Postoje određeni politički akteri, koji po nalogu Beograda i Moskve, bezuspješno pokušavaju usporiti put Bosne i Hercegovine prema NATO-u, izjavio je ministar odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Zukan Helez 26. marta.
Helez je na Facebooku napisao da ti akteri imaju "lične interese da uspore put BiH prema NATO-u".
Helez je ocijenio da BiH napreduje na putu ka punopravnom članstvu u NATO-u te podsjetio na saopštenje iz tog saveza u kome se navodi da bi BiH mogla već u maju postatati kandidat za pristupanje NATO-u.
"Trenutno je naša zemlja u Akcionom planu za članstvo što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo. BiH je od svih zainteresovanih kandidata za pristupanje NATO-u najbliža ostvarenju tog cilja", objavio je Helez na svom Facebook profilu.
BiH je od 2018. godine u MAP-u, što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo.
Bosna i Hercegovina ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine s mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu Oružanih snaga koja se provodi prema NATO standardima.
Vojne jedinice iz BiH bile su dio NATO jedinica u misijama u Afganistanu, Iraku, Maliju, Kongu i drugim zemljama.
Prema Zakonu o odbrani, koji je usvojen 2005. godine, institucije su obvezne provesti "sve potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a".
Zakonom su integrirane tri vojske i stvorene jedinstvene Oružane snage BiH.
Za zakon su glasale i stranke iz entiteta Republika Srpska, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji je tad bio opozicija i Srpska demokratska stranka koja je imala ministra obrane BiH.
Posljednjih desetak godina, pozicija i opozicija iz entiteta Republika Srpska protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da BiH po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.
Narodna skupština RS donijela je u oktobru 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta, gotovo identičnog sadržaja kao i Srbija deset godina ranije.
