Za AP piše Maria Cheng, stručnjak za medicinu (Prevela Biljana Jovićević)
Britanski naučnik Stephen Hawking, koji u nedjelju slavi 70. rođendan dekodirao je neke od zagonetnih tajni svemira, ali je jednu misteriju ostavio neriješenu: kako je uspio preživjeti toliko dugo s tako teškom bolešću koja ga je učinila trajnim i potpunim invalidom.
Fizičaru i kosmologu dijagnostifikovana je Lou Gehrigova bolest, kada je bio 21-godišnji student na Cambridge Univerzitetu. Većina ljudi umre u roku od nekoliko godina od te dijagnoze, poznate u Velikoj Britaniji i kao bolest motorike neurona. U nedjelju Hawking puni 70 godina.
"Ja ne znam nikoga ko je preživio ovako dugo", rekao je Ammar Al-Chalabi, direktor Centra za liječenje bolesti motorike neurona, istraživačkog centra na Kraljevskom koledžu u Londonu. On Hawkingovu dugovječnost opisuje kao "izuzetnu".
"To je neobično za ovu dijagnozu, da bolesnik preživljava već decenijama, ali ne i nepoznato", rekao je dr. Rup Tandan, profesor neurologije na Univerzitetu u Vermontu, College of Medicine. Ipak, kako kaže Tandan, mnogi dugogodišnji preživjeli koriste ventilatore za disanje - što Hawking ne koristi.
Hawking je pažnju javnosti prvi put privukao 1988.godine, knjigom "Kratka istorija
Naslovnica jedne od knjiga kojoj je Stephen Hawking koautor.
vremena", koja predstavlja pojednostavljeni pregled svemira.
Prodata je u više od 10 miliona primjeraka diljem svijeta. Njegove kasniji teorije napravile su revoluciju u razumijevanju modernih koncepata kao što su crne rupe i Veliki prasak, teorija o tome kako je svemir započeo.
Da bi obilježili njegov rođendan, Cambridge University drži javni simpozij na temu "Stanje Univerzuma", u kojem učestvuje 27 vodećih svjetskih naučnika, uključujući i samog Hawkinga. U periodu od 30 godina on je držao katedru matematike na Univerzitetu, koju je prethodno držao sir Isaac Newton. Hawking odlazi u penziju sa te pozicije 2009. godine i sada je direktor istraživanja u univerzitetskom Centru za teorijsku kosmologiju.
Hawking je postigao sve uprkos tome što je gotovo u cijelosti paralizovan i u invalidskim kolicima od 1970. On sada komunicira samo trzajima njegova desnog obraza. Još od kada je dobio pneumoniju 1985., Hawkingu je potrebna cjelodnevna njega a oslanja se i na računar preko čijeg sintetizatora glasa govori. Maleni infracrveni senzor nalazi se na njegovim naočarima, i priključen je na kompjuter. Senzor detektuje Hawkingove impulse na obrazu, čime odabira riječi koje se prikazuju na računaru. Odabrane riječi tada se izgovaraju glasom sintesajzera. Može potrajati i do 10 minuta da Hawking formuliše jednu jedinu rečenicu.
"Jedini problem je što mi glas sintisajzera daje američki naglasak", napisao je ovaj Britanac na svojoj web stranici. Hawkingu su trebale četiri godine da napiše svoju posljednju knjigu, "Veliki dizajn", ("The Grand Design,").
Homer Simpson i Star Trek
Hawking je odbio zahtjev AP-a za intervju, ali je njegov lični asistent Judith Croasdell u izjavi za ovu agenciju opisala svog šefa kao izuzetno strpljivog.
“Način na koji on komunicira može izgledati frustrirajuće spor za većinu ljudi, ali on ne dozvoljava da to utiče na njegovo razmišljanje”, kaže ona.
Nakon kratkog boravka u bolnici Hawking joj je rekao da je proveo neko vrijeme razmišljajući o crnim rupama.
"Ja sam pokušao voditi normalan život što je više moguće i ne razmišljam o mom stanju ili žalim što za onim što ne mogu raditi, a što nije tako mnogo", kaže Hawking.
Hawking obično dolazi u kancelariju nakon obilnog doručka i čitanja vijesti, kaže Croasdell. “On nije ranoranioc ali ostaje na poslu prilično kasno, do 7 ili 8 uveče”, dodaje.
Hawkingova kancelarija u potkrovlju Univerziteta prepuna je suvenira: porodične fotografije, minijaturni NASA-shuttle, i potpisana slika na kojoj se nalazi s predsjednikom Barackom Obamom i njegovom suprugom Michelle. Na vrhu knjiga iz fizike je i vodič za osobe sa invaliditetom kroz univerzitet.
