Prije tri godine šest političkih stranaka, koje se obično nazivaju stranke sa hrvatskim predznakom, potpisale su deklaraciju koju su nazvali Kreševskom zbog mjesta gdje je sastanak održan. U toj deklaraciji stranke se zalažu za jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, te daju svoje viđenje budućeg ustroja Bosne i Hercegovine, koncipiranog od tri nivoa vlasti - državnog, srednjeg i lokalnog.
U to vrijeme činilo se kako je na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni prisutno političko jedinstvo tih partija. No, kako se približavaju opšti izbori u Bosni i Hercegovini, sve je primjetnija njihova razjedinjenost. To se posebno vidjelo nakon posljednjeg sastanka kada potpisnice Kreševske deklaracije nisu postigle dogovor o zajedničkom kandidatu za člana Predsjedništva BiH.
Koliko je razmimoilaženje stranaka potpisnica Kreševske deklaracije, uprkos njihovoj izjavi da će zajednički braniti interes hrvatskog naroda uoči predstojećih ustavnih promjena, najbolje ilustruje predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić, koji najviše zamjerki upućujepredsjedniku HDZ-a BiH:
„Oni rade na principu: jedno misle, drugo govore, treće na terenu čine - i njima se apsolutno ne može vjerovati. HDZ-u BiH odgovara više radi javnosti i radi medija da se sastajemo, da se nešto dogovaramo, a za njih je dogovor ono što su oni zamislili da rade, pa onda da to prividno djeluje za javnost kako je HDZ BiH okupio oko sebe četiri, pet ili šest stranaka koje u političkom smislu i političkom životu apsolutno ne znače ništa, osim da budu upotrijebljene za jednokratnu ili eventualno višekratnu upotrebu od strane HDZ-a i onda po potrebi odbačene, ili da budu u nekom sužanjskom odnosu.“
Dogovor Dodik - Čović
Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić, iako, kako kaže, ne smatra da se zaoštravaju odnosi između potpisinica Deklaracije, navodi i da postoji mogućnost da uoči izbora na političkoj sceni budu prisutne dvije struje koje će okupljati stranke sa hrvatskim predznakom:
Božo Ljubić„Želim te blokove vidjeti kao stranke koje imaju slična gledišta prema zastupanju hrvatske pozicije u BiH, odnosno dosljednost zastupanja te pozicije - jer mi imamo načela dogovorena u Kreševskoj deklaraciji tih stranaka, međutim nemamo istu razinu dosljednosti kad je zastupanje tih načela. Druga stvar, gest dogovora Dodik - Čović se može shvatiti i na neki način kao dogovor sa Dodikom protiv ostalih hrvatskih stranaka. To nije dobro. Međutim, to neka ide Čoviću na njegovu političku odgovornost i na rejting njegove stranke.“
Optužbe manjih političkih stranaka da predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u posljednje vrijeme, umjesto sa njima, dogovora koaliciju sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, te da se sastaje sa srbijanskim, ali ne i sa hrvatskim predsjednikom, visoki funkcioner te partije Ivo Miro Jović demantuje:
„Nazovite Livanjsku županiju i vidjećete evo tri godine tko je na vlasti. Dodik i Ljubić. U Livnu su četiri ministra SNSD-a. Sve je u elementima politikanstva.“
Ivo Miro JovićOsim dva HDZ-a, ostale stranke potpisnice Kreševske deklaracije nemaju veliki politički uticaj u Bosni i Hercegovini. Zbog toga i ne čudi što su se, na neki način, priklonile jednoj od ove dvije političke opcije. To pokazuje i primjer stranke HSS-NHI, čijoj predsjednici Ljiljani Lovrić ostale stranke zamjeraju da je zaštitnik opcije koju zagovara Dragan Čović. Ona to odlučno demantuje, a na naše pitanje od koga će zavisiti da li će doći do raspada tzv. koalicije hrvatskih stranaka kaže:
„Tu su, zapravo, ključne dvije stranke. To je HDZ BiH i HDZ 1990. Ja vjerujem da će kolege shvatiti da se moraju neki uskostranački interesi i neke sujete i nekakvi, možda, animoziteti, koji datiraju od ko zna kada, staviti po strani i da se dogovor definitivno mora postići.“
Dimna zavjesa
I dok je sve očitija razjedinjenost stranaka sa hrvatskim predznakom uoči opštih izbora u BiH, analitičari ocjenjuju kako će to doprinijeti marginalizaciji i težem položaju Hrvata uoči razgovora o ustavnim promjenama. Profesor mostarskog Sveučilišta Zoran Tomić:
„Ono što je izvjesno da će se polarizacija hrvatskog biračkog tijela na izvjestan način odvijati kroz dva velika sustava, i da ta dva sustava se mogu mijenjati.“
Zaoštravanje odnosa unutar stranaka sa hrvatskim predznakom, odnosno poruka koju šalju biračima, za profesora mostarskog Sveučilišta Slavu Kukića dugoročno je dobra stvar:
„Ovo sada što se događa samo je još jedan argument kako je Kreševska deklaracija dimna zavjesa. U stvarnosti vrijede samo grupni, partijski interesi u sljedećih pet, deset godina i zapravo time bi slabile etničke političke opcije, a da jačaju političke stranke kao skupine političkih istomišljenika.“
Pročitajte i ovo
Sabor zajednice HB: Razmimoilaženja o statusu Hrvata
Oživljavanje 'Herceg-Bosne'?
