Hoće li biti novog pristupa Brisela: Pomoć umjesto uslovljavanja BiH
Prijedlog Republike Hrvatske o uspostavljanju novog odnosa EU prema BiH konačan oblik trebao bi dobiti za mjesec dana, na zasjedanju Vijeća ministara EU, sredinom aprila. Taj novi model, koji je osim Hrvatske zatražila i Slovenija, podrazumijeva utvrđivanje posebnog kandidatskog statusa za zemlju koja ozbiljno kasni u procesu pridruživanja. O tome kako pomoći Bosni i Hercegovini da prevlada zastoj u reformama, razgovaraće se i u ponedjeljak, 17. marta, takođe na sastanku Vijeća ministara EU.
Ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić još krajem prošle godine je predložila utvrđivanje specifičnog procesa evropskih integracija za BiH.
Ključna logika novog pristupa je u uslovnoj ponudi za članstvo u Evropskoj uniji: stepen napretka BiH u integracionom procesu bi trebao biti direktno povezan sa napretkom unutrašnje politike i efikasnosti administracije, navodi se u prijedlogu dokumenta u koji je imao uvid dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Brisela.
Ranije, nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU, Vesna Pusić je izjavila:
Prijedlog Hrvatske Briselu za BiH
Dopisnik RSE u Briselu imao je uvid u dokument koji predstavlja prijedlog Hrvatske za formulisanje nove politike EU prema Bosni i Hercegovini. PROČITAJTE DOKUMENT
„Umjesto da se unaprijed moraju riješiti neka specifična pitanja da bi proces počeo, mi smatramo da bi bilo važno da proces započne i unutar tog pretprocesa da se rješavaju i one specifične teme.“
O tome da li se odustaje od uslova koji je do sada bio nepremostiv – provođenje presude Sejdić-Finci, Pusić kaže:
„To znači da se taj slučaj i još niz drugih rješavaju u okviru tog procesa, umjesto kao preduvjet. To nije proces pristupanja kakav smo vidjeli ranije, ali, kao što je poznato, i mnoge druge zemlje su imale nešto različite procese pristupanja i približavanja članstvu Evropske unije.“
Na sastanku Ministarskog vijeća u ponedeljak, uz Ukrajinu koja će biti glavna tema, evropske članice će iznijeti svoje stavove o tome kako pomoći Bosni i Hercegovini da nađe put iz krize, ali bez zaključaka.
Predviđeno je i da visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i sigurnost Ketrin Ešton informiše ministre o razgovorima, koje je imala prije nekoliko dana u Sarajevu. Ona je tokom razgovora sa bh političarima potvrdila da se radi na novom modelu pristupanja, ali da nije riječ o popuštanju pred neuspješnim bh političkim liderima:
„Želim jasno da kažem – ovdje nije riječ o tome da se spusti ljestvica, nego da vam se pomogne da je preskočite. U tom kontekstu razmatramo šire angažovanje. Održaću veliki broj sastanaka i razgovora o Bosni i Hercegovini sa državama članicama Evropske unije", navela je Ešton tokom boravka u Sarajevu.
Status quo
Naredni, ozbiljan razgovor o BiH planiran je za 14. april. Tada će se ministri evropskih zemalja izjasniti o prijedlogu Hrvatske.
U međuvremenu, slovenački ministar Karel Erjavec uputio je pismo visokoj predstavnici Ešton, u kojem traži da Evropska unija pokrene rješavanje političkih i ekonomskih problema u BiH. Erjavec je ranije na sastancima ministara vanjskih poslova, predlagao da Bosna i Hercegovina dobije medijatora:
Cahterine Ashton u Sarajevu sa članovima Predsjedništva BiH, mart 2014.
„BiH je problem jer je status quo. Treba da je netko iz EU u ulozi kakvu ima Ketrin Ešton u dijalogu Priština-Beograd. I Bosna i Hercegovina treba nekog takvog medijatora.“
Najavu drugačijeg odnosa prema BiH u procesu pridruživanja pozdravlja i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija:
„Jedan novi pristup je opravdan zato što je Bosna i Hercegovina specifična zemlja i zato ona mora imati jedan kreativan, specifičan model ispunjavanja uvjeta", kaže Lagumdžija.
Međutim, nisu svi za specijalni ili specifičan pristup EU prema BiH. Na primjer, u Evropskoj stabilizacijskoj inicijativi (ESI) smatraju da bi novi kriteriji mogli značiti da bh lideri ponovo čekaju da njihov posao uradi neko drugi.
„A to se neće dogoditi. Do sada je bilo previše očekivanja u Bosni i Hercegovini da će međunarodna zajednica doći i riješiti sve probleme, uključujući i ekonomske. To se neće dogoditi. Ako bi sada došlo do nekog posebnog pristupa, posebnih olakšica, onda bi političari opet sjeli u drugi red i rekli 'OK, neka međunarodna zajednica rješava naše probleme.'.“, kaže analitičarka Aleksandra Štiglmajer.
Ovih dana se nagovještava da bi Bosna i Hercegovina konačno mogla dobiti novac iz evropskih pretpristupnih fondova nakon što je krajem prošle godine izgubila 45 miliona eura. Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda je izjavio kako Evropa ima novac, a Bosna i Hercegovina potencijal, kakav je na primjer energija:
„Vjetar puše, sunce grije, voda teče, a ne radimo ništa. Pitanja turizma – gledamo Soči i čitav svijet je uperen, zaboravili smo da su ovdje domaći ljudi organizirali možda najuspješnije olimpijske igre. Nismo mi glup i zatucan narod koji ništa ne zna, nego trebaju pravi ljudi voditi neke stvari. Bit će i potencijali koji čuče tu u nama, oko nas, iskorišteni.“
Da li je novi model za Bosnu i Hercegovinu ipak ustupak za čelnike koji godinama vode bezuspješne pregovore oko promjena Ustava u skladu sa presudom Suda za ljudska prava u Strazburu?
Sudeći prema poruci visoke predstavnice za spoljnu politiku i sigurnost Ketrin Ešton, ipak je na domaćim političarima odluka o tome hoće li zemlja kojoj su na čelu, konačno napredovati ili će kao i do sada – stagnirati.
