Odlukom Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske dvoje povjesničara više nisu članovi radnih tijela Međunarodne alijanse za sjećanje na Holokaust (IHRA).
Jedan od njih, Ivo Goldstein tvrdi kako su kažnjeni jer su nepodobni aktualnoj vlasti, i da su zamijenjeni nekompetentnim ljudima.
Članice Alijanse su države koje određuju sastav državnih delegacija i radnih tijela Alijanse.
"Ja ništa službeno nisam dobio, odluka je politička, a zamijenjeni smo ljudima koji o holokaustu znaju manje od nas", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) povjesničar i autor niza knjiga o modernoj hrvatskoj povijesti i holokaustu Ivo Goldstein na vijest da su on i povjesničarka Nataša Mataušić zamijenjeni novim ljudima u radnim tijelima Međunarodne alijasne za sjećanje na Holokaust.
On je bio član Akademske radne skupine, dok je Nataša Mataušić bila članica Radne skupine za memorijale i muzeje.
"Radi se o tome da su Ministarstvo kulture i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova željeli imati u ovoj radnoj skupini apsolutno podobne kadrove. Mi koji smo smijenjeni smo nepodobni. Nema ni kolege povjesničara Gorana Hutinca koji je podnio ostavku kada je vidio što se događa. Dakle, ne samo da smo nepodobni, nego ja sa punim pravom i puno argumenata mogu tvrditi da su nas naslijedili kadrovi koji o ovim temama kojima se IHRA bavi znaju puno manje od nas", kaže Goldstein.
Koji je njegov zaključak?
"Republika Hrvatska dobit će ne samo podobne, nego i nekompetentne kadrove. To je pogotovo opasno i nezgodno u situaciji kada Hrvatska sljedeće godine predsjeda IHRA-om i kada će njene dvije tematske konferencije po svemu sudeći biti u Zagrebu i Dubrovniku", podsjeća naš sugovornik.
Ko je zamjena?
Umjesto Goldsteina i Nataše Mataušić imenovane su sociologinja Adriana Benčić, koja je kao kustosica pet godina radila u Spomen-području Jasenovac, savjetnica ministrice kulture Dubravka Đurić – Nemec i zagrebačka profesorica judaistike i autorica više radova o holokaustu Naida Mihal Brandl.
Nataša Mataušić, muzealka sa 35-godišnjim iskustvom, dugogodišnja predsjednica Upravnog vijeća Spomen-područja Jasenovac i znanstvenica koja je iz povijesnog zaborava izvukla Dianu Budisavljević koja je spasila tisuće djece iz ustaških logora također za RSE kaže kako ništa nije službeno dobila.
Ona se boji da će bez njenog sudjelovanja IHRA-ini skupovi u Hrvatskoj biti zakinuti za temu o kojoj ona zna najviše, a koja bi morala biti na dnevnom redu i ove godine – radu na združenom postavu postjugoslavenskih država u Državnom muzeju u Auschwitzu, na mjestu najozloglašenijeg nacističkog logora smrti.
"Ja sam na IHRA-i u Torontu 2014. održala predavanje na kojem sam prezentirala sve što smo do tada napravili na toj združenoj izložbi. Sljedeće godine smo kolegica Olga Manojlović iz Beograda i ja opet imale prezentaciju združenog postava na plenarnoj sjednici i doživjele ovacije i pljesak, jer je to prva međunarodna izložba u muzeju u kojem su samo nacionalni postavi", kaže naša sugovornica.
Ali nije stav samo u prvom „višenacionalnom“ postavu.
"Osim toga, željele smo pokazati da je pojam balkanizacija, koji znači stalnu podjelu, iza nas, jer smo se mi složile oko svih problema i historiografskih podataka koji su bili prijepor između hrvatskih i srpskih povjesničara, kao što je na primjer broj žrtava u Jasenovcu. Izmjenjivale smo sve informacije, podatke i materijale i napravili smo scenarij za koji fali još svega nekolikom stvari iz Sjeverne Makedonije i BiH, pa da bude gotov", govori Nataša Mataušić o projektu čiji razvoj neće imati prilike predstaviti na IHRA-inim skupovima u Hrvatskoj.
Problem poimanja intelektualca?
"Tipično hrvatsko prtljanje s kadrovima", kaže za RSE politički analitičar Žarko Puhovski, koji dodaje kako se Hrvatska s jedne strane ponaša kao država koja ima nečistu savjest s obzirom na zločine nad židovskim narodnom u vrijeme NDH, dok se sa druge strane pokušava ponašati kao država koja to zaleđe nema i može se ozbiljno i mirno okrenuti pravim problemima.
"Iz tog prtljanja nastaje orijentacija jedanput na ljude koji su radikalniji u interpretaciji NDH i endehaških zločina protiv židovskog stanovništva, kao što je Goldstein, a sada su se odlučili za malo umjereniji pristup. Kako se radi o Vladinim delegacijama u IHRA-i i o Vladinim predstavnicima, sama ideja da se intelektualci bore za poziciju Vladinih predstavnika ima u sebi nešto paradoksalno, s obzirom na tradicionalno poimanje intelektualca: ili hoćete biti alternativni intelektualac ili hoćete biti Vladin predstavnik. Jedno i drugo ne možete imati. A to se u Hrvatskoj stalno miješa, pa onda imamo i dodatne probleme sa strane civilnog društva", zaključuje Puhovski.
RSE do zaključenja ovog priloga nije dobio odgovor od Ministarstva vanjskih i europskih poslova na upit - koje je državno tijelo nadležno za imenovanje članova ovih IHRA-inih radnih tijela, mogu li službeno potvrditi da Nataša Mataušić i Ivo Goldstein nisu više članovi, i – ako nisu - s kojim su argumentima zamijenjeni drugim članovima.
Međunarodna alijansa za sjećanje na Holokaust (IHRA) osnovana je Stokholmskom deklaracijom 2000. godine i sada broji 35 država članica.
Hrvatska je članica IHRA-e od 2005. godine i od tada redovito sudjeluje u njenim aktivnostima. Uz nju, članice su i Srbija od 2011. i Sjeverna Makedonija od 2021. godine.