U to vrijeme činilo se kako je na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni prisutno političko jedinstvo tih partija. No, kako se približavaju opšti izbori u Bosni i Hercegovini, sve je primjetnija njihova razjedinjenost. To se posebno vidjelo nakon posljednjeg sastanka kada potpisnice Kreševske deklaracije nisu postigle dogovor o zajedničkom kandidatu za člana Predsjedništva BiH.
Koliko je razmimoilaženje stranaka potpisnica Kreševske deklaracije, uprkos njihovoj izjavi da će zajednički braniti interes hrvatskog naroda uoči predstojećih ustavnih promjena, najbolje ilustruje predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić, koji najviše zamjerki upućuje
Oni rade na principu: jedno misle, drugo govore, treće na terenu čine - i njima se apsolutno ne može vjerovati. HDZ-u BiH odgovara više radi javnosti i radi medija da se sastajemo, da se nešto dogovaramo, a za njih je dogovor ono što su oni zamislili da rade.
„Oni rade na principu: jedno misle, drugo govore, treće na terenu čine - i njima se apsolutno ne može vjerovati. HDZ-u BiH odgovara više radi javnosti i radi medija da se sastajemo, da se nešto dogovaramo, a za njih je dogovor ono što su oni zamislili da rade, pa onda da to prividno djeluje za javnost kako je HDZ BiH okupio oko sebe četiri, pet ili šest stranaka koje u političkom smislu i političkom životu apsolutno ne znače ništa, osim da budu upotrijebljene za jednokratnu ili eventualno višekratnu upotrebu od strane HDZ-a i onda po potrebi odbačene, ili da budu u nekom sužanjskom odnosu.“
Dogovor Dodik - Čović
Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić, iako, kako kaže, ne smatra da se zaoštravaju odnosi između potpisinica Deklaracije, navodi i da postoji mogućnost da uoči izbora na političkoj sceni budu prisutne dvije struje koje će okupljati stranke sa hrvatskim predznakom:
Optužbe manjih političkih stranaka da predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u posljednje vrijeme, umjesto sa njima, dogovora koaliciju sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, te da se sastaje sa srbijanskim, ali ne i sa hrvatskim predsjednikom, visoki funkcioner te partije Ivo Miro Jović demantuje:
„Nazovite Livanjsku županiju i vidjećete evo tri godine tko je na vlasti. Dodik i Ljubić. U Livnu su četiri ministra SNSD-a. Sve je u elementima politikanstva.“
„Tu su, zapravo, ključne dvije stranke. To je HDZ BiH i HDZ 1990. Ja vjerujem da će kolege shvatiti da se moraju neki uskostranački interesi i neke sujete i nekakvi, možda, animoziteti, koji datiraju od ko zna kada, staviti po strani i da se dogovor definitivno mora postići.“
Dimna zavjesa
I dok je sve očitija razjedinjenost stranaka sa hrvatskim predznakom uoči opštih izbora u BiH, analitičari ocjenjuju kako će to doprinijeti marginalizaciji i težem položaju Hrvata uoči razgovora o ustavnim promjenama. Profesor mostarskog Sveučilišta Zoran Tomić:
„Ono što je izvjesno da će se polarizacija hrvatskog biračkog tijela na izvjestan način odvijati kroz dva velika sustava, i da ta dva sustava se mogu mijenjati.“
Zaoštravanje odnosa unutar stranaka sa hrvatskim predznakom, odnosno poruka koju šalju biračima, za profesora mostarskog Sveučilišta Slavu Kukića dugoročno je dobra stvar:
„Ovo sada što se događa samo je još jedan argument kako je Kreševska deklaracija dimna zavjesa. U stvarnosti vrijede samo grupni, partijski interesi u sljedećih pet, deset godina i zapravo time bi slabile etničke političke opcije, a da jačaju političke stranke kao skupine političkih istomišljenika.“
Pročitajte i ovo
Sabor zajednice HB: Razmimoilaženja o statusu Hrvata
Oživljavanje 'Herceg-Bosne'?
