Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.
Na današnji dan 1945. oslobođen je najveći nacistički logor smrti Aušvic, simbol Holokausta i stradanja, u kojem je tokom Drugog svetskog rata najmonstruoznije eksprimente na ljudima izvodio doktor Jozef Mengele i gdje je, u najstrašnijim mukama, stradalo najmanje 1,5 milion ljudi.
Evropa u kojoj su se desili neki od najstravičnijih zločina u istoriji čovječanstva, kao što je bio Holokaust, ima posebnu odgovornost da pouku iz te lekcije preda novim generacijama, poručili su danas učesnici Trećeg Međunarodnog foruma o holokaustu "Pusti moj narod da živi" koji se održava u Krakovu.
Dan sjećanja je obilježen i u regionu - u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu.
Računa se da je u vrijeme nacista ubijeno više od šest miliona Jevreja, odnosno trećina svih Jevreja koji su prije rata živjeli u svijetu.
"Ovo je dan kada se treba sjećati zločina nacističkog režima, a posebno tragedije Jevreja, ali kada istovremeno treba odati počast onima, koji su se rizikujući sopstvene živote usprotivili ubilačkom ludilu. Podsjeća nas da poštujemo sve ljudske živote i dostojanstvo svakog ljudskog bića. Svi ljudi, svih nacionalnosti, sa svih kontinenata. trebaju se osjećati kao velika porodica," poručio je danas papa Benedikt XVI okupljenima u Vatikanu osudivši "nečuvenu okrutnost" nacističkih logora.
Ovim povodom Branka Mihajlović razgovarala je sa novinarkom i spisateljicom iz Novog sada Nevenom Simin koja je 1994. godine bila na obilježavanju Dana holokausta u Aušvicu gdje je stradala gotovo cijela porodica njene majke.
Nevena Simin je autorka mnogih knjiga i drama a najnovija 'Zašto su ćutale majka i ćerka o istom ratu', govori o drugoj generaciji žrtava Holokausta. Na ličnom iskustvu, kako je napisala, Simin se uvjerila da ratni zločini ne zastarjevaju, da rane od zločina ne zacjeljuju i truju nova pokoljenja unedogled:
SJEĆANJE DA SLUŽI DJECI
Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta počelo je sinoć koncertom u crkvi svetog Josipa, a danas se na mjestu gdje je bio koncentracioni logor Aušvic okupilo 150 preživjelih logoraša i državnici iz 45 zemalja. Sa skupa je upućena poruka: "Nikad više!"
"Nikada više je od početka bio krik okrenut budućnosti. Tog dana sjećamo se žrtava logora, žrtava holokausta i Drugog svjetskog rata. To je dan kada posebno pomno moramo da mislimo na budućnost. To sjećanje mora da služi našoj djeci, našim unucima. Moramo da budemo svjesni šta ne smijemo da činimo", kazao je uoči godišnjice direktor Državnog muzeja Aušvic, Pjotr Civinjski.
„Odlazili smo u kupatilo. Od položaja u kome je bio prst nemačkog oficira zavisilo je da li ćete preživjeti ili biti poslati na gubilište. Bilo je prilično frustirajuće da vaša sudbina zavisi od nečije volje," prisjeća se zatočeništva Jirži Mičnol, jedan od preživjelih logoraša.
Specijalni gost skupa na mjestu logora bio je i aktualni izraelski premijer Benjamin Netanyahu, a u izraelskoj delegaciji bio je i poslanik izraelskog parlamenta iz redova izraelskih Arapa Muhamed Baraka.
Njegovi sunarodnici su ga zbog toga kritikovali ističući da to nije podesno imajući u vidu tenzije između Izraelaca i Palestinaca.
Barakej je kazao da tokom posjete Poljskoj namjerava kritikovati izraelsku politku prema Palestincima.
Poljske vlasti su saopštile da su pozvale i ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, ali on je odgovorio da ne može prisustvovati ceremoniji zbog „drugih obaveza“.
"EU je nastala upravo zato da se košmar rata više nigdje ne ponovi. Nacistički koncentracioni logor Aušvic također je zato simbol i za Uniju", rekao je na forumu u Krakovu predsjednik Evropskog parlamenta Ježi Buzek.
"Moramo se oduprijeti antisemitizmu i neznanju, da ne pristanemo da igramo ulogu ravnodušnog svjedoka zla, bez obzira na to kada i gdje se
ono pojavi", poručio je američki predsjednik Barak Obama putem video linka.
