U kakvim uslovima rade umjetnici u Bosni i Hercegovini? Da li je predani rad i trud ključ uspjeha i u BiH? Kako je mlada slikarka Hanna Dujmović uspjela da svoja djela proda na svakom kontinentu? I šta je recept za uspjeh? Saznajte u podcastu Glasom mladih.
Slušajte i pratite Glasom mladih
►Spotify ►Apple Podcast ►Google Podcast ►Podcast.rs
Hanna Dujmović je akademska kiparka koja je tokom mjera zatvaranja zbog korona virusa naslikala 300 slika. Pored toga bavi se i agažovanom umjetnošću, ekološki je osvještena, a sarajevski dinosaurus Frenki, između ostalih, i njenih je ruka djelo.
Živi na relaciji Beograd – Sarajevo, a tokom prošle godine imala je izložbu u sarajevskoj Vijećnici "Dva umjetnika-jedna ljubav" zajedno sa Rikardom Druškićem na čije je otvaranje došlo preko 600 ljudi.
"I dalje ima eho koji je ta izložba ostavila jer imati preko 600 ljudi na otvorenju jedne izložbe u Sarajevu je nešto što mislim da niko do sada nije napravio. Od ovih mlađih generacija smatram da smo Rikardo i ja zaista napravili jedan bum, mislim potrudili smo se naravno, što svojim djelima, što svojim marketinškim zalaganjem da animiramo ljude, da ih privučemo da dođu. Ali, zaista je izložba bila nešto spektakularno, svako ko je bio tamo kaže da je bila jedna vrsta nevjerovatne energije", priča Hanna u podcastu.
Meni nekad moji prijatelji kažu hajde samo malo uspori jer previše radiš. Ali kad ako ne sad, jer je to neki mladalački elan i to do 35. godine treba iskoristiti, snagu, energiju koju imamo, inspiraciju.
Navodi da i obično na izložbu dođe dvadeset-trideset ljudi i da je ljudi posjete na noć otvorenja i to je to. "Naša izložba je trajala dvije sedmice u Vijećnici i konstantno su ljudi dolazili, posjećivali."
Pored uspjeha u BiH i regionu, Hannina djela su zastupljena i na stranim tržištima.
"Imam slike koje su zastupljene i u Aziji, Americi, Australiji. Doslovno na više kontinenata, što je jako čudno, jer kao ja iz Bosne, ali postoje umjetničke platforme na koje sam ja plasirala moje radove."
Ipak, navodi da je situacija za umjetnike teška, da ne postoje ateljei za rad, da rade bez podrške. Ona recimo slika u svom stanu.
"Par mjeseci unazad sam tražila neki prostor za atelje, ali kod nas se trenutno nude samo prazni stanovi, a ja ne mogu da uđem u neki stan i da ga uništim sa bojama. Niko mi to ne bi dozvolio od stanodavaca", pojašnjava ova mlada umjetnica.
Kaže da recimo u Beogradu, u kojem također djeluje, postoje prostori, odnosno velike hale u kojima umjetnici rade i gdje svako ima svoj dio u kojem stvara.
"Kada sam pričala sa svojim profesorima sa Akademije, oni kažu da je to situacija koja je bila još od prije rata. Kao, zna se da je bilo svega par ataljea u ovom gradu i to je to. Bez obzira što smo mi kao država, kao društvo iznjedrili mnoštvo umjetnika svjetske klase, ali svi su se snalazili jednako kao i mi."
100 KM kao početni kapital
U podcastu Glasom mladih ova akademska kiparica kaže da se u uspjeh treba uložiti mnogo rada i truda. I da je na ljudima da biraju da li će "piti kafu cijeli dan" ili će sjesti i raditi nešto konkretno.
"Smatram da svako od mladih ljudi ima možda i veće mogućnosti od onih koje sam ja imala. Moj početni kapital bio je 100 KM koje sam uložila u materijale i od toga sam krenula da pravim svoju karijeru," dodaje Hanna.
O podcastu 'Glasom mladih'
U "Glasom mladih" razgovaramo sa mladima u zemljama Zapadnog Balkana, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake sedmice pričamo sa uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način, ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kojem žive.
Epizode pronađite na našem sajtu, na društvenim mrežama, na Apple Podcastima, Spotify i Google Podcastima. Vikendom smo sa vama kroz naše radijske programe.
Detaljnije informacije kako slušati ovaj i naše druge podcaste pronađite ovdje.
