Helsinški komitet za ljudska prava BiH provjerava navode pritužbi da nova vlast u Federaciji BiH smjenjuje nadzorne i upravne odbore i direktore javnih preduzeća i imenuje nove ne poštujući pri tome zakonske procedure. Od formiranja vlasti u Federaciji smijenjeni su čelni ljudi Razvojne banke, BH Telekoma i Elektroprivrede, te u namjenskoj industriji, ali i nizu drugih preduzeća u različitim kantonima. Vlast tvrdi da su smijenjeni zbog lošeg poslovanja, a opozicija da su smjenjivali i one koji su dobro radili, kako bi zbrinuli vlastite kadrove.
Promjena vladajuće garniture po pravilu je i ove godine, kao i prethodnih, značila smjenu direktora, upravnih i nadzornih odbora javnih preduzeća. Helsinški komitet upozorio je, odmah nakon izbora, buduće učesnike u vlasti da se sva razrješenja postojećih upravljačkih struktura kojima nije istekao mandat i imenovanje novih moraju isključivo vršiti u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima. Nažalost, upozorenja nisu dala rezultat, kaže Vera Jovanović, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH.
„Ukoliko postoji potreba da se određeni upravni i nadzorni odbori razrješe, u tom slučaju mora se voditi računa o toj proceduri. Naime, mora se provesti jedna revizija poslovanja dosadašnjeg i ukoliko ono ne zadovoljava, onda bi se u tom smislu moglo vršiti razrješenje u skaldu s ovim zakonom. Međutim u situacijama kad su izvještaji usvojeni i kada je poslovanje u redu, ovakve smjene su protivne odredbama zakona. Prema našim saznanjima ta razrješenja uvijek ne prate provođenje zakona“, kazala je Jovanović.
I stranke koje su sada u opoziciji kažu kako se čelnici preduzeća smjenjuju preko noći i kako se pri tome ne poštuju zakonom propisane procedure.
Beriz Belkić, iz Stranke za BiH, kaže kako je ovim potezom vladajuća koalicija na čelu sa SDP-om pokazala da joj je zbrinjavanje kadrova u udobnim foteljama profitabilnih firmi na prvom mjestu.
„Najvjerovatnije će doći do situacija gdje će i sudovi morati donositi odluke. Očigledno ima stvari koje upućuju na to da se ne vodi računa ni o procedurama, ni o pravima ljudi, pa čak ni o tome da kompanija za koju je možda prije par mjeseci usvojen pozitivan izvještaj i koja je dobila neku vrstu apsolutne podrške ostaje bez tog čovjeka koji je uspješno vodio. Očigledno je da se ovdje radi o raspodjeli izbornog plijena i da su najave SDP-a da ih ne interesuju fotelje nego programi i kvalitetni kadrovi apsolutno iznevjerene“, smatra Belkić.
Vlada je u funkciji Skupštine Razvojne banke donijela odluku o privremenom imenovanju Ivana Šakote iz Narodne stranke Radom za boljitak, koalicionog partnera SDP-a, za predsjednika Nadzornog odbora. Potom je zamijenjen Upravni odbor BH Telekoma, a onda je smijenjen i nadzorni odbor Elektroprivrede BiH, a sa njim i direktor Amir Jerlagić.
Član Predsjedništva HDZ-a BiH, stranke koja je odbila učestvovati u formiranju vlasti na federalnom nivou i koja novu vladu smatra nelegalnom, Anton Ril kaže da se od formiranja vlasti u Federaciji BiH sve svodi na podjelu plijena.
„Dotakli smo se Elektroprivrede i gospodina Jerlagića. Po nekim stručnim shvatanjima, i mom i svih ljudi iz okruženja, mi mislimo da je to vrlo kvalitetan, mlad stručnjak, perspektivan, koji je mogao još puno doprinijeti radu Elektroprivrede. Sam postupak smjene – prije se isto mijenjalo, ali nije bilo ovako da se formiraju privremeni nadzorni odbori koji kasnije prerastaju u stalne, zvanične odbore. I ne traži se kvalitetan kadar, nego se sad ide sve niže i niže. Primjer Terminala Ploče – da li je to stvarno kadar koji zaslužuje tako visoku funkciju u ovom trenutku kad znamo sa kojim se problemima Terminali suočavaju? Da ne spominjem Razvojnu banku i ostalo“, kazao je Ril.
