Kolinda Grabar Kitarović inaugurirana je za prvu hrvatsku predsjednicu. U inauguralnom govoru koji je prilično odstupao od njenih izjava odmah nakon izborne pobjede založila se za široki nacionalni konsenzus oko bitnih pitanja, za suradnju sa državama u susjedstvu kojima želi euroatlantsku perspektivu, za zaštitu manjina u Hrvatskoj, kao i hrvatske manjine u susjedstvu i za zaštitu Hrvata u BiH koju vidi kao zajednicu tri jednakopravna naroda.
Na unutarnjopolitičkom planu ona se u govoru založila za konsenzus i za ostavljanje prošlosti za sobom, jer, kazala je – nema ni prostora ni vremena za podjele. Ona se založila za gospodarski napredak nova radna mjesta koja ne otvara državai naglašenu brigu za mlade kako bi se zaustavilo njihov odlazak iz zemlje.
Na vanjskopolitičkom planu najavila je da će Hrvatska „svoju vanjsku politiku i dalje voditi kroz suradnju s saveznicima unutar EU i NATO-a, kao i kroz suradnju sa susjedima“.
„Naš trajni strateški nacionalni interes ostaje uključivanje cijeloga prostora Jugoistočne Europe u europske i euroatlantske integracije jer svaka druga opcija produljuje neizvjesnost i u konačnici može voditi obnovi crta podjela i razdvajanja“, poručila je.
"Želim da države Jugoistočne Europe postanu članice europske obitelji i u tom pogledu pružamo ruku suradnje. Očekujem da sa susjedima napokon riješimo otvorena pitanja poput graničnih sporova, a u odnosima sa Srbijom posebno mjesto imat će status nestalih u Domovinskom ratu, kao i međusobna zaštita prava manjina. Nacionalne manjine bogatstvo su Hrvatske. Razvijat ću i štititi njihova prava, ali i promicati prava Hrvata u susjednim državama“, rekla je nova predsjednica.
Posebno su mjesto u inauguracijskom govoru dobili i Hrvati u BiH:
„Jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva jest položaj i zaštita hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Bosnu i Hercegovinu vidim kao državu triju jednakopravnih konstitutivnih naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata. Želim svesrdno pomoći kako bi Bosna i Hercegovina učvrstila svoju državnost na temelju pune ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i o tome ću posebno skrbiti.“
Ona je dodala i kako je ponosna što je hrvatsko društvo napravilo civilizacijski iskorak i izabralo jednu ženu za predsjednicu.
Nešto pred inauguraciju kratku je izjavu medijima dao i srbijanski premijer Aleksandar Vučić.
„Poruka ne samo mira i dijaloga, nego i poruka u kojoj ćemo da pokazujemo više poštovanja i poverenja – to je ono sa čime dolazim u Zagreb. Očekujem prihvaćenu ruku i od hrvatske predsednice i od hrvatskog rukovodstva i verujem da u narednom periodu mnogo toga možemo da uradimo da ti odnosi budu bolji i da sečešće i više čujemo i bolje razumemo“, istakao je Vučić.
Poruke o snažnijoj hrvatskoj potpori Bosni i Hercegovini na njenom putu prema Europskoj uniji i NATO-u komentirao je hrvatski član bosansko-hercegovačkog Predsjedništva Dragan Čović.
„Da bi Bosna i Hercegovina stvarno i ostvarila taj svoj euroatlantski put, moramo se prije svega urediti po mjeri tri konstitutivna naroda u BiH. Siguran sam da će Republika Hrvatska, kao i novoizabrana predsjednica uveliko pomoći na tom putu.“
Nakon inauguracije u palači Dverce priređen je svečani ručak za visoke strane dužnosnike, a predsjednica Grabar Kitarović će na marginama ručka održati 22 bilateralna susreta, za koje je predviđeno po 10 minuta. Među dogovorenim sugovornicima su svi predsjednici država koji su na inauguraciji - predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, kao i predsjednici Albanije Bujar Nishami, Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Gjorge Ivanov, Mađarske Janos Ader, Slovačke Andrej Kiska i Slovenije Borut Pahor, i jedno kolektivno predsjedništvo – ono Bosne i Hercegovine, kao i srbijanski premijer Aleksandar Vučić.
Dodajmo da je premijer Zoran Milanović primio izaslanicu američkog predsjednika, zamjenicu državnog tajnika za energetiku Elizabeth Sherwood-Randall, i da su teme razgovora bili projekti od zajedničkog interesa, među kojima i energetika.
Europsku uniju, odnosno Europsku komisiju predstavlja hrvatski član europske vlade Neven Mimica, povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj. Kinu predstavlja ministar industrije i informacijske tehnologije Miao Wei. Iz Kanade je došla državna ministrica hrvatskog podrijetla Lynne Yelich. Njemačka je na inauguraciju poslala predsjednika Saveznog vijeća Bundesrata Volkera Bouffiera, a iz Francuske je došao državni tajnik za europske poslove Harlem Desir. U ime Bugarska stigla je predsjednica parlamenta Cecka Cačeva, a Češku i Poljsku predstavlja ju predsjednici Senata, Milan Štech i Bogdan Borusewicz. Uz njih,svečanoj inauguraciji prisustvuju još četrdesetakveleposlanika te predstavnici međunarodnih organizacija koje djeluju u Hrvatskoj.
Na svečanoj inauguraciji sudjelovalo je 400 sudionika, pjevala su tri zbora i Radojka Šverko, koja je Primorka kao i nova predsjednica; recitirala se Gundulićeva „Himna slobodi“, a inauguraciju je iz pozadine vodio Oliver Mlakar. Lokalni „štih“ dao je detalj da se Kolinda Grabar Kitarović sa suprugom na zagrebački Gornji grad gdje je održana inauguracija popelapopularnom Uspinjačom u Tomićevoj ulici.
Kolinda Grabar Kitarović je kao kandidatkinja stranaka desnog centra predvođenog HDZ-om pobijedila u drugom krugu predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine. Na dužnost će stupiti 19. veljače u ponoć, kada će joj dužnost nakon petogodišnjeg mandata predati aktualni predsjednik Ivo Josipović.
Nakon inauguracije, Kolinda Grabar Kitarović bit će jedna od svega 11 predsjednica država u svijetu.
