Hoće li BiH nespremno dočekati ulazak Hrvatske u EU

Ulazak Republike Hrvatske u Evropsku uniju nova je realnost za zemlje regiona, a posebno za Bosnu i Hercegovinu čija se osiromašena privreda svakodnevno bori za opstanak. Iako hrvatsko članstvo može da bude motor za brže primicanje BiH Evropi, izazovi na tom putu su veliki, posebno ako država nije pripremljena na nove standarde koje će primjenjivati susjedi.

Hrvatska je više od šest godina pregovarala za ulazak u EU ali, geografski, ponašali smo se kao da se ona nalazi negdje u Skandinaviji i kao da nismo mogli pratiti iz prve ruke šta se događa - smatra ekspert za evropske integracije Zekerijah Smajić. On naglašava da Bosna i Hercegovina, zbog toga ide korak unazad.

„Prvi razlog za to je što BiH ni do danas, iako je Hrvatska na pragu EU, nema program integracija, nema strategiju i nema tim od najmanje 3.000 ljudi koji bi bili stručni, kompetentni i valorizirani od evropskih institucija da mogu da se uključe u ovaj proces evropskih integracija“, ocjenjuje Zekerijah Smajić.

Smajić ističe da će se privrednici suočiti s ogromnim problemima. Oni će posebno biti naglašeni u malim i srednjim preduzećima koja nemaju vlastiti ekonomski i kadrovski potencijal da izvrše brzu sinhronizaciju sa evropskim regulativima u toj oblasti:

„U okviru privrede posebno prehrambena industrija, a opet u okviru toga posebno oni koji se bave životnim namirnicama jer su tu kriterijumi za izvoz u evropsko tržište najrigorozniji.“

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Ranko Milić podsjeća da su problemi u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa susjedima bili prisutni i u okviru CEFTA sporazuma. Pojedine države su, kaže Milić, različitim neinstitucionalnim barijerama otežavale izvoz iz BiH, pa smo imali vremena kroz CEFTA sporazum da vidimo gdje smo slabi.

„Činjenica je da postoje ti problemi i da se na njih mora računati kao nešto što će otežati poslovanje - jer, nažalost, i pored svih saznanja, nismo bili spremni i nismo uradili sve što je bilo potrebno da se spremno dočeka taj momenat“, navodi Milić.

Države regiona treba da uspostave mehanizme komunikacije koji će biti utemeljeni na novim osnovama - i to ne na osnovama hegemonije već dobrosusjedske saradnje, kaže prof. dr. Vlatko Cvrtila sa zagrebačkog Fakulteta političkih nauka. On ističe da BiH treba uskladiti zakone kako bi mogla pratiti susjednu Hrvatsku u evropskim integracijama i eliminisati sva ograničenja:

„Barijere koje proizlaze iz statusa R Hrvatske bi mogle biti sve veće. Dakle, one se moraju naprosto riješitit. Koliko sam vidio, volja postoji i sa jedne i sa druge strane, sad je samo pitanje administrativnog kapaciteta u kojem će se to vremenu napraviti“, navodi Cvrtila.

Biće i pozitivnih efekata

Administrativni kapaciteti Bosne i Hercegovine sada se čine minornim. To je mišljenje i predsjednika NSRS Igora Radojičića, koji, istina, smatra da ulazak Hrvatske u Evropsku uniju ima i pozitivne i negativne posljedice.

Pozitivne su, kaže Radojičić, postepeno uključivanje zemalja regiona u evropske tokove i, uopšte, bolja ekonomska perspektiva. Ali primjena novih propisa, koji su već počeli stupati na snagu na granicama, sigurno će uticati na privrednike - napominje Radojičić:

„Već od 1. januara ove godine Hrvatska je počela sa primjenom pravilnika o voću i
povrću koji je drugačiji i koji, s obzirom na standarde koje zahtijeva, već predstavlja prepreku za mnogobrojne proizvode iz BiH. Poseban problem predstavlja još uvijek postojanje dogovora o samo dva specijalne inspekcijska granična prelaza, gdje je predviđeno da to budu samo Gradiška i Metković. To je ogroman problem za poljoprivredne proizvođače iz čitave BiH jer su praktično čitava sjeverna RS i srednja Bosna sve do Sarajeva orijentisani uglavnom na jedan granični prelaz - to je Gradiška.“

Smanjenje inspekcijskih graničnih prelaza, primjena izmijenjenih uslova u robnoj razmjeni u pogledu carina, kao i kvota za izvoz ribe i šećera, nepostojanje certifikovane laboratorije u BiH i regulative, te nedovoljna osposobljenost privrednih subjekata - najveći su problemi sa kojima se susreću predstavnici firmi koji izvoze u Hrvatsku, kaže menadžer za korporativne poslove u dubičkom „Mljekoproduktu“ Nebojša Ristić.

„Prvenstveno se pozivaju predstavnici institucija vlasti i privrednog organizovanja u BiH da se aktivno uključe i daju maksimalnu podršku aktivnostima osposobljavanja certifikovane laboratorije, kao i drugih laboratorija u BiH, zatim u izradi prateće regulative i finansiranja ovih aktivnosti u smislu osposobljavanja objekata i podsticanja proizvodnje. Akcenat bi trebalo staviti na one grane privređivanja u kojima već postoje značajni preduslovi za izvoz u R Hrvatsku i EU, a to su proizvodnja meda, mlijeka i mliječnih prerađevina, živinarstvo i mesna industrija“, smatra Ristić.

Republika Hrvatska u julu sljedeće godine postaje članica Evropske unije. Bosna i Hercegovina pred sobom ima još nešto više od godinu dana da se pripremi za novi regionalni kontekst privrednih odnosa u kojima će uslovi za BiH biti rigorozniji.

Zbog toga alarmantno zvuči konstatacija Zekerijaha Smajića da iza domaćih privrednika ne stoji niko jer država do sada nije prepoznala ove probleme.