Katastrofalni zemljotres koji je pogodio Haiti, tragedija za stanovnike te zemlje, izaziva saosjećanje cijelog svijeta. Pomažu i bogati i siromašni, nastoje spriječiti novu katastrofu – umiranje od gladi i bolesti.
Iako i sami u teškoj finansijskoj situaciji, građani BiH spremni su pomoći stanovništvu koje je nastradalo u katastrofalnom zemljotresu koji je pogodio Haiti.
U akciju prikupljanja pomoći za Haićane uključile su se humanitarne organizacije iz BiH. Među prvima, akciju je pokrenulo Društvo Crvenog krsta/križa BiH, koje je otvorilo poseban žiro račun u Volksbanci.
Koordinator u ovoj organizaciji, Davorin Pezer, kaže da se očekuje i uspostavljanje humanitarnih brojeva kod sva tri telekom operatera.
„Na neki način pozivamo sve da hitno djelujemo zajedno, znači – građani, preduzeća, kompanije, onako kako naš narod zna pomoći ove humanitarne akcije,“ kaže Pezer.
Pomoć nastaradilama na Haitiju stići će i iz humanitarne organizacije Merhamet BiH. Merhamet je otvorio žiro račun u Vakufskoj banci, ali i humanitarni broj, kaže direktor Regionalnog odbora u Sarajevu, Munib Bujak.
„Uporedno će se akcije odvijati – i u BiH i van granica BiH. Mi se nadamo da će i ovaj puta građani BiH pokazati svoju solidarnost, da ćemo u granicama svojih mogućnosti, biti u prilici da uručimo pomoć nastradalom stanovništvu Haitija,“ kaže Bujak.
Ulična akcija prikupljanja pomoći za žrtve zemljotresa na Haitiju biće organizovana u naredna tri dana ispred sarajevske Katedrale. Akciju je pokrenuo Demokratski omladinski pokret.
ZNAMO ŠTA JE TRAGEDIJA
Vijeće ministara BiH odobrilo je 100.000 KM za pomoć stanovništvu Haitija. U iste svrhe, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o izdvajanju 100.000 američkih dolara.Predsjednik pokreta, Ernad Demi Čomaga kaže da je će se prikupljena sredstva uplatiti na poseban račun Međunarodnog crvenog križa:
„Cilj nam je da skupimo što veći iznos novca, kako bi pomogli tom narodu koji je zaista stravično stradao na Haitiju, kako bi i BiH pokazala svoje humano lice. Mi ćemo postaviti jedan info-sto ispred Katedrale, na kojem će biti kutija, gdje će građani moći dati svoj doprinos. Pored toga će svako ko donira, dobiti jednu crnu mašnu, u znak sjećanja na žrtve na Haitiju,“ rekao je on.
Sabirna akcija pomoći biće organizovana i u crkvama, kaže direktor mostarskog Caritasa, don Ante Komadina.
„Župnici će pozvati 24. siječnja ljude da za vrijeme Svetih misa daju svoj doprinos, svoj prilog, onoliko koliko svatko može. Bože moj, važno je da čovjek sudjeluje i da na taj način pokaže svoju ljudsku solidarnost sa tim jadnicima,“ smatra Komadina.
Sociolog, prof.dr. Hidajet Repovac smatra da Bosanci i Hercegovci najbolje razumiju užas koji preživljava narod Haitija:
„Ne treba očekivati od Bosanaca i Hercegovaca da nešto posebno daju, a nas je pogodila tragedija na Haitiju, jer mi znamo šta je tragedija. Ali, mi nemamo dovoljno materijalnih sredstava da pomognemo. Sada cijeli svijet izigrava humanost, izigrava dobročinstvo. Međutim, to je farizejstvo, ustvari – to je idolopoklonstvo. Naime, ljudi se boje osvete Zemlje, jer Zemlja sve više pokazuje da je protiv ovakvog čovjeka kakav živi na planeti,“ kaže Repovac.
Stanislav Vuleta i njegova porodica jedini su bh. državljani koji su evakuisani sa Haitija u Sjedinjene Američke Države. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, među stradalima u zemljotresu nema Bosanaca i Hercegovaca.
