U četvrtak se u Holandiju nastavlja dopremanje tijela žrtava iz srušenog malezijskog aviona u Ukrajini, nakon što su u srijedu dopremljeni posmrtni ostaci 40 žrtava, dok je Rusija rekla da će sarađivati sa istražiteljima.
Istovremeno, zvaničnici Evropske Unije razmatraju nove mjere protiv Rusije zbog Ukrajine a isto su saopštile i SAD.
U Holandiju je na identifikaciju upućeno još nekoliko desetina tijela stradalih u oborenom malezijskom avionu. Ukrajinski zvaničnici su naveli da je sa dva transportna aviona prenijet 51 kovčeg.
Na mjestu tragedije je nastavljena potraga za stradalima.
“Naši napori su usmjereni na to da obezbedimo dostojanstvo stradalih, dostojanstveno postupanje sa njima i ispunjavanja prava njihovih porodica. Ponovo pozivam sve zainteresovane strane da se osigura da se ovaj posao obavi blagovremeno od strane stručnih timova, u skladu sa najboljom praksom“, kazao je Oran Finegan, zamjenik šefa forenzičke službe pri međunarodnom Crvenom krstu.
Ljudmila Vorobjeva, ambasador Rusije u Maleziji, je izjavila da će njena zemlja pružiti svu pomoć međunarodnom tima istražitelja i da je bolje što istragu vodi Holandija a ne Ukrajina.
Ona je također ponovila raniji stav Moskve da nema dokaza da su proruski separatisti posjedovali oruđje kojim je oboren avion
SAD nisu dale nikakve dokaze da su proruski separatisti umiješani u obaranje malezijskog putničkog aviona prije sedam dana na istoku Ukrajine, saopštilo je u četvrtak Ministarstvo odbrane Rusije.
"Ranije je rečeno da podaci SAD i fotografije iz satelita potvrđuju da je raketa ispaljena iz zone koju kontrolišu separatisti. Pitanje je: Gdje su dokazi za to?", rekao je zamjenik ruskog ministra odbrane Anatolij Antonov za Televiziju Rusija 24.
"Niz pitanja postavio sam i Ukrajincima, ali nisam dobio odgovore ni od njih, niti od drugih vlada", rekao je Antonov.
Neimenovani visoki zvaničnici američkih obavještajnih službi u utorak su saopštili da su avion MH17 oborilii proruski separatisti, nedovoljno obučeni za korištenje ruskih raketa.
Lider proruskih separatističkih snaga u Ukrajini Aleksander Borodaj ustvrdio je takođe da njegovi borci ne posjeduju raketni sistem "buk", za koji se vjeruje da je iskorišten za obaranje aviona, dok je jedan od komandanata proruskih separatista Aleksandr Khodakovski u intervjuu za Rojters izjavio kako su separatisti imali to naoružanje
Borodaj, samozvani premijer samoproglašene Donjecke Narodne Republike, rekao je BBC-u da su lažni dokazi koji pokazuju suprotno, uključujući fotografije tog raketnog sistema.
"Ne, nismo nabavili `buk`. U tom području nije bilo `bukova`", rekao je Borodaj i odbacio i optužbe da su se proruske snage nemarno odnosile prema tijelima žrtava.
Khodakovski, komandant Vostok bataljnoa, kazao je međutim kako zna da je "buk" dopremljen iz Luhanjska, pod zastavom samoproglašene "Luhanjske narodne republike".
"Saznao sam za to upravo u momentu kada sam čuo za tu tragediju. On je ('buk sistem') vjerovatno otpremljen po naredbi da se uklone dokazi da je tu bio", naveo je Khodakovski.
On je optužio ukrajinske vlasti da su znale da separatisti raspolažu tim sistemom, ali da nisu učinile ništa da osiguraju to područje.
U Briselu se održava sastanak ambasadora 28 zemalja članica EU, koji razmatraju nove mjere protiv Rusije zbog umiješanosti u ukrajinsku krizu.
Portparol Komisije, Džonatan Tod, rekao je da je to tijelo sastavilo prijedlog mjera o kojima će se raspravljati.
„Ono što mogu da potvrdim jeste da je papir Evropske Komisije sa detaljima daljih mjera, direktan odgovor na zahtjev Savjeta za spoljne poslove EU, koji su u zaključcima sa sastanka održanog u utorak od nas tražili da iznesemo prijedloge mjera, uključujući pristup tržištima kapitala, odbrane, energetike, robe dvostruke namjene i osjteljivih tehnologija. Dakle, očigledno smo odgovorili na zahtev Savjeta“, rekao je Tod.
Bijela kuća je takođe saopštila da razmišljaju o uvođenju dodatnih ekonomskih sankcija Rusiji, ukoliko, kako navode, nastavi da naoružava proruske snage u Ukrajini.
Premijer Malezije Nadžab Razak, u Kuala Lumpuru, u ambasadi Holandije, zemlje čijih je državljana najviše među stradalima, upisao se u knjigu žalosti i tom prilikom izjavio da su u toku napori da se pronađu, identifikuju i u njihove zemlje vrate tijela svih žrtava oborenog putničkog aviona, dodavši međutim da bi taj proces mogao potrajati nedjeljama pa i mesecima.
“Ljut sam i tražim da bude obezbjeđen pun pristup mjestu pada aviona kako bi se sprovela istraga. To je na žalost ratna zona, a znate da u ratnoj zoni ima mnogo ograničenja i to ne samo što se tiče pristupa, nego i bezbjednosti ljudi koji vrše istragu“, rekao je Razak.
Australija, čijih je 39 državljana stradalo u rušenju aviona, poslala je 50 policajaca u London, gde očekuju da budu raspoređeni u Ukrajini kao dio međunarodnih snaga pod kontrolom Ujedinjenih Nacija, čiji bi zadatak bio obezbjeđivanje mjesta pada aviona.
Australijski premijer, Toni Abot, upozorio je da je jasno da na terenu trenutno ništa ne može da bude urađeno bez dozvole naoružanih pobunjenika, koji su, kako je rekao, najverovatnije i oborili avion.
„I dalje se ne događa ništa što bi ličilo na temeljnu i profesionalnu pretragu zone u kojoj se srušio avion. A ne može je ni biti kada to mesto kontrolišu naoružani ljudi sa ličnim interesom u ishod istrage?“
Više hiljada ljudi, uglavnom obučenih u bijelo, učestvovalo je u srijedu uveče u "tihom maršu" ulicama Amsterdama u čast 298 žrtava iz srušenog malezijskog aviona u Ukrajini u kojem je poginulo 193 Holanđana.
Na dan žalosti, koji je proglašen u Holandiji, ljudi su se okupili na trgu Dam u centru grada. Poziv za okupljanje proslijeđen je putem drštvene mreže Facebook.
