Hrvatska je u novu 2013. godinu ušla sa valom dizanja poreza i novih poskupljenja. Hoće li ova godina biti godina promjene trendova nabolje?
Sredinom godine Hrvatska ulazi u Europsku uniju i to će biti signal za pojačani interes za investiranje u Hrvatsku. To je poruka šefa odjela analize u bankarskom koncernu Erste group Fritza Mostboecka koji vjeruje da će otada sve krenuti na bolje:
„Nakon ulaska Hrvatske u EU u srpnju očekujemo da će od 2014. do 2020. rast hrvatskog BDP-a biti do 2,5%, zahvaljujući pristupu zajedničkom tržištu Europske unije i sredstvima EU fondova”, kazao je Mostboeck.
I tu otprilike prestaju pozitivna očekivanja. „Ako uspijemo da BDP prestane padati, to će biti dobra vijest“, kaže za naš radio ekonomski analitičar Guste Santini.
„Ja osobno očekujem dodatno produbljenje krize, što po meni dokazuje i pokazuje da postojeći način razmišljanja koji imamo u Vladi - a koji je na neki način ipak nastavak razmišljanja njima prethodne posljednje HDZ-ovske Vlade - ne može biti rješenje za izlazak iz krize. Očito će se morati izvršiti ozbiljan zaokret u ekonomskoj politici, međutim ja ne vidim nikakvih naznaka da se o tome uopće i razmišlja", ocjenjuje Santini.
Poskupljenja uzrokovana dizanjem poreza, nastavak rezanja materijalnih prava, a možda i plaća zaposlenih u javnom sektoru, nastavak rezanja potrošnje sa negativnim posljedicama po zapošljavanje mladih, izmjene Zakona o radu u korist kapitala – to su u izjavi za naš radio očekivanja predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa u ovoj godini.
Krešimir Sever, foto: Enis Zebić
„Prema tome, sve su to samo daljnji pokazatelji promašene politike, otuđenja ove vlasti od naroda, ali i od temeljnih odrednica socijaldemokracije... Vjerojatno je za očekivati da će to rezultirati akcijama koje će organizirati sindikati. Naime, sindikati su već početkom ove jeseni lagano počeli pripreme za jedan veliki prosvjed koji bi se trebao dogoditi negdje početkom proljeća", najavljuje Sever.
Čini se da je predsjednik Ivo Josipović, koji po Ustavu ima jako malo operativnih ovlasti pa može stati sa strane i sagledati cjelinu, svjestan ozbiljnosti ovih prognoza. Ova bi godina morala biti prekretnica, poručio je.
„Godina neuspjeha mogla bi značiti zastoj u razvoju Hrvatske na duže vrijeme. To ne smijemo dopustiti – moramo skupiti sve naše snage da se zaustave negativni trendovi. O tome tražimo nacionalni konsenzus. Odgovornost onih koji ne samo u politici, već i u ostalim segmentima društva donose odluke – ogromna je! Godina koja je pred nama suviše je važna da bismo je prepustili slučaju", naglasio je predsjednik.
Na vanjskopolitičkom planu pred Hrvatskom su tri grupe zadataka - realizacija preostalih zadaća do ulaska u Europsku uniju na ljeto, nastavak razvoja odnosa sa svim susjedima i – zaključno - preorijentacija hrvatske vanjske politike na zadaće koje su primarne sa stajališta interesa države, procjenjuje za naš radio politolog i bivši veleposlanik Branko Caratan.
„To znači – razvijanje takozvane gospodarske diplomacije i ispravljanje debalansa u odnosima sa svijetom. Ova Vlada mora intenzivirati odnose sa onim zemljama gdje postoje nesporni hrvatski ekonomski i politički interesi, i tu treba poštovati i osnovne principe vanjske politike, znači - prije svega principijelnost u odnosima sa svijetom", zaključuje Caratan.