AKO MOGU - DAJU
Četiri državljana BiH koja su zaposlena u misiji UN-a na Haitiju su zdravi i živi. Prema riječima glasnogovornika Ministarstva, Zlatana Burzića, još uvijek nema tačnih podataka o broju bh. državljana na Haitiju.
„Međutim Ministarstvo vanjskih poslova također raspolaže i nezvaničnim informacijama da bi broj naših građana koji se nalaze na Haitiju mogao biti veći. Radi se možda o par desetina naših građana koji su tamo, međutim, zbog uništene infrastrukture gotovo je nemoguće doći u kontakt s njima,“ rekao je Burzić.
Građani BiH, koji su iskusili šta znači humanost drugih, brzo su pokazali da su osjetljivi na tuđu nevolju.
Građani su nam rekli:
„Treba učestvovati, samo ekonomske prilike nisu takve da možemo više izdvojiti. Koliko ko može. Treba učestvovati.“
„Trebalo bi dati. Što ne bi bili sposobni. Vjerovatno će se u nas, u firmi, skupljati. Obično ljudi, ako mogu, daju.“
„Svakako. Tražićemo punktove i odnijeti priloge. Ali, ja mislim da je novac najvažniji. Znamo mi šta treba kad je čovjek u takvoj situaciji.“
„Mi penzionari ćemo novčano, koliko možemo, možda i više, u više navrata.“
„Treba pomoći narodu. Mi smo prošli kroz težak period. Hvala bogu, znate kako je bilo. Ali, ja više ne vjerujem nikome. Ja da znam da će moja penzija doći u ruke jednog Haićanina, dala bih od pola godine, a meni kako bude.“
Ni državni vrh nije ostao ravnodušan. Dva dana nakon zemljotresa, na vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH odobrilo je 100.000 KM za pomoć stanovništvu Haitija. U iste svrhe, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o izdvajanju 100.000 američkih dolara.
Svi koji mogu i žele pomoći stanovništvu Haitija mogu to učiniti uplatom na posebne račune otvorene u Volks, Vakufskoj i Unicredit banci. Također, svakim pozivom na broj 090 292 001, građani BiH mogu donirati 3 KM.
Iako i sami u teškoj finansijskoj situaciji, građani BiH spremni su pomoći stanovništvu koje je nastradalo u katastrofalnom zemljotresu koji je pogodio Haiti.
U akciju prikupljanja pomoći za Haićane uključile su se humanitarne organizacije iz BiH. Među prvima, akciju je pokrenulo Društvo Crvenog krsta/križa BiH, koje je otvorilo poseban žiro račun u Volksbanci.
Koordinator u ovoj organizaciji, Davorin Pezer, kaže da se očekuje i uspostavljanje humanitarnih brojeva kod sva tri telekom operatera.
„Na neki način pozivamo sve da hitno djelujemo zajedno, znači – građani, preduzeća, kompanije, onako kako naš narod zna pomoći ove humanitarne akcije,“ kaže Pezer.
Pomoć nastaradilama na Haitiju stići će i iz humanitarne organizacije Merhamet BiH. Merhamet je otvorio žiro račun u Vakufskoj banci, ali i humanitarni broj, kaže direktor Regionalnog odbora u Sarajevu, Munib Bujak.
BUJAK: Mi se nadamo da će i ovaj puta građani BiH pokazati svoju solidarnost, da ćemo u granicama svojih mogućnosti, biti u prilici da uručimo pomoć nastradalom stanovništvu Haitija
„Uporedno će se akcije odvijati – i u BiH i van granica BiH. Mi se nadamo da će i ovaj puta građani BiH pokazati svoju solidarnost, da ćemo u granicama svojih mogućnosti, biti u prilici da uručimo pomoć nastradalom stanovništvu Haitija,“ kaže Bujak.
Ulična akcija prikupljanja pomoći za žrtve zemljotresa na Haitiju biće organizovana u naredna tri dana ispred sarajevske Katedrale. Akciju je pokrenuo Demokratski omladinski pokret.