Hawkinga je slava dovela do gostovanja u nekim od njegovih omiljenih televizijskih emisija, uključujući "The Simpsons" i "Star Trek". Njegov animirani lik iz "The Simpsons" čak je pretvoren u akcione figure - od kojih jedna sjedi ponosno na njegovom kancelarijskom stolu. Tu je i sat Homera Simpsona u koji kako je poznato Hawking gleda kada mu posjetitelji kasne na sastanke.
"On je veliki dječak, voli pažnju", kaže Kitty Ferguson, autorka dvije biografije poznatog fizičara. Ona kaže da ima uvrnut smisao za humor i da ima programiran računar da odgovori na slučajne susrete s ljudima koji se pitaju da li je on Stephen Hawking. "Ne, ali me često zamijene sa tim čovjekom", odgovara glas sintesajzera.
Zdravstveno čudo
Lou Gehrigova bolest, takođe se naziva amiotrofična lateralna skleroza, odnosno ALS, napada motoriku neurona, ćelije koje kontrolišu mišiće. Pacijenti obično pate od slabosti mišića i potpunog gubitka, paralizuju se i imaju problema sa govorom, gutanjem i disanjem. Samo oko 10 posto pacijenata živi duže od decenije.
Kraljica Elizabeta II i Stephen Hawking, London, 2010.
Ljudi koje ova bolest pogodi u ranoj mladosti, kao što je to slučaj sa Hawkingom, imaju veće šanse da duže žive. Najčešće se ova bolest dijagnostifikuje kod ljudi između 50 i 70 godina. Dužina života najačešće je između dvije i pet godina nakon što se pojave simptomi kao što su nerazumljiv govor, teškoće pri gutanju i slabost mišića. Hawkingovi lični ljekari ne razgovaraju o njegovom stanju sa novinarima, rekla je lična aistentica Judith Croasdell.
Iz nekih razloga, bolest je kod Hawkinga napredovala mnogo sporije nego kod većine drugih oboljelih. Stručnjak za ovu bolest Al-Chalabi i njegove kolege analizirali su DNA uzorke od Hawkinga, zajedno sa onima drugih pacijenata, da bi utvrdili ima li nešto rijetko kod ove bolesti, ili bilo kakakve genetske mutacije koje bi mogle objasniti njegovo dugo preživljavanje, i da bi dobili eventualane informacije koje bi mogle biti od koristi za liječenje drugih oboljelih.
Neki stručnjaci kažu da način njege koju Hawking ima, uključujući i desetinu zdravstvenih radnika 24 sata na dnevno, mogu uticati na produžetak njegovog života.
“Bolest se ponekad može stabilizovati, a onda i način njege koji ima može uticati na preživljavanje”, kaže Virginia Lee, ekspert za mozak sa Univerziteta Pennsylvania School of Medicine. „Ostati mentalno snažan takođe je izuzetno važno a on je to očito uspio."
"Bolest me nije spriječila da imam vrlo atraktivnu porodicu i budem uspješan u svom poslu", piše Hawking.
Sam Hawking kaže da se trudi da ne razmišlja o svojim ograničenjima:
"Imam Lou Gehrigovu bolest gotovo sav moj život kao odrasla osoba ", rekao je na svojoj web stranici. "Ipak, to me nije spriječilo da imam vrlo atraktivnu porodicu i budem uspješan u svom poslu", piše on. "Ja sam pokušao voditi normalan život što je više moguće i ne razmišljam o mom stanju ili žalim što za onim što ne mogu raditi, a što nije tako mnogo."
Iz kancelarijskih fotografija koje dokumentuju njegova dostignuća,to svakako izgleda upravo tako. Uokvirene fotografije pokazuju fizičara s nekoliko papa i na nezaboravnim izletima u Kini i na Uskršnjim ostrvima. On je čak letio u prostoru pomoću simulatora. Godine 2007, Hawking je uradio i takozvani „let nula gravitacije“ na Floridi, i prvi put u 40 godina napustio invalidska kolica.
"To je bio najsretniji trenutak u kojem sam ikad vidio Stephana", rekao je Sam Blackburn, Hawkingov diplomac i pomoćnik, koji ga je pratio u vožnji zajedno s oko pola tuceta drugih osoba, uključujući dva doktora. "Imao je najveći osmijeh koji sam vidio na njegovom licu."
Hawking je takođe bio oženjen dva puta i ima troje djece i troje unučadi. Sa kćerkom Lucy, on je napisao nekoliko knjiga za djecu o fizici.
Dr. Al-Chalabi kaže da većina bolesnika s Lou Gehrigovom bolešću umire nakon što mišići za disanje prestanu raditi. On ne može predvidjeti što može biti najveći zdravstveni rizik za Hawkinga u budućnosti.
"On je zaista izvanredan", kaže Al-Chalabi i dodaje kako je Hawking "neko ko je uspio pronaći načine izlaska iz svakog problema ove bolesti koji je bačen na njega."
