Bruce Hitchner, profesor na američkom Univerzitetu Tufts i dobar poznavalac prilika na Balkanu, za ‘Zašto?’ objašnjava moguću pozadinu i motive napada na američku ambasadu u Podgorici kao i izazove za američku politiku u regionu.
Zašto: Da li je ovaj napad -- na desetu godišnjicu napada na ambasadu u Beogradu i nešto više od šest godina nakon napada na ambasadu u Sarajevu -- povezan sa nekim američkim akcijama ili promjenom politike prema Balkanu?
Hitchner: Ne bih rekao da ijedan od ovih incidenata odražava promjene u politici SAD. Politika prema Balkanu se nije promijenila pod novom administracijom. Ona još uvijek podržava integraciju regiona u euroatlantski okvir.
Sjedinjene Države su ostale odlučne u svojoj podršci, na primjer, Dejtonskog sporazuma u BiH i pozdravile su ulazak Crne Gore u članstvo NATO-a.
Američki fokus u regionu možda nije na nivou onog od prije 11. septembra 2011. ali sama politika ostaje nepromijenjena.
Jedan od izazova s kojim se suočavaju Evropska unija i Sjedinjene Države je reformski zamah koji je bio podstican od međunarodne zajednice i koji se neizbježno smanjio od 2006.
Odlaganje
Ovo nije samo jednostavno pitanje smanjenja međunarodne pažnje prema regionu već i posljedica toksičnog političkog okruženja kojeg hrani korupcija.
Politički lideri koji su se previše zadržali na vlasti su postali autoritarniji.
Mislim da su svi faktoru doprinijeli nestabilnosti i događajima kao što je ovaj koji se desio u Crnoj Gori.
Kako se krećemo naprijed, mislim da je rasprava o proširenju Evropske unije važna ali ne i dovoljna. Ne možemo čekati na ostvaranje dugo odlaganih političkih reformi.
Kampanja
Napad na ambasadu u Crnoj Gori rasplamsava tenzije u regionu.
Posljednjih sedmica je bilo primjetno jačanje aktivnosti protiv NATO-a, uključujući i ‘lažne vijesti’ u medijima.
Također, primjećujem da je napadač, koji je bio žestoki protivnik NATO-a, primio medalju od (bivšeg srpskog vođe) Slobodana Miloševića.
Vrlo je bitno i suprotstaviti se kampanji dezinformisanja.
Zašto: Da li je zapaljiva retorika Rusije ili pro-ruskih pristalica mogla biti zaslužna za ovakav napad?
Hitchner: Teško je znati za svaki pojedinačni incident ali mislim da je ono što vidimo ovdje u posljednjih desetak godina, dok je naša pažnja iz poznatih razloga bila okrenuta ka drugim dijelovima svijeta, to da je naš fokus prema Balkan bio nešto slabiji nego što je bio u periodu prije 11. septembra 2001.
Nema nikakve sumnje da postoje ljudi u regionu koji se protive euroatlantskim integracijama i koje vjerovatno podržava i ohrabruje Rusija.
Zašto: Da li je ovakva situacija posljedica i toga da je Balkan možda u drugom planu što se tiče politike SAD?
Hitchner: Ne mislim da je Balkan u drugom planu. Kao što sam rekao, okolnosti su se promijenile od devedesetih što je promijenilo i prirodu angažmana SAD i EU.
Reforme sada moraju biti podsticane lokalno, ali politička volja da se to postigne ne postoji.
U ovom smislu, ideja da se ponovo otvore pregovori o Dejtonu nema smisla. Stvorila bi više nestabilnosti nego stabilnosti.
Potencijal
Također, vrijeme je za sve države u regionu kao i u Evropskoj uniji da u potpunosti priznaju Kosovo, kao što je Njemačka nedavno specifično pozvala da se uradi kada je u pitanju Srbija.
Potpuno shvatam poteškoće kod rješavanja dugotrajnih istorijskih perspektiva. Ali budućnost ne može oblikovati samo prošlost.
Dokle god neki političari ne počnu djelovati odgovorno, demokratski i transparentno u službi svojih naroda i građana mislim da će biti teško da se EU i SAD uključe u svom punom potencijalu.
Nažalost, oni koji se protive evropskoj integraciji i članstvu u NATO za Zapadni Balkan rade vrlo predano da zadrže region što dalje od euroatlantske budućnosti.
Facebook Forum