Oko pedeset tona smokava će ove sezone ubrati na svojoj plantaži Hivzija Šator, iz sela Lokve u Opštini Čapljina, na jugu Bosne i Hercegovine.
Vrlo je zadovoljan poslom i zaradom, kaže Hivzija za Radio Slobodna Evropa (RSE), ali dodaje da mu se ne čini pošteno što trgovci na smokvama zarađuju i do dva puta više od proizvođača.
Kao i proteklih sedam godina, skoro sve njegove smokve će otkupiti jedan trgovac, a pojesti kupci u Sarajevu, objašnjava on.
"Ove godine ih dajem za četiri marke (oko 2 eura) po kilogramu. To je neka najniža cijena smokve, na najmanjoj pijaci kod nas", kaže Hivzija.
Cijena smokvama sa plantaže u Hercegovini do 160 kilometara udaljenog Sarajeva, objašnjava on, naraste na 10, pa čak i 12 maraka (pet do šest eura).
"Preprodaja smokve u našoj zemlji je neuređena. Mi ovdje proizvedemo sve, i oberemo i spakujemo, a dvije ruke trgovaca zarade prodajom u Sarajevu i do dva puta više od mene", kaže Hivzija.
Šezdesetsedmogodišnji Hivzija uzgaja smokve duže od 25 godina. Potencijal ove zdrave i, prema njegovim riječima ljekovite voćke, spoznao je još kao mladić, ali se profesionalnim uzgojem počeo baviti 1998. godine, kada se nakon rata vratio na očevo imanje.
"Na selu se ništa ne može za godinu ili dvije, nego treba 20 godina pregalačkog rada i ulaganja zadnjeg dinara. Tada je to još bilo rizično, poslijeratno vrijeme, ali snašao sam se i dobro živim od smokve", kaže on.
Dodaje da mu ovogodišnja suša nije poremetila planove, jer je ugradio moderan sistem za navodnjavanje oko 1.200 stabala smokve, posađenih na površini od tri i po hektara (35.000 metara kvadratnih).
"Berba smokve je glavni posao. Orezivanje stabala, prehranu, i sve ostalo mogu sam odraditi. Berba je 90 posto posla oko smokve, ali srećom imam brojnu porodicu, jer bez njih ne bi ništa", kaže Hivzija za RSE.
Kaže da bi berače bilo teško naći, jer smokva nije "gostoljubiva" za berače i treba zaštititi ruke i lice od grubih hrapavih listova i mliječne tekućine koju luče plodovi, kada se otkinu sa stabla.
"Zbog mliječi koju luči, mnogi ljudi joj se ne smiju primaknuti. Mi nosimo košulje dugih rukava i jednokratne gumene rukavice kao zaštitu. Moraš paziti i lice, jer može izazvati strašan svrab. Smokva traži izverzirana čovjeka, jer da ti uvezeš radnika, trebalo bi ga najprije dobro obučiti", objašnjava Hivzija.
Kaže da je smokva vrlo isplativa kultura, jer sezona branja traje dugo, a tokom nje se smokve beru dvadesetak puta. Svojim primjerom je Hivzija inspirisao i brojne susjede u Lokvama, pa se posljednjih godina oko 35 porodica počelo baviti intenzivnim uzgojem smokava.
"Smokva je ekološki proizvod, čist ko sunce, jer je, za razliku od drugih voćki, otporna i ne traži zaštitu od nametnika. Uz to je izrazito zdrava, čak, ljekovita, rekao bih. Čovjek koji pojede pet do šest smokava dnevno riješiće sve probleme sa probavom", tvrdi Hivzija.
Naše društvo ne promoviše dovoljno smokvu ni u turizmu ni u zdravstvu, dodaje na rastanku Hivzija.
"Ove su ti smokve šest maraka kilo, ali nisu ti one od tog tvog Šatora iz Čapljine", kaže Radenka Radović, koja prodaje lokalno uzgojeno voće i povrće na improvizovanim štandovima uz magistralu M-17, na izlazu iz Mostara.
"Ove su ti smokve naše, iz naših avlija i od naših komšija i prijatelja. Ko god ima smokvu u komšiluku, mi otkupimo ubrane ili poberemo sami", kaže Radenka.
Hivzijine smokve smo našli na jednoj sarajevskoj pijaci, prepoznajući ambalažu sa zelenim rubom, na kojoj su naziv njegove plantaže "Lokve" i broj njegovog telefona.
Ovdje robu nabavljaju manji lanci supermarketa, koji robu odvoze u manjim kamionima.
"Šest i po maraka su ove smokve iz Čapljine i na gajbu samo prodajemo", objašnjava trgovac Admir.
Nakon velepijace, Hivzijine smokve RSE je uočio i na policama jednog sarajevskog supermarketa, gdje jedan kilogram košta oko osam maraka.
Najvišu cijenu Hivzijinih smokava našli smo na sarajevskoj pijaci "Ciglane".
"Ovdje su smokve 10 maraka (oko 5 eura)", kaže Almasa Hamzović, te objašnjava da ima stalnog dobavljača koji joj smokve dovozi iz Čapljine.
"Smokva je prva klasa, ali ta voćka inače najbrže propada i ne može dugo da traje. Ako prenoći, već je slabija za klasu sutra, a onda pada i cijena" kaže Almasa.
Prema posljednjem podatku iz 2022. godine, u BiH je proizvedeno oko 1000 tona smokava.
Facebook Forum