Izvoz i turizam dvije su magične riječi zaslužne za izlazak hrvatske ekonomije iz recesije. Hoće li ta dva sektora biti visoko među prioritetima nove hrvatske Vlade? Izvoz bi trebao biti, ali neće, a turistički djelatnici imaju puno pravo lobirati, ali pomoć im objektivno ne treba, kažu naši sugovornici.
Hrvatska je u novu 2016. godinu ušla sa procjenom rasta od 1,5 posto društvenog bruto proizvoda (GDP), temeljenog u prvom redu na porastu izvoza, a nešto manje na očekivanom trendu nastavka rasta osobne potrošnje i investicija. Najveća je nepoznanica ponašanje nove Vlade i njezini potezi u ekonomiji.
Mandatar Tihomir Orešković najavljuje velike investicijske projekte – projekt navodnjavanja i odvodnje vode u Slavoniji, nizinsku prugu Rijeka – Zagreb – mađarska granica i konačni početak izgradnje terminala za ukapljeni plin (LNG) u Omišlju na Krku. Tomislav Karamarko kao šef HDZ-a, dakle najveće stranke u budućoj vladi, najavljuje „velike projekte za ravnomjerni razvitak“, ali bez dodatnih detalja.
Urednik biznis magazina Lider Miodrag Šajatović u izjavi za naš radio priznaje da ne očekuje neku revoluciju.
„U 2016. godini biti će puno predstave, ali se vjerojatno ništa suštinski neće dogoditi. Mislim da nova vlast treba paziti da svojim mjerama ne smanji ovaj rast od 1,5 posto, jer – ovo što ja vidim u realnom sektoru – strašna je razlika između -1 i +1 posto. Ipak ima optimizma, ipak se nešto događa u tom reformiranom realnom sektoru“, konstatirao je Šajatović.
Je li za očekivati aktivnu vladinu potporu izvozu? „Bojim se da nije“, kaže Šajatović.
„Čitam izjave i mandatara i ostalih koji najavljuju da sada imaju veze s ekonomskom politikom, i naglašeno se izvoz – ne spominje. Tako je bilo i kod svih dosadašnjih vlada. Tek negdje u trećoj i četvrtoj godini mandata - kada vide da se te njihove investicije, kojima se svi na početku busaju, ne ostvaruju – onda se dogodi da otkriju da bi izvoz mogao nešto učiniti, ali to je pred kraj mandata, i taman kada nauče lekciju – onda nisu više na vlasti", komentariše Šajatović.
Primarna misija promidžba
Turizam je zlatna koka hrvatske ekonomije. Turistički djelatnici žale se da ih država premalo pomaže. Direktor Hrvatske turističke zajednice Ratimir Ivičić kaže da im za promociju hrvatskog turizma manjka bar deset milijuna eura državnog novca.
„Zna se da je najveći utjecaj na rast GDP-a u prošloj godini imao upravo turizam. Imamo scenarije, ali za realizaciju tih scenarija potreban je novac. Naša primarna misija je promidžba, koja se sastoji od oglašavanja i PR-a. Stvari su vani na globalnim tržištima vrlo jasno postavljene i imaju svoju cijenu. Koliko želimo PR-a i oglašavanja, u tolikoj mjeri moramo osigurati novac“, smatra Ivičić.
Ekonomski analitičar Guste Santini ne podržava zahtjeve turističkog sektora i upozorava da Hrvatska ne smije postati monokulturna zemlja.
„Turizam je bitna grana ali – karikaturalno rečeno – jedna petarda nam može dovesti u pitanje cijeli turizam. Turizam je dobar, neka ide, ali on već ima komparativnu prednost - to je Jadransko more! Prema tome, neka naprave turistički rezultat u Slavoniji“, kaže Santini.
Potpore turizmu pod jednim uvjetom, a inače ih transferirati u sasvim drugom smjeru, poručuje Šajatović:
„Mislim da bi ono malo novca što imamo trebalo dati u klasičnu proizvodnju, a turističkom segmentu bih – da sam ja netko – dao samo u slučaju kada bi to za posljedicu imalo veću potražnju za domaćim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.“
Konzervativna desnica očekuje da će nova hrvatska Vlada doista napraviti oštre rezove, odnosno ozbiljnija otpuštanja u državnoj upravi, i da će biti nemira poput onih u vrijeme Margaret Thatcher i Ronalda Reagana. „Mislim da to ne treba očekivati“, kaže urednik Lidera.
„S obzirom na to tko koga sve drži za gušu u parlamentu, mislim da se nitko neće usuditi raditirezove koji bi bili potrebni. Kažu da su socijalni nemiri jako malo vjerojatni u zemljama gdje 25 posto stanovništva nije mlađe od 25 godina, a kako mi u Hrvatskojimamo staru populaciju – prosjek nam je 42 godine - ja ne vidim tko bi to izlazio na cestu i radio socijalne nemire“, zaključuje Šajatović.
