Dostupni linkovi

Došlo vrijeme za preslagivanje izbornih jedinica u Hrvatskoj


Glasanje na izborima u Zagrebu, svibanj 2021.
Glasanje na izborima u Zagrebu, svibanj 2021.

Nedavno objavljeni rezultati Popisa stanovništva u Hrvatskoj pokazali su, osim manjka gotovo 400.000 građana unazad 10 godina, i depopulaciju kontinentalne Hrvatske, pogotovo Slavonije.

To je motiviralo političke faktore u Hrvatskoj da otvore pitanje preslagivanja izbornih jedinica, kako bi se izbjeglo da velike razlike u broju glasača iskrivljuju rezultate izbora.

Nejednakost u veličini i broju birača u deset hrvatskih teritorijalnih izbornih jedinica iskrivljuje rezultate parlamentarnih izbora, podsjećaju u nevladinoj udruzi Gong koja na to upozorava već cijelo desetljeće, na vijest da su se i političke stranke u Hrvatskoj probudile i izišle ili najavljuju izići sa svojim prijedlozima preustroja izbornih jedinica.

Sada imate situaciju da glas u Slavoniji drastično više vrijedi od glasa u Dalmaciji. Što to znači? To znači da zastupniku za mandat u jednoj slavonskoj izbornoj jedinici treba na primjer 22.000 glasova,  a u izbornoj jedinici u Dalmaciji skoro 30.000 glasova
Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga

"Naravno da najveću odgovornost što se nije ranije u to krenulo snosi HDZ (Hrvarska demokratska zajednica), koji je najdulje bio na vlasti, ali ni Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), dok je bila na vlasti, nije krenula u promjenu izbornih jedinica", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.

"Nama u Gongu u fokusu su biračka prava, i zato predlažemo da se ide u reformu izbornih jedinica. Jer sada imate situaciju da glas u Slavoniji drastično više vrijedi od glasa u Dalmaciji. Što to znači? To znači da zastupniku za mandat u jednoj slavonskoj izbornoj jedinici treba na primjer 22.000 glasova, a u izbornoj jedinici u Dalmaciji skoro 30.000 glasova! Naravno da za to nisu krivi Slavonci ni Dalmatinci, nego vladajući koji nisu vodili računa o biračkim pravima", kaže Ivković Novokmet.

O teritorijalnim izbornim jedinicama

Hrvatska je raspoređena u deset teritorijalnih izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika u Sabor. U jedanaestoj izbornoj jedinici koja nije teritorijalno definirana bira se tri zastupnika dijaspore, a u dvanaestoj, koja također nije teritorijalno definirana bira se osam zastupnika manjina – ukupno 151 zastupnik.

Iako zakon nalaže da razlika između teritorijalnih izbornih jedinica u broju birača može biti plus/minus pet posto, zakon se nije poštivalo, i to je imalo i drastične posljedice, kažu u Gongu citirajući istraživanje politologa Gorana Čulara.

"On je za Gong napravio analizu koja pokazuje koliko je narušena jednakost biračkog prava od izbora 2000. godine do izbora 2020. godine. On dokazuje i da je to na parlamentarnim izborima 2020. godine direktno utjecalo na formiranje parlamentarne većine, odnosno da bi HDZ-u nedostajala dva mandata za saborsku većinu, da su te izborne jedinice bile u skladu sa zakonom", navodi ona najočitiji slučaj.

Što predlažu političari?

Oporbeni socijaldemokrati već su predložili smanjenje broja izbornih jedinica na šest, čije granice bi pratile teritorijalni ustroj Hrvatske, i sa različitim brojem zastupnika koje se bira u svakoj od njih.

"Pozivamo sve stranke u Hrvatskom saboru da ovo napravimo što prije, kako bi ljudi na sljedećim parlamentarnim izborima znali koga biraju, ali isto tako da bi osigurali da glas u Belom Manastiru, u Čakovcu, u Kastvu, u Umagu ili u Cavtatu vrijedi isto", poručio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin na konferenciji za novinare 27. siječnja u Saboru.

Kako bi promjene izgledale?

Prva izborna jedinica bila bi grad Zagreb (koji je sada razdijeljen između čak tri izborne jedinice!) koji bi birao 28 zastupnika. Druga bi obuhvaćala sjeverozapadnu Hrvatsku koja bi birala 21 zastupnika, a činile bi je Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Treća bi bila Slavonija, odnosno, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija i birala bi 24 zastupnika. Četvrta bi bila središnja Hrvatska – Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka koje bi birale 20 zastupnika, petu bi činile Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija, a birale bi 18 zastupnika. Šestu bi činile četiri dalmatinske županije – Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija koje bi birale 29 zastupnika.

U HDZ-u najavljuju da će sa svojim prijedlogom izići do ljeta. Predsjednik Parlamentarnog kluba HDZ-a Branko Bačić već ima primjedbe na SDP-ov prijedlog.

"Naš je cilj omogućiti da nađemo takva zakonska rješenja gdje će svaki zakon jednako težiti kada je u pitanju izbor zastupnika. Ili ćemo mijenjati granice izbornih jedinica kako bismo u svakoj izbornoj jedinici imali otprilike isti broj birača plus/minus pet posto, ili ćemo u postojećim izbornim jedinicama mijenjati broj zastupnika. SDP-ov prijedlog na određeni način uvodi u hrvatsku političku zbilju otežani pristup malim regionalnim strankama. Naime, čim je veća izborna jedinica, tim je teže malim i regionalnim strankama ući u Sabor", upozorio je Bačić na konferenciji za novinare u Saboru.

Kako u Gongu ocjenjuju prijedlog SDP-a, kao jedini koji je do sada na stolu?

"Mi smo godinama zagovarali da se smanji broj izbornih jedinica i da se ide na to da ih bude šest. Međutim 2020. godine izišli smo sa jednim prijelaznim rješenjem, koje smo nazvali 'srednjim putem'.

S obzirom na to da među strankama postoji velika razlika u pogledu određivanja broja izbornih jedinica, i kako se bojimo da bi ona vodila otvaranju rasprave o regionalnom ustroju, mi smo predložili da se zadrži postojećih 10 izbornih jedinica, ali da se – sukladno rezultatima novog Popisa stanovništva - u nekim izbornim jedinicama broj zastupnika poveća, a u drugima smanji", prenosi Ariana Ivković-Novokmet Gongovu sugestiju strankama, za koju se nada da će biti usvojena.

Kakvu sliku daje Popis?

Inače, prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj ima 3.888.529 stanovnika, a na posljednjim parlamentarnim izborima 2020. godine u birački popis bilo je upisano 3.674.695 sa prebivalitem u Hrvatskoj.

Kako biračko pravo u Hrvatskoj građani stječu sa navršenih 18 godina, ispalo bi da hrvatskih građana u dobi od jedne do 18 godina ima svega nešto više od 214.000, što naravno nije točno.

Valjano objašnjenje je da i dalje u popisu birača ima jako mnogo „mrtvih duša“, koje svaka vlada do sada obećava pročistiti sa popisa birača, ali očito se u tome i dalje ne uspijeva.

XS
SM
MD
LG