Bosanskohercegovački inovatori u posljednjih deset godina osvojili su preko 1.000 medalja na brojnim svjetskim natjecanjima. Predstavnici Udruženja inovatora BiH ističu da je to jedna od najboljih promocija države u inozemstvu. Unatoč tim rezultatima, položaj inovatora u zemlji je loš, a podrška vlasti simbolična.
Na nedavnom natjecanju inovatora u Ženevi, bosanskohercegovački inovatori dobili su jedanaest priznanja. Među nagrađenima je bio i Senad Šećerbegović iz Sarajeva, koji je dobio brončanu medalju za vulkaniziranu ciglu od PVC materijala. Za istu inovaciju Senad je dobio srebrenu medalju u Parizu. Što bi taj izum značio u praksi, Senad objašnjava:
„Nagradu sam dobio za ciglu, za koju sam inspiraciju dobio od vakuumskog prozora – znači, nema vazdušni džep, već vakuum, i ima duplo bolju izolaciju od klasične cigle koja ima vazdušne procjepe u sredini. Kod ekspandiranog polistirena, to je plastična masa koja ima mikrobalončiće vazduha, to je ustvari stiropor, za deset centimetara stiropora četiri milimetra plastike daje duplo bolji vakuum kao izolaciono sredstvo. Stambeni prostor od 50 kvadrata štedio bi više od marke dnevno na grijanju ili hlađenju. Svaki čovjek na planeti bi po jedan obrok uštedio kada bi sve zgrade bile izgrađene po tom sistemu.“
Senad se inovacijom bavi oko tri godine. Motivaciju za svoje izume ne nalazi u novcu, nego tim aktivnostima želi popuniti svoje slobodno vrijeme:
„S obzirom da ja nemam puno posla, ovim prekraćujem vrijeme. Nije mi motivacija prodaja za par hiljada maraka – i Tesla je poderao ugovor od milion dolara, jer mu je bilo važnije da napravi dobru stvar, nego da samo profitira.“
Boris Valjevac iz Banjaluke inovatorstvom se bavio više od 20 godina. Danas se time više ne bavi jer ne postoji povoljan ambijent za tu zanimaciju:
„Nekada je bilo okruženje takvo da je bilo moguće baviti se inovatorstvom i time se moglo postići dosta dobrih rezultata u raznim oblastima privrede. Ja sam bio u proizvodnoj privredi, u realnom sektoru, tu sam radio. U zadnje vrijeme, kažem, nije više okruženje za takvo nešto. Te se stvari ne prepoznaju, ne cijene se i, naravno, onda ne možete očekivati da imate inovatore.“
Organizirani oblici inovatorstva - kakvi su nekada bili u privrednim gigantima poput Jelšingrada i Energoinvesta - danas u Bosni i Hercegovini ne postoje. Inovacije su svedene isključivo na individualne aktivnosti pojedinaca, ističe Mladen Karić, potpredsjednik Asocijacije inovatora BiH i Europske asocijacije inovatora:
„Kako možemo mi, pojedinci, da se hrvemo sa multinacionalnim kompanijama, jednim Mercedesom, Audijem, hemijskim gigantima, Bajerfarmom? Jako je teško, tako da je to kao igra pojedinaca protiv timova. Kao da vi igrate sami protiv Mančester Junajteda. Podstreka, naravno, nema.“
Unatoč nepovoljnom ambijentu za razvoj inovatorstva u Bosni i Hercegovini, stotine pojedinaca i dalje se pripremaju i sudjeluju na svjetskim natjecanjima, dodaje Karić:
„Pripremamo se i sada. Asocijacija djeluje u jako teškim i složenim uslovima, materijalno. Nastojimo da održimo taj tempo, da omogućimo ljudima iz Bosne i Hercegovine, tim sjajnim pojedincima koji ne spavaju noću već smišljaju, da se pojave i pod povoljnim uslovima pokažu tu tvorevinu svog duha, svoju imaginaciju.“
U BiH mnogi projekti i propadnu jer nema ulaganja kojim bi se od patenata dobili konkretni proizvodi.
„Poznata brava bez ključa – radi se u Bugojnu, izvozi, ali – čovjek nema sigurnosti da bi taj dio industrije i ostalo uložio u široku potrošnju, da bi ta brava praktično zaživila i ušla u masovnu proizvodnju“, kaže predsjednik Asocijacije inovatora BiH, Hajrudin Šuman.