Reprizni film
Ril dodaje da je lider HSP-a Zvonko Jurišić u Nadzorni odbor Naftnih terminala Ploče „progurao” brata svoje supruge, Zvonka Šušnjara. U Elektroprivredi Jerlagića je naslijedio Dino Grabovica, prijatelj i poslovni partner Zlatka Lagumdžije, a u BH Telekomu je Lagumdžijin asistent sa Ekonomskog fakulteta Kemal Kačapor - potvrđuju naši sagovornici i dodaju da će oko 500 članova, čije stranke više nisu na vlasti, biti zamijenjeno.
Nikola Grabovac
Nekadašnji ministar finansija u Vladi Federacije prof. dr. Nikola Grabovac kaže da je sve ovo već mnogo puta ponavljani scenario koji služi za udomljavanje stranačkih kadrova nakon pobjede na izborima. Grabovac dodaje da se prilikom imenovanja novih čelnika malo vodi računa o stručnosti.
„Veći dio ljudi ipak ne poznam, pa ne bih smio dati baš generalni odgovor za sviju, ali one koje poznajem vidim da većina ljudi nisu iz struke i da ne poznaju tu problematiku. Međutim, to je, ustvari, jedan reprizni film koji smo već gledali prije tri, četiri godine i bojim se da ga opet ne budemo gledali za tri, četiri godine - jer ovo neće dati dobre rezultate za privredu“, ističe Grabovac.
Ministar energije, industrije i rudarstva FBiH Erdal Trhulj izjavio je ranije za naš radio kako su smijenjeni čelnici preduzeća odgovorni za loše poslovanje i da je to bio osnovni argument prilikom njihove smjene, a nadzornim i upravnim odborima je ionako isticao mandat.
Vera Jovanović, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, kaže da se prigovori koje je dobio Helsinški komitet najviše odnose na tri kantona u Federaciji.
„Ovo je bilo jedno upozorenje, a za svaki konkretan slučaj koji imamo provešćemo istraživanje i onda ćemo dati preporuku. Bilo je pojava i u Unsko-sanskom i u Sarajevskom i u Tuzlanskom kantonu“, kaže Jovanović.
Ono što zabrinjava je činjenica da su birači upravo zbog visokog stepena nepotizma i korupcije u vlasti, na šta godinama upozoravaju i domaće i međunarodne nevladine institucije, na posljednjim izborima glasali drugačije nego ranijih godina. No, osim boje dresa - promjena u igri nema.
Promjena vladajuće garniture po pravilu je i ove godine, kao i prethodnih, značila smjenu direktora, upravnih i nadzornih odbora javnih preduzeća. Helsinški komitet upozorio je, odmah nakon izbora, buduće učesnike u vlasti da se sva razrješenja postojećih upravljačkih struktura kojima nije istekao mandat i imenovanje novih moraju isključivo vršiti u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima. Nažalost, upozorenja nisu dala rezultat, kaže Vera Jovanović, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH.
„Ukoliko postoji potreba da se određeni upravni i nadzorni odbori razrješe, u tom slučaju mora se voditi računa o toj proceduri. Naime, mora se provesti jedna revizija poslovanja dosadašnjeg i ukoliko ono ne zadovoljava, onda bi se u tom smislu moglo vršiti razrješenje u skaldu s ovim zakonom. Međutim u situacijama kad su izvještaji usvojeni i kada je poslovanje u redu, ovakve smjene su protivne odredbama zakona. Prema našim saznanjima ta razrješenja uvijek ne prate provođenje zakona“, kazala je Jovanović.
I stranke koje su sada u opoziciji kažu kako se čelnici preduzeća smjenjuju preko noći i kako se pri tome ne poštuju zakonom propisane procedure.
Belkić: Očigledno je da se ovdje radi o raspodjeli izbornog plijena.
Beriz Belkić, iz Stranke za BiH, kaže kako je ovim potezom vladajuća koalicija na čelu sa SDP-om pokazala da joj je zbrinjavanje kadrova u udobnim foteljama profitabilnih firmi na prvom mjestu.
