Vlada Hrvatske je jednoglasno prihvatila i u parlamentarnu ratifikaciju poslala dokument koji je posljednjih mjeseci uzburkao hrvatsku javnost – Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.
Kako bi se umirilo klerikalnu desnicu, uz zakon o ratifikaciji ide i posebna izjava. Ženske nevladine udruge i saborske zastupnice raznih stranaka pozdravile su Vladin potez i očekuju što bržu ratifikaciju.
"Nismo podlegli nikakvim pritiscima i nema skrivenih namjera", odgovorio je premijer Andrej Plenković na kritike klerikalne desnice. "Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, unutar četiri godine u Hrvatskoj je bilo 195 ubojstava, a od toga su u 91 slučaju žrtve - žene."
"Od tih 91 ubojstva žena, čak 63 dolazi od bliskih osoba, a 46 od intimnih partnera. To je bit i to je problem s kojim se moramo baviti i kao Vlada i kao političke stranke koje smo dio vlasti u Hrvatskoj. I zbog toga ova Konvencija treba biti potvrđena u Hrvatskom saboru i mora ojačati naše nacionalne mehanizme za suzbijanje ovog negativnog fenomena", rekao je predsjednik Vlade Hrvatske.
Glavna je optužba klerikalaca na račun Konvencije uvođenje "rodne ideologije", što god to značilo, iako je rod kao termin usvojen u hrvatskoj pravnoj i političkoj literaturi više od desetljeća, međutim to klerikalce ne smeta.
Protiv njene ratifikacije su Katolička crkva, četvrtina vrha Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), malobrojne ali izvrsno organizirane i obilno financirane klerikalne nevladine udruge. Zbog svih njih uz zakon o ratifikaciji Konvencije ide i interpretativna izjava.
"Konvencija nema pravnih učinaka o kakvima možemo čuti u raspravama u hrvatskoj javnosti – nema pravne obveze za priznanje trećeg ili neutralnog spola, nema pravne obveze za redefiniciju braka, nema pravne obveze za uvođenje u naše nastavne planove i programe sadržaja za koji smatramo da bi se kosili s onim što smatramo da možda nije u skladu s našim vrijednostima", istakao je premijer Andrej Plenković.
'Duboka mizoginija vlada Katoličkom crkvom'
Hrvatska će izjaviti jednu rezervu na Konvenciju i to da država ne isplaćuje naknadu žrtvama nasilja ako nisu državljanke Hrvatske ili koje druge članice Europske unije ili ako nemaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj ili Europskoj uniji. Srbija ima dvije rezerve, Slovenija čak pet.
Ratifikacija u Saboru ići će po hitnom postupku.
I dok klerikalci za subotu najavljuju masovne prosvjede pred sjedištem HDZ-a na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, građanska Hrvatska je odahnula.
"U životu svake države postoje neki ključni momenti", kazala je na posebnoj konferenciji za novinare koja je okupila ženske nevladine udruge i saborske zastupnice – od HDZ-a do oporbenih socijaldemokrata – zastupnica oporbenog Građansko-liberalnog saveza (Glas) Anka Mrak Taritaš.
"Ovo je jedan od ključnih momenata u životu republike Hrvatske. Republika Hrvatska treba odlučiti hoće li biti jedna pristojna, uljuđena, civilizirana i napredna zemlja, ili će biti jedna zaostala i zatucana zemlja", navela je Anka Mrak Taritaš.
"Problem nije 'rodna ideologija' nego rodna ravnopravnost i tome se protive klerikalni protivnici Istanbulske konvencije", kazala je zastupnica manje stranke vladajuće koalicije – narodnjaka – Marija Puh, a katolička teologinja Ana Raffai predložila je objašnjenje – zašto je ovaj sukob toliko žestok i koja je u njemu uloga Katoličke crkve.
"Duboka mizoginija, odnosno mržnja prema ženama, vlada cijelom Katoličkom crkvom, ne samo u Hrvatskoj", kazala je Ana Raffai. "To je kao jedan toksični otrov, i taj toksični otrov ima svoj lijek – to je rodna ravnopravnost."
Klerikalci su uspjeli zaustaviti ratifikaciju u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj, a sada pokušavaju ići na razvrgavanje ugovora u Rumunjskoj, i u tom svjetlu treba gledati i subotnje prosvjede pred sjedištem vladajuće stranke u Hrvatskoj.
Prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja u Hrvatskoj, 66 posto ispitanika potpuno ili uglavnom podržava ratifikaciju Istanbulske konvencije.
S druge stane, 12,4 posto ispitanika je odgovorilo da je uopće ne podržava i 10,4 posto da je uglavnom ne podržavaju – što je ukupno 22,8 posto. Odgovor "ne znam" dalo je 11,1 posto ispitanika.
Da je nasilje u obitelji i nasilje nad ženama velik problem u hrvatskom društvu misli 86 posto ispitanika.
Facebook Forum