Hrvati bez političke podrške i materijalne pomoći

Prema podacima Katoličke crkve u BiH, prošle godine evidentirano je 446.000 katolika, što je dramatičan pad u odnosu na podatke od prije rata koji govore da je u BiH živjelo preko 800.000 katolika.

Biskupska konferencija BiH i Hrvatske održana u Sarajevu ocijenila je između ostalog da je položaj katolika i hrvatskog naroda u BiH katastrofalan. Posebno su zabrinuti zbog, kako se navodi, nejednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH sa druga dva naroda.

Jedan od razloga za ovakvo stanje je i nerad i nebriga političara.

„Petnaest godina nakon rata, Katolička crkva se u dobrom dijelu zemlje nikako ne oporavlja od dramatičnih ratnih događanja, konkretno etničkog čišćenja koje je temeljito provedeno. Porušene su nam crkve, odnosno crkveni objekti. Zašto se ovdje političari ne brinu dovoljno za sve stanovnike ove zemlje?“, pita biskup banjalučki, monsinjor Franjo Komarica.

Dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, fra Mile Babić, smatra da se ovakva ocjena mora racionalno razmotriti, odnosno govoriti o uzrocima koji su doveli do takvog položaja katolika Hrvata u BiH.

„Takvim izjavama i takvim dramatiziranjem sami neki biskupi time pridonose strahu. Treba to racionalno odgovoriti, promisliti i znati koja je politika do toga i dovela – te nacionalne politike, posebno hrvatska koja se provodila prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. treba to kritički sagledati, naći uzroke, a ne dramatizirati emotivno. U nas, u Bosni, nije nikome dobro, ali svako je sebi najviše kriv. Tako je i naša hrvatska politika najviše kriva Hrvatima“, ocjenjuje fra Babić.

„Sve što je dobro i sve što je loše – politika utječe na to. Nema ni kod većine hrvatskih stranaka, to se ne treba dokazivati, onog temeljnog domoljublja. Pogledajte samo, napravili su da mnogi Hrvati ne navijaju za reprezentaciju Bosne i Hercegovine“, naglašava predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Franjo Topić.

Ne razvija se domoljublje

Prema popisu iz iz 1991. u BiH živjelo je preko 750.000 Hrvata, odnosno 17,3 posto od ukupnog broja stanovnika. Prema nekim procjenama iz 1996. godine u BiH živi tek 14,57 procenata Hrvata.

Crkveni podaci govore da je samo u posljednjih pet godina iz BiH otišlo preko 20.000 katolika. Prema nekim procjenama, do 2020. godine, Bosnu i Hercegovinu bi moglo napustiti oko sto hiljada Hrvata, koji će sreću tražiti u Dalmaciji ili Zagrebu, zbog činjenice da Hrvatska postaje dio Evropske unije i tržišta od pola milijarde ljudi.

Iako se stalno govori o političkoj i institucionalnoj neravnopravnosti Hrvata u BiH, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Franjo Topić vjeruje da su uzroci iseljavanja prije svega ekonomski.

„U nas su se na te ekonomske dodali i ovi politički. Ono što ja inače mislim da je šteta jeste da se u ovoj zemlji ne razvija domoljublje, rodoljublje. Možda kod Bošnjaka toga ima dovoljno, a što se tiče Srba i Hrvata, relativno je malo. Naravno da je i to važno. Onda se misli da se stvorilo mnijenje kod mnogih ljudi – zahvaljujući medijima, internetu, svemu – da negdje ima lakog života, da u Americi svi žive kao Bill Gates. Naprosto, to nije točno“, tvrdi Topić.

Tko je preseljavao Hrvate?

Biskupska konferencija istakla je i problem povratka Hrvata u svoje prijeratne domove. Najteža situacija je u Bosanskoj Posavini, dijelu Republike Srpske, gdje se prema nekim procjenama vratilo tek tri posto prijeratnog hrvatskog stanovništva.

Fra Mirko Filipović, gvardijan samostana na Plehanu i član udruženja Feniks koje se bavi problemima povratka, kaže da je teško pobrojati sve uzroke zbog kojih se Hrvati ne vraćaju u Posavinu.

„To je vrlo kompleksno pitanje. Njemu se nije na kompleksan način pristupilo. Pristupilo se na jedan kalkulantski način, rađeno je zbrda-zdola, urađena je jedna kuća na jednom brijegu, druga na drugom, nikakve infrastrukture. Osim toga, čovjek je socijalno biće, on traži da ima barem deset ljudi oko sebe. Da je deset posto energije utrošeno na povratak koliko je utrošeno u rušenje i odlazak ljudi odavde, situacija bi bila mnogo bolja“, ocjenjuje fra Mirko Filipović.

Dekan Franjevačke teologije u Sarajevu fra Mile Babić i činjenicu da se Hrvati ne vraćaju, prije svega u Posavinu, vidi kao dio političkog plana kojim se dijelila i dijeli Bosna i Hercegovina.

„To je bio plan nacionalne politike. Oni su podijelili teritoriju, oni su to provodili skupa. Nacionalne politike su upravo u tome najgore što sve teritoriziraju. Svaka nacija mora živjeti na svojoj teritoriji. Pa to je protiv pameti! To je protiv ljudskog života. Tko je preseljavao Hrvate? Treba odgovoriti - koja politika, koja je dogovarala, kako su otišli iz Posavine? Od početka isti, ista politika koja je raseljavala Hrvate, i još se provodi. I zna se koje je stranke provode“, naglašava fra Mile Babić.