indeksu percepcije korupcije sa 48 bodova i pala je za jedan bod i tri mjesta prema rezultatima iz 2017. godine. Od država članica Europske unije od hrvatske su lošije
Rumunjska s 47 bodova, Mađarska 46 bodova, Grčka s 45 i Bugarska s 43 boda. Prosjek članica Europske unije je 66 bodova, tako da Hrvatska zaostaje za 18 bodova.
Facebook Forum