„Najvjerovatnije će doći do situacija gdje će i sudovi morati donositi odluke. Očigledno ima stvari koje upućuju na to da se ne vodi računa ni o procedurama, ni o pravima ljudi, pa čak ni o tome da kompanija za koju je možda prije par mjeseci usvojen pozitivan izvještaj i koja je dobila neku vrstu apsolutne podrške ostaje bez tog čovjeka koji je uspješno vodio. Očigledno je da se ovdje radi o raspodjeli izbornog plijena i da su najave SDP-a da ih ne interesuju fotelje nego programi i kvalitetni kadrovi apsolutno iznevjerene“, smatra Belkić.
Vlada je u funkciji Skupštine Razvojne banke donijela odluku o privremenom imenovanju Ivana Šakote iz Narodne stranke Radom za boljitak, koalicionog partnera SDP-a, za predsjednika Nadzornog odbora. Potom je zamijenjen Upravni odbor BH Telekoma, a onda je smijenjen i nadzorni odbor Elektroprivrede BiH, a sa njim i direktor Amir Jerlagić.
Član Predsjedništva HDZ-a BiH, stranke koja je odbila učestvovati u formiranju vlasti na federalnom nivou i koja novu vladu smatra nelegalnom, Anton Ril kaže da se od formiranja vlasti u Federaciji BiH sve svodi na podjelu plijena.
„Dotakli smo se Elektroprivrede i gospodina Jerlagića. Po nekim stručnim shvatanjima, i mom i svih ljudi iz okruženja, mi mislimo da je to vrlo kvalitetan, mlad stručnjak, perspektivan, koji je mogao još puno doprinijeti radu Elektroprivrede. Sam postupak smjene – prije se isto mijenjalo, ali nije bilo ovako da se formiraju privremeni nadzorni odbori koji kasnije prerastaju u stalne, zvanične odbore. I ne traži se kvalitetan kadar, nego se sad ide sve niže i niže. Primjer Terminala Ploče – da li je to stvarno kadar koji zaslužuje tako visoku funkciju u ovom trenutku kad znamo sa kojim se problemima Terminali suočavaju? Da ne spominjem Razvojnu banku i ostalo“, kazao je Ril.
Reprizni film
Ril dodaje da je lider HSP-a Zvonko Jurišić u Nadzorni odbor Naftnih terminala Ploče „progurao” brata svoje supruge, Zvonka Šušnjara. U Elektroprivredi Jerlagića je naslijedio Dino Grabovica, prijatelj i poslovni partner Zlatka Lagumdžije, a u BH Telekomu je Lagumdžijin asistent sa Ekonomskog fakulteta Kemal Kačapor - potvrđuju naši sagovornici i dodaju da će oko 500 članova, čije stranke više nisu na vlasti, biti zamijenjeno.
„Veći dio ljudi ipak ne poznam, pa ne bih smio dati baš generalni odgovor za sviju, ali one koje poznajem vidim da većina ljudi nisu iz struke i da ne poznaju tu problematiku. Međutim, to je, ustvari, jedan reprizni film koji smo već gledali prije tri, četiri godine i bojim se da ga opet ne budemo gledali za tri, četiri godine - jer ovo neće dati dobre rezultate za privredu“, ističe Grabovac.
Ministar energije, industrije i rudarstva FBiH Erdal Trhulj izjavio je ranije za naš radio kako su smijenjeni čelnici preduzeća odgovorni za loše poslovanje i da je to bio osnovni argument prilikom njihove smjene, a nadzornim i upravnim odborima je ionako isticao mandat.
Vera Jovanović, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, kaže da se prigovori koje je dobio Helsinški komitet najviše odnose na tri kantona u Federaciji.
„Ovo je bilo jedno upozorenje, a za svaki konkretan slučaj koji imamo provešćemo istraživanje i onda ćemo dati preporuku. Bilo je pojava i u Unsko-sanskom i u Sarajevskom i u Tuzlanskom kantonu“, kaže Jovanović.
Ono što zabrinjava je činjenica da su birači upravo zbog visokog stepena nepotizma i korupcije u vlasti, na šta godinama upozoravaju i domaće i međunarodne nevladine institucije, na posljednjim izborima glasali drugačije nego ranijih godina. No, osim boje dresa - promjena u igri nema.