Francuski predsednik Nikola Sarkozi uputio je poruku da Evropa najautentičniju i najveću moguću poštu žrtvama Holokausta može odati time što će učvršćivati mir, afirmisati stabilnost i jačati ujedinjenu Evropu.
UČENJE O HOLOKAUSTU KROZ STRIP
Danas se ministri obrazovanja evropskih zemalja okupljaju na međunarodnoj konferenciji u Centru dijaloga i moltivi na temu "Aušvic - pamćenje, odgovornost, obrazovanje".
Na toj konferenciji će evropska Agencija za osnovna prava predstaviti izvještaj u kome apeluje na evropske škole da preuzmu na sebe odgovornost da mladim naraštajima pokažu da su tako tragični istorijski dogadjaji kao što je Holokaust tijesno povezani sa pitanjem osnovnih ljudskih prava i sloboda.
Stip "Suće" namijenjen je djeci od 7 do 10 godinaNjemačke škole uvele su 2008. godine stripove kako bi djecu naučili šta se u njihovoj zemlji i svijetu dešavalo u vrijeme vladavine Adolfa Hitlera.
Strip pod imenom „Suće – Istraživanje“ kreirao je holandski karikaturista Eric Heuvel, knjiga ima 61 stranicu, dostupna je na nekoliko evropskih jezika, a za razliku od drugih zemalja, gdje je u slobodnoj prodaji, Nijemci su je odlučili uvesti kao sastavni dio nastave iz istorije.
Glavna junakinja stripa Esther je izmišljeni lik, priča je međutim bazirana na činjenicama i stvarnim događajima iz perioda kada je nacistička Njemačka porobila Evropu.
Uključena je i Kristalna noć iz novembra 1938. godine, kada su Jevreji istjerani iz svojih domova, kada su im sinagoge spaljene, firme oduzete, a ljudi deportovani u Ausćwitz.
Njemačka danas ima najbrže rastuću jevrejsku zajednicu u svijetu. Više od šest decenija po okončanju II svjetskog rata, kada su bili skoro istrijebljeni, u toj zemlji sada živi oko 220.000 Jevreja.
Posthitlerova Njemačka prošla je dug put denacifikacije, zakoni ove zemlje rigorozniji su od drugih evropskih kada je u pitanju negiranje zločina ili Holokausta.
Pročitajte i ovo: Denacifikacija na Balkanu
Na današnji dan 1945. oslobođen je najveći nacistički logor smrti Aušvic, simbol Holokausta i stradanja, u kojem je tokom Drugog svetskog rata najmonstruoznije eksprimente na ljudima izvodio doktor Jozef Mengele i gdje je, u najstrašnijim mukama, stradalo najmanje 1,5 milion ljudi.
Evropa u kojoj su se desili neki od najstravičnijih zločina u istoriji čovječanstva, kao što je bio Holokaust, ima posebnu odgovornost da pouku iz te lekcije preda novim generacijama, poručili su danas učesnici Trećeg Međunarodnog foruma o holokaustu "Pusti moj narod da živi" koji se održava u Krakovu.
Dan sjećanja je obilježen i u regionu - u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu.
Računa se da je u vrijeme nacista ubijeno više od šest miliona Jevreja, odnosno trećina svih Jevreja koji su prije rata živjeli u svijetu.
"Ovo je dan kada se treba sjećati zločina nacističkog režima, a posebno tragedije Jevreja, ali kada istovremeno treba odati počast onima, koji su se rizikujući sopstvene živote usprotivili ubilačkom ludilu. Podsjeća nas da poštujemo sve ljudske živote i dostojanstvo svakog ljudskog bića. Svi ljudi, svih nacionalnosti, sa svih kontinenata. trebaju se osjećati kao velika porodica," poručio je danas papa Benedikt XVI okupljenima u Vatikanu osudivši "nečuvenu okrutnost" nacističkih logora.
Ovim povodom Branka Mihajlović razgovarala je sa novinarkom i spisateljicom iz Novog sada Nevenom Simin koja je 1994. godine bila na obilježavanju Dana holokausta u Aušvicu gdje je stradala gotovo cijela porodica njene majke.
