Nakon izbora u Hrvatskoj u Srbiji se očekuje relaksacija odnosa koji su poslednjih meseci bili su zategnuti do pucanja. U Bosni i Hercegovini reakcije i ocene tiču se glasova hrvatske, tačnije hercegovačke dijaspore, koja po prvi put nije dala stopostotno poverenje listi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Vreme snižavanja tonova između Beograda i Zagreba moglo bi napokon da počne nakon što su okončani izbori u Hrvatskoj, ocenjuje hrvatski politički analitičar Jaroslav Pecnik:
"Naravno da će doći, kad izbori prođu, onda se sve ponovo svodi na neke normalnije relacije, pogotovo što Srpskoj naprednoj stranci premijera Vučića za prijem u evropsku obitelj pučkih stanaka treba potpora HDZ-a. Sada će to ići svojim normalnim tijekom i zapravo ćemo svi biti svjedoci jednog velikog mogućeg prijateljstva, poput završne scene u Casablanci – tako sve do novih izbora, a onda će se opet stvari i karte izmješati, pa ćemo još jednom imati sukobe, opet ćemo imati malo ustašluka, malo četnikluka i tako dalje", u šaljivo-rezigniranom tonu kaže Pecnik.
I sociolog Jovo Bakić očekuje u narednom periodu poboljšanje odnosa na relaciji Beograd-Zabreb.
"Postoji nada da će odnosi da se poboljšaju. Ne treba očekivati sad ne zam kakvo dramatično poboljšanje, ali svakako neko poboljšanje treba očekivati jer, s jedne strane, doskorašnji predsednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko se sklonio, došao je (Andrej) Plenković, koji je zacelo mnogo uljudniji, a s druge strane, lider Socijaldemokratske partije (Zoran) Milanović je izgubio i vrlo verovatno i u SDP-u doći do nekih promena. Upravo su Karamarko i Milanović koristili zapaljivu antisrpsku retoriku i u tom smislu treba očekivati smirivanje jer čim vodeći političari ne potpaljuju nacionalizam, odmah je sve mirnije, odmah se ulazi u neku zonu normalnosti", ukazuje Bakić.
Upitan hoće li i u Srbiji doći do spuštanja zapaljivih tonova, naročito od strane pojedinih ministara poput Ivice Dačića i Aleksandra Vulina, Bakić kaže da je to realno očekivati:
"Neće doći do iskakanja pojedinih ministara zapaljivim izjavama zbog toga što im je (predsednik Vlade Aleksandar) Vučić naredio da ćute. Ovde inače sve zavisi od volje jednog čoveka, pa i to: kada ministri lupetaju, znači da im je Vučić rekao da to rade, a kada ćute, znači da im je Vučić rekao da ćute. Sada će im reći da ćute", uveren je Bakić. OPŠIRNIJE OVDE
Poruka uoči lokalnih izbora u BiH
Prvi put na izborima za Sabor Republike Hrvatske, u izbornoj jedinici koja obuhvata dijasporu, lista HDZ-a, na kojoj je većina članova HDZ BiH, nije dobila sva tri madata, odnosno apsolutnu većinu iz dijaspore.
To je činjenica koju, dan nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, ističu analitičari, uz riječi kako bi to mogla biti značajna poruka birača svega dvadeset dana uoči lokalnih izbora u BiH.
Analitičar Velimir Begić iz Zapadnohercegovačkog kantona, uglavnom nastanjenog Hrvatima, podsjeća da je jedan mandat osvojila Nezavisna lista generala Željka Glasnovića.
"Ovo je prvi put na izborima da HDZ nije pokupio sve mandate iz dijaspore. Željko Glasnović uzeo im je jedan, uzeo je puno glasova. Kampanja je u Hercegovini bila čak i oštrija rekao bih nego u Hrvatskoj. Bilo je tu i vrijeđanja na osobnoj razini", izjavio je Begić za Radio Slobodna Evropa.
Prof. dr. Slavo Kukić, sociolog sa Sveučilišta u Mostaru primjećuje da – kada je riječ o političkom raspoloženju bh. Hrvata - neki detalji iz perioda predizborne kampanje upozoravaju da nije kao što je bilo, te da takvih reakcija do sada nije bilo među biračkim tijelom, a riječ je o oštrim porukama vladajućem HDZ-u BiH i predsjedniku stranke Draganu Čoviću.
"Reakcije na nogometnoj utakmici u Širokom Brijegu, na kojoj je Čoviću zviždano i prozivan je lopovom i drugim pogrdnim imenima, od navijača, Širokobriježana. Mislim da je neugodnosti imao i prije koji dan na blagdan Male Gospe, na Šćitu, na kojem su mu takođe upućivane veoma ružne poruke, psovke", govori Kukić.
Politički analitičar i nekadašnji dopisnik agencije Hina iz Mostara, Pejo Gašparević ističe kako general Željko Glasnović ipak nije ideološka suprotnost HDZ-u.
"Ne vidim u tomu nekakvo veće raslojavanje, nego bih samo vidio da se tu otvaraju procesi u Hrvata u BiH da ne moraju svi politički akteri biti u HDZ-u, da ima ljudi izvan HDZ-a, koji isto tako mogu praviti političke prodore", smatra Gašparević.
Sociolog Slavo Kukić ističe da u vrijednosnom smislu činjenica da je general Glasnović, koji je i sam bio u HDZ-u, osvojio najmanje 30 posto glasova, ne znači ništa, ali u simboličkom, značajna je, jer je po prvi put na izborima za Hrvatski sabor u BiH razbijen stopostotni monopol HDZ-a.
"Taj detalj upućuje na mogućnost da taj monopol bude načet i na predstojećim lokalnim izborima u BiH, u dijelovima Bosne i Hercegovine u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo", naglašava Kukić. OPŠIRNIJE OVDJE
Facebook Forum