ZNAMO ŠTA JE TRAGEDIJA
„Cilj nam je da skupimo što veći iznos novca, kako bi pomogli tom narodu koji je zaista stravično stradao na Haitiju, kako bi i BiH pokazala svoje humano lice. Mi ćemo postaviti jedan info-sto ispred Katedrale, na kojem će biti kutija, gdje će građani moći dati svoj doprinos. Pored toga će svako ko donira, dobiti jednu crnu mašnu, u znak sjećanja na žrtve na Haitiju,“ rekao je on.
Sabirna akcija pomoći biće organizovana i u crkvama, kaže direktor mostarskog Caritasa, don Ante Komadina.
„Župnici će pozvati 24. siječnja ljude da za vrijeme Svetih misa daju svoj doprinos, svoj prilog, onoliko koliko svatko može. Bože moj, važno je da čovjek sudjeluje i da na taj način pokaže svoju ljudsku solidarnost sa tim jadnicima,“ smatra Komadina.
Sociolog, prof.dr. Hidajet Repovac smatra da Bosanci i Hercegovci najbolje razumiju užas koji preživljava narod Haitija:
„Ne treba očekivati od Bosanaca i Hercegovaca da nešto posebno daju, a nas je pogodila tragedija na Haitiju, jer mi znamo šta je tragedija. Ali, mi nemamo dovoljno materijalnih sredstava da pomognemo. Sada cijeli svijet izigrava humanost, izigrava dobročinstvo. Međutim, to je farizejstvo, ustvari – to je idolopoklonstvo. Naime, ljudi se boje osvete Zemlje, jer Zemlja sve više pokazuje da je protiv ovakvog čovjeka kakav živi na planeti,“ kaže Repovac.
Stanislav Vuleta i njegova porodica jedini su bh. državljani koji su evakuisani sa Haitija u Sjedinjene Američke Države. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, među stradalima u zemljotresu nema Bosanaca i Hercegovaca.
AKO MOGU - DAJU
Četiri državljana BiH koja su zaposlena u misiji UN-a na Haitiju su zdravi i živi. Prema riječima glasnogovornika Ministarstva, Zlatana Burzića, još uvijek nema tačnih podataka o broju bh. državljana na Haitiju.
„Međutim Ministarstvo vanjskih poslova također raspolaže i nezvaničnim informacijama da bi broj naših građana koji se nalaze na Haitiju mogao biti veći. Radi se možda o par desetina naših građana koji su tamo, međutim, zbog uništene infrastrukture gotovo je nemoguće doći u kontakt s njima,“ rekao je Burzić.
Građani BiH, koji su iskusili šta znači humanost drugih, brzo su pokazali da su osjetljivi na tuđu nevolju.
Građani su nam rekli:
„Treba učestvovati, samo ekonomske prilike nisu takve da možemo više izdvojiti. Koliko ko može. Treba učestvovati.“
„Trebalo bi dati. Što ne bi bili sposobni. Vjerovatno će se u nas, u firmi, skupljati. Obično ljudi, ako mogu, daju.“
„Svakako. Tražićemo punktove i odnijeti priloge. Ali, ja mislim da je novac najvažniji. Znamo mi šta treba kad je čovjek u takvoj situaciji.“
„Mi penzionari ćemo novčano, koliko možemo, možda i više, u više navrata.“
„Treba pomoći narodu. Mi smo prošli kroz težak period. Hvala bogu, znate kako je bilo. Ali, ja više ne vjerujem nikome. Ja da znam da će moja penzija doći u ruke jednog Haićanina, dala bih od pola godine, a meni kako bude.“
Ni državni vrh nije ostao ravnodušan. Dva dana nakon zemljotresa, na vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH odobrilo je 100.000 KM za pomoć stanovništvu Haitija. U iste svrhe, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o izdvajanju 100.000 američkih dolara.
Svi koji mogu i žele pomoći stanovništvu Haitija mogu to učiniti uplatom na posebne račune otvorene u Volks, Vakufskoj i Unicredit banci. Također, svakim pozivom na broj 090 292 001, građani BiH mogu donirati 3 KM.