Uspjeh bh. inovatora u svijetu jedna je od najboljih promocija države u inozemstvu u posljednjih deset godina. Patent brava bez ključa, sarajevska kocka ili aerodinamične rukavice za skijaše - samo su neke od međunarodno nagrađenih inovacija.
Na nedavnom natjecanju inovatora u Ženevi, bosanskohercegovački inovatori dobili su jedanaest priznanja. Među nagrađenima je bio i Senad Šećerbegović iz Sarajeva, koji je dobio brončanu medalju za vulkaniziranu ciglu od PVC materijala. Za istu inovaciju Senad je dobio srebrenu medalju u Parizu. Što bi taj izum značio u praksi, Senad objašnjava:
„Nagradu sam dobio za ciglu, za koju sam inspiraciju dobio od vakuumskog prozora – znači, nema vazdušni džep, već vakuum, i ima duplo bolju izolaciju od klasične cigle koja ima vazdušne procjepe u sredini. Kod ekspandiranog polistirena, to je plastična masa koja ima mikrobalončiće vazduha, to je ustvari stiropor, za deset centimetara stiropora četiri milimetra plastike daje duplo bolji vakuum kao izolaciono sredstvo. Stambeni prostor od 50 kvadrata štedio bi više od marke dnevno na grijanju ili hlađenju. Svaki čovjek na planeti bi po jedan obrok uštedio kada bi sve zgrade bile izgrađene po tom sistemu.“
Senad se inovacijom bavi oko tri godine. Motivaciju za svoje izume ne nalazi u novcu, nego tim aktivnostima želi popuniti svoje slobodno vrijeme:
„S obzirom da ja nemam puno posla, ovim prekraćujem vrijeme. Nije mi motivacija prodaja za par hiljada maraka – i Tesla je poderao ugovor od milion dolara, jer mu je bilo važnije da napravi dobru stvar, nego da samo profitira.“
Boris Valjevac iz Banjaluke inovatorstvom se bavio više od 20 godina. Danas se time više ne bavi jer ne postoji povoljan ambijent za tu zanimaciju:
„Nekada je bilo okruženje takvo da je bilo moguće baviti se inovatorstvom i time se moglo postići dosta dobrih rezultata u raznim oblastima privrede. Ja sam bio u proizvodnoj privredi, u realnom sektoru, tu sam radio. U zadnje vrijeme, kažem, nije više okruženje za takvo nešto. Te se stvari ne prepoznaju, ne cijene se i, naravno, onda ne možete očekivati da imate inovatore.“
Organizirani oblici inovatorstva - kakvi su nekada bili u privrednim gigantima poput Jelšingrada i Energoinvesta - danas u Bosni i Hercegovini ne postoje. Inovacije su svedene isključivo na individualne aktivnosti pojedinaca, ističe Mladen Karić, potpredsjednik Asocijacije inovatora BiH i Europske asocijacije inovatora:
„Kako možemo mi, pojedinci, da se hrvemo sa multinacionalnim kompanijama, jednim Mercedesom, Audijem, hemijskim gigantima, Bajerfarmom? Jako je teško, tako da je to kao igra pojedinaca protiv timova. Kao da vi igrate sami protiv Mančester Junajteda. Podstreka, naravno, nema.“
Unatoč nepovoljnom ambijentu za razvoj inovatorstva u Bosni i Hercegovini, stotine pojedinaca i dalje se pripremaju i sudjeluju na svjetskim natjecanjima, dodaje Karić:
„Pripremamo se i sada. Asocijacija djeluje u jako teškim i složenim uslovima, materijalno. Nastojimo da održimo taj tempo, da omogućimo ljudima iz Bosne i Hercegovine, tim sjajnim pojedincima koji ne spavaju noću već smišljaju, da se pojave i pod povoljnim uslovima pokažu tu tvorevinu svog duha, svoju imaginaciju.“
U BiH mnogi projekti i propadnu jer nema ulaganja kojim bi se od patenata dobili konkretni proizvodi.
„Poznata brava bez ključa – radi se u Bugojnu, izvozi, ali – čovjek nema sigurnosti da bi taj dio industrije i ostalo uložio u široku potrošnju, da bi ta brava praktično zaživila i ušla u masovnu proizvodnju“, kaže predsjednik Asocijacije inovatora BiH, Hajrudin Šuman.
Uspjeh bh. inovatora u svijetu jedna je od najboljih promocija države u inozemstvu u posljednjih deset godina. Patent brava bez ključa, sarajevska kocka ili aerodinamične rukavice za skijaše - samo su neke od međunarodno nagrađenih inovacija.
