Hrvatski turizam je sa 7,5 milijuna eura zarade u prošloj godini izuzetno važan za domaće gospodarstvo. Gosti iz država nastalih raspadom Jugoslavije sve su brojniji, između ostalog, i zbog sve bolje prometne povezanosti i jačih promotivnih aktivnosti. Oni hrvatski građani koji ne letuju na Jadranu, odlaze, ne samo u Europu, nego i na daleke destinacije.
Iako države regije nisu među top 10 turističkih tržišta za Hrvatsku, broj turista iz tih zemalja sve više raste.
"Najviše zasluga za to ima Hrvatska turistička zajednica, kao nacionalna marketinška agencija, koja provodi promotivne aktivnosti na stranim tržištima, pa tako i na tržištima Jugoistočne Europe", kaže Eva De Zan, glasnogovornica Ministarstva turizma.
"Svi niži sustavi naše regionalne lokalne turističke zajednice se bave promocijom svojim destinacija. Upravo, kao rezultat tih aktivnosti, imamo porast broja dolazaka ove godine iz susjedne BiH za 11 posto. Također za 11 posto više noćenja imamo iz Crne Gore, pet posto noćenja više ostvarili smo iz Grčke, te čak 12 posto više iz Srbije i 24 posto više iz Rumunjske. Jugoistočna Evropa je nama vrlo bitno tržište, posebice zbog blizine, obzirom da je Hrvatska auto-destinacija i zbog učestalih dolazaka tokom cijele godine, a ne samo u špici sezone", navodi glasnogovornica Ministarstva.
U prvih pet mjeseci iz Bosne i Hercegovine došlo je nešto preko 212.000 gostiju, koji su ostvarili 183.000 noćenja. Iz Crne Gore došlo je 5.600 gostiju, koji su ostvarili 13.000 noćenja. Sa Kosova 3.600 gostiju sa 6.500 noćenja. Iz Makedonije 7.000 gostiju, koji su ostvarili 20.000 noćenja. Iz Srbije 25.500 gostiju sa 72.000 noćenja.
Ovi jako dobri trendovi, nastavak su prošlogodišnjih.
"Izuzetno rastu dolasci iz susjedne BiH i Srbije. To već više nisu toliko zanemarive brojke. Prošle godine smo imali iz BiH 250.000 dolazaka i milijun i 400.000 noćenja. To nije malo. Iz Srbije smo zabilježili rast i interes. Imali smo oko 100.000 dolazaka i oko 600.000 noćenja", ističe Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.
Samo da dodamo - iako Bosna i Hercegovina nije među top 10 turističkih tržišta, na visokom je, 11. mjestu. Ivičić posebno naglašava da je ovaj rezultat na tržištu Srbije postignut prije uvođenja novih linija Air Srbije.
"Ove godine otvoreno je nekoliko novih linija, direktnih letova iz Beograda za Pulu, Dubrovnik i Zagreb. Očekujemo da će ova godina biti i dalje u porastu. Interes postoji. Mi smo bili prisutni u Srbiji na jednom sajmu i imali smo jednu radionicu za njihove turističke agencije. Bilo je dosta interesa i vjerojatno ćemo iduće godine nastupiti malo konkretnije. U BiH nismo imali takvih radionica, nego smo više bili prisutni kroz marketing, kroz različite medije, uglavnom kroz radio stanice. To su za nas vrlo zanimljiva tržišta. Oni nas poznaju, znaju što mogu kod nas dobiti, ali treba non-stop nuditi, obraćati im se, kao što se i svim ostalim gostima obraćamo i pozivamo ih svake godine da nas posjete", tvrdi Ivičić.
Porast broja gostiju iz Bosne i Hercegovine je u 2014., prema godinu ranije, gotovo 7,5 posto u dolascima i 8,5 posto u noćenjima. Crna Gora sa preko 13.500 dolazaka i 38.500 noćenja, ima porast od 14 posto u dolascima i 12 posto u noćenjima. Iz Makedonije je u prošloj godini bilo manje gostiju nego godinu ranije. Srbija bilježi porast od četiri posto u dolascima.
Posebno je zanimljivo Kosovo, koje je sa preko 8.000 dolazaka i sa gotovo 27.000 noćenja, imalo porast u broju dolazaka od 19 posto i porast u broju noćenja od čak 25 posto. Ne treba zaboraviti da je Kosovo jedina država nastala raspadom socijalističke Jugoslavije, čijim građanima je za ulazak u Hrvatsku i dalje potrebna viza.
Kada se govori o tome gdje ljetuju hrvatski turisti, valja napomenuti da je dio od sedam i po milijardi eura zarade hrvatskog turizma u prošloj godini došao i od njih.
Ukupno je u Hrvatskoj prošle godine boravilo 13,6 milijuna gostiju, koji su ostvarili 76 milijuna noćenja, što je prema godini ranije bio porast od pet posto u broju dolazaka i dva posto u broju noćenja. Domaćih je gostiju bilo 1.500.000, a ostvarili su sedam milijuna noćenja, sa trendovima rasta nešto blažim nego strani turisti.
Gdje ljetuju ostali?
"Hrvatski građani dosta biraju Tursku. Turska je cjenovno prihvatljiva, kvalitativno su čak ispred nas. Dosta se ide u Tunis, koji je povoljan. Aranžman u hotelu sa pet zvjezdica se može dobiti za par tisuća kuna. Ide se i u Španjolsku, koja je dosta cjenovno prihvatljiva, čak i u punoj sezoni. Oni koji imaju malo više novaca, idu u Aziju, prema Baliju ili, Tajlandu, gdje ostaju po dva-tri mjeseca jer dobiju dosta povoljniju cijenu nego za 10 dana boravka. Najveći dio cijene tog putovanja uzima let. Ne bi vjerovali koliko naših ljudi odlazi na Tajland ili u Indoneziju preko zime na tri mjeseca. To ih izađe tek nešto više, nego solidan život u Hrvatskoj", kaže Davor Verković, dugogodišnji turistički novinar.
