Autor: Damien McGuinness, BBC (Prevela: Ena Stevanović)
O ovoj publikaciji se protekle godine najviše govorilo. Ne radi se ni o novoj ni o dobroj knjizi, već o knjizi "Mein Kampf" (Moja borba) Adolfa Hitlera koja se od petka, nakon 70 godina, ponovo počinje prodavati u njemačkim knjižarama i koja privlači veliku pažnju javnosti.
Hitlerova antisemitska publikacija se smatra pretečom holokausta. Upravo to je razlog zbog kojeg je historičari žele objaviti.
Hitler ju je napisao dok je bio u zatvoru sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća. Znanstvenici tvrde da ona pomaže objasniti bjesomučnu nacističku ideologiju koja je počela njihovim dolaskom na vlast nekih deset godina kasnije.
Stoga, "Mein Kampf" je, kako kažu, vrlo značajna akademska publikacija. Nije ugodna za čitanje, ali je ključna za razumijevanje holokausta i Hitlerove brutalne vladavine.
Začuđujuće je da su i mnoge jevrejske skupine podržale njeno ponovno izdavanje.
Riječ je o novom, kritičkom izdanju sa tisućama akademskih bilješki i napomena.
Ukoliko ne bi bilo ovog novog izdanja, jedina izdanja dostupna u Njemačkoj su ona od prije 1945. godine koja se još uvijek mogu naći u antikvarnicama i na internetu. Ta izdanja sigurno nisu kritička.
Znanstvenici smatraju da će ponovno izdavanje "Mein Kampfa" pomoći da se ova knjiga potkopa.
Autorska prava su do sada bila u rukama bavarske vlade. No, budući da je prošlo 70 godina od smrti autora, u ovom slučaju Adolfa Hitlera, autorska prava su istekla.
Zabrana kontraproduktivna
Njemačka je zabranila izdavanje ove knjige. Uostalom, svastika i ostali nacistički simboli su u Njemačkoj zabranjeni i njihova upotreba se strogo kažnjava.
Nijemci to ne smatraju kršenjem sloboda govora, već upravo suprotno. Ovaj zakon omogućava slobodu govora time što zabranjuje fašističkim skupinama da zastrašuju manjine.
Međutim, problem sa zabranom "Mein Kamfa" je to što bi takva odluka mogla dodatno povećati moć ove publikacije i učiniti ju misterioznom.
Izdavači se stoga nadaju da je bolje uništiti taj mit.
Čitanjem se "Mein Kampfu" oduzima svaka moć i ona prestaje biti opasna i zavodljiva i postaje ono što doista jeste: nesuvisla i loše napisana propaganda.
Njemačke vlasti su, stoga, odlučile dozvoliti objavljivanje isključivo ovog kritičkog, akademskog izdanja, ali ne i ostalih nekritičkih izdanja.
Nijemci, međutim, nisu oduševljeni idejom što će u izlozima knjižara gledati lice Führera, a da ne spominjemo moralno pitanje ostvarivanja profita od antisemitskog teksta koji je napisao Hitler.
Knjižare su zbog toga odlučile da neće imati knjige na lageru i da ih sigurno neće stavljati u izloge.
Iz Dussmanna, najveće knjižare u Berlinu, su rekli da imaju jedan primjerak knjige u odjeljku Povijest. Međutim, ova knjižara ni na koji način neće promovirati ovu knjigu, a više primjeraka će biti dostupno samo po narudžbi.
Jasno je da bi kratkoročnu dobit od prodaje Hitlerove knjige zbog medijske pompe sigurno nadmašile negativne kritike koje bi knjižara dobila ukoliko bi se prodaja povećala zahvaljujući Hitleru.
Promjena stavova
No, stavovi prema Hitleru su se promijenili u posljednjih nekoliko godina.
Sjetimo se samo medijskog ludila prije deset godina kada je jedan od najpoznatijih njemačkih glumaca, Bruno Ganz, igrao Hitlera u filmu "Propast".
Raspravljalo se o tome da li će publika suosjećati s Hitlerom ukoliko vide njegov kraj u bunkeru.
Prošle jeseni je komedija o Hitleru stigla ravno do vrha box office-a. Nakon toga su vođene iste rasprave.
No, ovaj put se čini da debatu vode mediji sami sa sobom. To je, možda, zbog toga što je u proteklom desetljeću bilo mnogo komedija u kojima je Hitler ismijavan. Za mnoge mlade Nijemce, čiji su djedovi rođeni nakon smrti Hitlera, ideja da su oni krivi čini se čudnom.
Krivnja zbog nacizma i dalje utječe na njemačku političku kulturu, čak i danas tijekom izbjegličke krize.
Nakon 1945. godine, njemački ustav je, zapravo, bio reakcija na Hitlerov brutalni tretman političkih protivnika. Zbog toga članak 16 kaže da svako ko bježi od političke opresije ima pravo na azil u Njemačkoj.
Zatvaranje vrata izbjeglicama bi značilo promjenu ustava, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Zbog nacista je i trenutna rasprava o seksualnom uznemiravanju više od 100 žena u Kölnu na Silvestrovo vrlo teška jer se ispostavilo da su napadači arapskog ili sjevernoafričkog podrijetla.
To je bila idealna prilika za desne ekstremiste da rasplamsaju ksenofobiju koristeći nacistički princip: stranci zlostavljaju čistokrvne Njemice.
Za naciste su 1930. godine stranci bili Jevreji. Za današnje neonaciste stranci su muslimani.
Hitlerova knjiga bi ponovo mogla postati mainstream. No, Nijemci su odlučni da onemoguće da i njegove ideje postanu to isto.