Nevena Simin je autorka mnogih knjiga i drama a najnovija 'Zašto su ćutale majka i ćerka o istom ratu', govori o drugoj generaciji žrtava Holokausta. Na ličnom iskustvu, kako je napisala, Simin se uvjerila da ratni zločini ne zastarjevaju, da rane od zločina ne zacjeljuju i truju nova pokoljenja unedogled:
SJEĆANJE DA SLUŽI DJECI
Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta počelo je sinoć koncertom u crkvi svetog Josipa, a danas se na mjestu gdje je bio koncentracioni logor Aušvic okupilo 150 preživjelih logoraša i državnici iz 45 zemalja. Sa skupa je upućena poruka: "Nikad više!"
"Nikada više je od početka bio krik okrenut budućnosti. Tog dana sjećamo se žrtava logora, žrtava holokausta i Drugog svjetskog rata. To je dan kada posebno pomno moramo da mislimo na budućnost. To sjećanje mora da služi našoj djeci, našim unucima. Moramo da budemo svjesni šta ne smijemo da činimo", kazao je uoči godišnjice direktor Državnog muzeja Aušvic, Pjotr Civinjski.
„Odlazili smo u kupatilo. Od položaja u kome je bio prst nemačkog oficira zavisilo je da li ćete preživjeti ili biti poslati na gubilište. Bilo je prilično frustirajuće da vaša sudbina zavisi od nečije volje," prisjeća se zatočeništva Jirži Mičnol, jedan od preživjelih logoraša.
Specijalni gost skupa na mjestu logora bio je i aktualni izraelski premijer Benjamin Netanyahu, a u izraelskoj delegaciji bio je i poslanik izraelskog parlamenta iz redova izraelskih Arapa Muhamed Baraka.
Njegovi sunarodnici su ga zbog toga kritikovali ističući da to nije podesno imajući u vidu tenzije između Izraelaca i Palestinaca.
Barakej je kazao da tokom posjete Poljskoj namjerava kritikovati izraelsku politku prema Palestincima.
Poljske vlasti su saopštile da su pozvale i ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, ali on je odgovorio da ne može prisustvovati ceremoniji zbog „drugih obaveza“.
"EU je nastala upravo zato da se košmar rata više nigdje ne ponovi. Nacistički koncentracioni logor Aušvic također je zato simbol i za Uniju", rekao je na forumu u Krakovu predsjednik Evropskog parlamenta Ježi Buzek.
"Moramo se oduprijeti antisemitizmu i neznanju, da ne pristanemo da igramo ulogu ravnodušnog svjedoka zla, bez obzira na to kada i gdje se
ono pojavi", poručio je američki predsjednik Barak Obama putem video linka.
Francuski predsednik Nikola Sarkozi uputio je poruku da Evropa najautentičniju i najveću moguću poštu žrtvama Holokausta može odati time što će učvršćivati mir, afirmisati stabilnost i jačati ujedinjenu Evropu.
UČENJE O HOLOKAUSTU KROZ STRIP
Danas se ministri obrazovanja evropskih zemalja okupljaju na međunarodnoj konferenciji u Centru dijaloga i moltivi na temu "Aušvic - pamćenje, odgovornost, obrazovanje".
Na toj konferenciji će evropska Agencija za osnovna prava predstaviti izvještaj u kome apeluje na evropske škole da preuzmu na sebe odgovornost da mladim naraštajima pokažu da su tako tragični istorijski dogadjaji kao što je Holokaust tijesno povezani sa pitanjem osnovnih ljudskih prava i sloboda.
Strip pod imenom „Suće – Istraživanje“ kreirao je holandski karikaturista Eric Heuvel, knjiga ima 61 stranicu, dostupna je na nekoliko evropskih jezika, a za razliku od drugih zemalja, gdje je u slobodnoj prodaji, Nijemci su je odlučili uvesti kao sastavni dio nastave iz istorije.
Glavna junakinja stripa Esther je izmišljeni lik, priča je međutim bazirana na činjenicama i stvarnim događajima iz perioda kada je nacistička Njemačka porobila Evropu.
Uključena je i Kristalna noć iz novembra 1938. godine, kada su Jevreji istjerani iz svojih domova, kada su im sinagoge spaljene, firme oduzete, a ljudi deportovani u Ausćwitz.
Njemačka danas ima najbrže rastuću jevrejsku zajednicu u svijetu. Više od šest decenija po okončanju II svjetskog rata, kada su bili skoro istrijebljeni, u toj zemlji sada živi oko 220.000 Jevreja.
Posthitlerova Njemačka prošla je dug put denacifikacije, zakoni ove zemlje rigorozniji su od drugih evropskih kada je u pitanju negiranje zločina ili Holokausta.
Pročitajte i ovo: Denacifikacija na Balkanu
