"Hrvatska će pri izboru lokacije za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada i istrošenih izvora poštivati međunarodne sigurnosne standarde", komentiralo je za Radio Slobodna Europa (RSE) Ministarstvo zaštite okoliša i energetike najavu bosanskohercegovačkih vlasti da će se ujedinjeni usprotiviti namjeri izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori nedaleko granice sa Bosnom i Hercegovinom, za koje se boje da će u njemu biti smješten i visoko radioaktivni otpad iz hrvatsko-slovenske nuklearne elektrane u Krškom u Sloveniji.
"U Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva opisan je proces izbora preliminarne lokacije te je Republika Hrvatska, sukladno međunarodnoj praksi, poduzela i poduzimat će i dalje sve korake sukladno ESPOO konvenciji kako bi projekt bio u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša", stoji u odgovoru Ministarstva.
Opozicija u Hrvatskoj je rezervirana u cijeloj priči.
"Za ovakve projekte potrebno je provesti prekograničnu studiju utjecaja na okoliš, jer suobje zemlje potpisnice ESPOO konvencije o prekograničnom utjecaju na okoliš. To nije napravljeno, jer još nema ni nacionalne studije utjecaja na okoliš", podsjeća u izjavi za RSE predsjednica socijaldemokratskog Savjeta za zeleni razvoj i bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy.
"Republika Hrvatska bi trebala uložiti daleko više energije u jasnu komunikaciju što se, u stvari, tim projektom planira riješiti. Ono što je meni poznato je da se na toj lokaciji planira uskladištiti nisko i srednje radioaktivni otpad, dakle ne visoko radioaktivni otpad iz nuklearke Krško. Je li to točno ili nije, nije potpuno razvidno iz dostupnih dokumenata", kaže bivša ministrica.
Koliko zna Holy, visoko radioaktivni nuklearni otpad, odnosno iskorištene gorive ćelije iz samog nuklearnog reaktora, odlaže se nakon dekompozicije elektrane u krugu same elektrane.
A ako se, pak, radi o nisko i srednje radioaktivnom otpadu – kombinezonima, rukavicama, gromobranima i slično, što se aktualno skladišti u centru Zagreba – Holy očekuje da se provede široka javna kampanjašto to konkretno podrazumijeva i što sve u njega ulazi.
Nezavisni gradonačelnik Petrinje, prvog većeg grada u blizini potencijalne lokacije odlagališta, Darinko Dumbović, od ranije se protivi odlagalištu na Trgovskoj gori.
"Nekoliko puta sam prešao Unu, bio sam u Sarajevu, razgovarao sam sa svima – i sa ministrima i saborskim zastupnicima i poslanicima te sa predsjednikom općine Novi u Republici Srpskoj. Mislim da smo dobri partneri, a kada pogledamo sve ono što nam se radi u devastiranju prostora, pa i sa ovim odlagalištem, mislim da je nama izuzetno važno imati partnere", ocjenjuje gradonačelnik Dumbović.
Što navode eko udruge?
Voditelj energetskog programa najsnažnije hrvatske ekološke udruge Zelene akcije Toni Vidan kaže za RSE da projekti ovog tipa bez suglasnosti lokalne zajednice i susjeda jednostavno nemaju smisla.
"Nama u Zelenoj akciji je drago što su vlasti Bosne i Hercegovine uspjele donijeti jedinu logičnu i očekivanu odluku i stav. Naime, od početka smatramo da je to neprimjerena lokacija zbog blizine granice sa susjednom državom. Jedina varijanta u kojoj bi takav objekt na takvoj lokaciji mogao biti prihvatljiv – naravno, ukoliko bi imao podršku i prihvaćanje lokalne zajednice – bio bi dogovor i pristanak susjedne države", odlučan je Vidan.
A tog dogovora ne samo da nema, nego Vidan niti ne zna da su hrvatske vlasti ikada pokušale neki ozbiljniji iskorak da se dogovor postigne, već se - kaže Vidan - vrlo bahato krenulo s time da Hrvatska ima pravo raditi što želi.
Vidan tvrdi da ova ideja ima brojne nedostatke, od kojih je iz perspektive zelene akcije najproblematičnije što se potpuno ignorira lokalnu zajednicu, što vodi do zaključka da će i provedba projekta – ako jednom do nje dođe – biti također netransparentna.
Budući, nužni potezi
Za sada se radioaktivni otpad iz nuklearke Krško skladišti u bazenu u krugu elektrane, ali do 2025. godine Hrvatska treba naći novu lokaciju za svoju polovicu tog otpada.
Također, 2043. godine trebat će zatvoriti nuklearku i tada će trebati naći lokaciju i za taj otpad, u Sloveniji, Hrvatskoj ili nekoj trećoj zemlji.
Slovenija predlaže Hrvatskoj da se u Vrbini odmah pored Krškog napravi odlagalište za kompletan radioaktivni otpad iz nuklearke. Međutim, oni odbijaju da Hrvatska tamo odloži i nisko i srednje radioaktivni otpad iz drugih izvora, takozvani institucionalni otpad, jer o tome nema riječi o međudržavnom ugovoru o nuklearki.
Hrvatska, pak, želi cjelovito rješenje za sav svoj radioaktivni otpad, pa se razgovori sa Slovenijom nastavljaju, ali se – kako je krajem rujna 2019. godine rekao hrvatski resorni ministar Tomislav Ćorić – "nastavljaju pripreme za odlagalište Čerkezovac na Trgovskoj gori kao alternativni scenarij".
Ne propustite pročitati:
Facebook Forum