Predstavljanjem kampanje informiranja mladih o HIV-u i AIDS-u i znanstvenim simpozijem obilježava se u Hrvatskoj Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Po maloj stopi novodijagnosticiranih slučajeva bolesti Hrvatska je daleko ispod prosjeka Europske unije (EU). Medicinski rezultati su jako dobri, ali stigma oboljelih i dalje je prisutna.
"Ja sam vidio ovu bolest kada su svi oboljeli umirali, sada imamo terapiju i to je postala kronična bolest pa oboljeli žive kao i HIV negativni, a dolazimo u novu fazu da želimo postići nula novih HIV infekcija", optimistički je zaključak vodećeg hrvatskog stručnjaka za HIV i AIDS, voditelja Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje HIV-a Klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" Josipa Begovca.
Među stvarima kojima se pohvalio je izuzetno visok postotak zadržavanja u skrbi.
"Ako je postotak iznad 95 posto, smatra se dobrim. Oko 1.100 osoba uzimalo je ove godine terapiju, što je oko 98 posto. Dakle, terapiju uzimaju svi koji je žele uzimati", pojašnjava Begovac.
Međutim, problem je kasno uključivanje u skrb.
"Kada smo analizirali zašto ljudi kasno dolaze, onda je ispalo da su to obično muškarci starije životne dobi, deklariraju se da su heteroseksualci i žive izvan Zagreba. To znači da trebamo poboljšati testiranja u zajednici i izvan Zagreba", ističe doktor Begovac.
Od 1985. pa zaključno sa studenim ove godine zabilježena je u Hrvatskoj 1.521 osoba kojoj je dijagnosticirana infekcija HIV-om, njih 496 oboljelo je od AIDS-a, a do sada je umrlo 262 ljudi.
Ove godine kod 85 osoba je dijagnosticiran HIV ili AIDS i započeo je tretman u specijalističkoj klinici, od toga je 15 slučajeva bilo AIDS-a, a u 11 mjeseci ove godine umrlo je pet osoba.
"Stopa novih slučajeva dijagnosticiranog HIV-a ili AIDS-a je u Hrvatskoj dva slučaja na 100.000 stanovnika godišnje", kaže Tatjana Nemeth Blažić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
"U EU je ta stopa šest na 100.000 stanovnika, što Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom razinom infekcije u općoj populaciji", dodaje Nemeth Blažić.
Spolni odnos je najčešći način prijenosa virusa i to u najvećem postotku spolni odnos između dvojice muškaraca. To je zabilježeno u 64 posto svih zabilježenih slučajeva, a Hrvatska je po tom načinu prijenosa virusa prošle godine bila prva u Europi, u društvu sa Slovenijom, Mađarskom i Češkom.
"Ove godine po putu prijenosa virusa bilo je 77 slučajeva prijenosa spolnim odnosom između muškaraca, što je 90 posto svih slučajeva. Prijenosa putem heteroseksualnog odnosa bilo je osam posto", navodi Tatjana Nemeth Blažić.
A što kažu oboljeli?
"Liječim se već sedam godina, skoro od dana kada mi je dijagnosticiran HIV. Terapija je izvrsna, znači - imam nemjerljiv broj virusa po kubnom milimetru krvi, dakle - nisam zarazan. Stigma je velika i osjetio sam je na vlastitoj koži. Informacije, na žalost, ipak iziđu iz medicinskih krugova i dođu do poslodavca", kaže u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) muškarac srednje dobi koji se, upravo zbog stigme, nije želio predstaviti.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i nevladine udruge sudjeluju u dva europska projekta "Zajedničke akcije" – "Hurry up" i "Integrate" na temu smanjenja štete, odnosno cjelovitog pristupa prevenciji HIV-a, AIDS-a, hepatitisa i spolno prenosivih bolesti, kaže za RSE doktorica Nemeth Blažić.
Osim toga, provodi se europski i hrvatski projekt "Živjeti zdravo".
"Unutar toga uključeno je pet elemenata - pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, zdravlje na radnom mjestu, ali ima i element u zdravstvenom obrazovanju što se tiče spolnog zdravlja. Tu je, uglavnom, naglasak na edukaciju i primarnu prevenciju mladih i tu se financiraju kampanje provedbe vršnjačke edukacije. To je financirano sredstvima Europskog socijalnog fonda", kaže Nemeth Blažić.
Jedna takva vršnjačka edukacija održana je i danas u središtu Zagreba.
Od država članica EU situacija s HIV-om i AIDS-om najozbiljnija je u Estoniji, Litvi, Irskoj i Portugalu.
