U nešto više od dva mjeseca kako se u Hrvatskoj obavlja cijepljenje protiv bolesti COVID-19 cijepljeno je sa dvije doze oko 2 posto stanovništva. Treba li s time biti zadovoljan?
„To je puno, puno premalo da bi se postiglo neke ciljeve", komentira za Radio Slobodna Europa (RSE) epidemiolog u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba „Dr. Andrija Štampar“ Branko Kolarić:
"Na početku je cijela Europska unija imala ideju do ljeta procijepiti 70 posto stanovništva. Ja sada kažem da bi – ako bismo do kraja ljeta procijepili 50 posto stanovništva – to bio uspjeh s obzirom kojim nam stiže cjepivo, i zato se i raspravlja oko uvoza ruskog cjepiva Sputnjik V“, kaže Kolarić.
Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je na sjednici Vlade 4. ožujka da je Hrvatska „više nego spremna“ nabaviti rusko cjepivo kada ga odobri Europska agencija za lijekove EMA.
Rusko cjepivo nema dozvolu ni EMA, a ni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). U međuvremenu su Rusi preko svog njemačkog zastupnika započeli tzv. „rolling process“ verifikacije svog cjepiva, jer dokumentaciju dostavljaju postupno.
“Ne bude li problema, proces bi mogao za mjesec dana biti završen“, ocijenio je na konferenciji za novinare ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
„Ali sve ovisi o tome koliko će se brzo dostaviti ona dokumentacija koja još fali, i ako će biti nekih ispravaka koje će EMA tražiti“, pojasnio je Capak.
Hrvatska želi sama evaluirati cjepivo
Hrvatska agencija za lijekove Halmed je paralelno od Rusa zatražila 11 dokumenata kako bi sama mogla provesti evaluaciju ruskog cjepiva. Odustaje li ipak se od mogućnosti interventnog uvoza Sputnjika V ili ne, zanimalo je novinare.
„Interventni uvoz je uvijek opcija, ali uskoro ćemo dobiti detaljniju informaciju od EME kako ide proces i koja dokumentacija nedostaje, pa će se odlučiti koliko još treba čekati EMU. Ali – ponavljam – interventni uvoz je uvijek opcija. Mi smo od ruske strane zatražili određenu dokumentaciju koja bi nam omogućila da i napravimo taj interventni uvoz“, kaže Capak.
Očekuje se da će do kraja ožujka u Hrvatsku stići nešto manje od 750.000 doza cjepiva. Kolarić vjeruje da su najave redovitije isporuke cjepiva zapadnih proizvođača vjerodostojne:
„Ja mislim da su ove prve nespretnosti i da će se navodna odlaženja cjepiva koje je trebalo završiti u Europskoj uniji u neka druga područja zemaljske kugle smanjiti, i zaista vjerujem da ćemo dobivati veće doze cjepiva. Možda ne svih 100 posto da nadoknadimo ono što je planirano, ali vjerujem da ćemo sljedeći kvartal imati više doza. Sada će se registrirati i cjepivo proizvođača Johnson& Johnson i još će niz proizvođača registrirati cjepiva, pa će se globalno povećati dostupnost cjepiva,“ zaključuje Kolarić.
„Da bismo mi do početka lipnja procijepili milijun stanovnika, trebali bismo do tada dobiti dva milijuna doza“, kaže za RSE novinarka „Jutarnjeg lista“ s dugogodišnjim stažem u praćenju zdravstva Goranka Jureško.
„Obećanja jesu takva, ali smo vidjeli da je bilo obećano da će u prva dva mjeseca stići preko 500.000 doza, a stiglo je tek nešto više od polovice obećanih doza, i to je najveći problem. Zemlje Europske unije, pa dakle i Hrvatska saznaju kada će im stići nova pošiljka cjepiva u istom tjednu kada pošiljka stiže, pa se zdravstveni sustav ne može unaprijed pripremiti na cijepljenje,“ dodatno upozorava naša sugovornica.
Po njenoj ocjeni, ni rusko cjepivo nije čarobni štapić.
Dogovor sa Rusima o isporuci cjepiva bio bi dobar jedino pod uvjetom da su Rusi u stanju u sljedećih mjesec dana isporučiti više od 500.000 doza. Ništa ispod toga -komentira Goranka Jureško.
„Dogovor sa Rusima o isporuci cjepiva bio bi dobar jedino pod uvjetom da su Rusi u stanju u sljedećih mjesec dana isporučiti više od 500.000 doza. Ništa ispod toga – a Mađarskoj koja je prva dogovorila isporuku Sputnjika V isporučeno je svega 43.000 od ugovorenih pola milijuna doza, i to treba imati na umu – neće spasiti situaciju niti u Hrvatskoj, niti u drugim zemljama. Međutim, ovo stanje sa cjepivom u Europskoj uniji kao rezultat pregovaranja Europske komisije pokazalo je da EU nije u stanju uspješno se nositi sa takvim kriznim stanjem kao što je korona virus“, zaključuje Goranka Jureško.
Koliko je cjepiva stiglo?
U Hrvatsku je od početka godine stiglo 315.870 doza cjepiva tri zapadnoeuropska proizvođača, a potrošena je 250.551 doza cjepiva. Sa dvije doze procijepljeno je 61.720 građana, a sa jednom dozom 127.111, izvijestio je Capak. U Hrvatskoj prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2020. godinu živi 4.047.200 stanovnika.
U dobi do 19 godina ih je 774.000, tako da u kategoriju stanovništva koju treba cijepiti spada 3,273.200 građana. Prema tim brojkama, sa dvije doze cijepljeno je nešto manje od 2 posto stanovništva, a sa jednom dozom nešto manje od 4 posto stanovništva.
Kojom količinom vakcina raspolažu zemlje Zapadnog Balkana?
U protekla 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 590 novih slučajeva pa je broj aktivnih slučajeva ukupno 3.609, priopćio je Nacionalni stožer Civilne zaštite. Među njima su 744 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 76 pacijenata. U protekla 24 sata oporavile su se 533 osobe, a testirano je njih 5.429. Udio pozitivnih među testiranima je 10,86 posto.
U protekla 24 sata preminulo je 6 osoba, a od početka pandemije ukupno njih 5.570.
Facebook Forum