Razgovarao Rikard Jozwiak (Priredila: Biljana Jovićević)
U intervjuu za RSE evropski komesar za susjedstvo i politiku proširenja Johannes Hahn rekao je da je zabrinut zbog predstojećih predsjedničkih izbora u Srbiji, te da očekuje da će se slučaj terorističkog napada u Crnoj Gori rasvijetliti na transparentan način. Hahn vjeruje da u Republici Srpskoj (RS) nema podrške za pokušaj otcjepljenja ovog bh. entiteta, kao i da bi fer i transparetni izbori u decembru u Makedoniji mogli konačno donijeti promjene.
Za borbu protiv korupcije na Kosovu i Zapadnom Balkanu ključne su pravosudne institucije, a za razvoj Balkana ali i odvraćanje od ruske propagande ključno je podsjećanje da je EU, a ne Rusija najveći donator regiona.
Johannes Hahn vjeruje da Crnu Goru treba nagraditi zbog usklađivanja vanjske politike sa EU, iako donekle ima razumijvanja zašto Srbija to još ne čini.
RSE: Kakav je stav Brisela u vezi sa tim što Srbija ne usaglašava svoju vanjsku politiku sa politikom EU, naročito kada je riječ o sankcijama za Rusiju zbog aneksije Krima i akcija na istoku Ukrajine?
Hahn: Imam određenog razumijevanja, ali sa druge strane niko ne treba da pretjeruje u tome, i to je takođe razlog zbog kojeg sam pomalo zabrinut zbog predstojećih predsjedničkih izbora. Prema onome što sam već čuo o tome ko će na njima učestvovati, postoji rizik od jačanja nacionalista, a populistička retorika sigurno ne pomaže u tome.
RSE: Kako gledate na nedavni razvoj događaja u Crnoj Gori sa navodnim pokušajem ubistva premijera Mila Đukanovića?
Hahn: To se sve mora razjasniti na transparentan način i u skladu sa zakonom, te da ako se utvrdi krivično djelo slučaj treba da bude okončan sudskim procesom. To je nešto o čemu ne želim da spekulišem, Postoji jako puno informacija o tome. Očekujem i to je sada dio, da tako kažem, procesa i priprema za buduće članstvo, da će biti u stanju da se nose sa takvim događajima, da ih prati vladavina prava po svim pitanjima i to na transparentan način, da obaviještavaju javnost i da daju konačnu procjenu i ako bude krivičnog slučaja to mora voditi do suđenja i daljih presuda ako je neophodno.
Mislim da je ovo još jedan primjer koji ukazuje da zemlja ima još puno posla pred sobom, ali sa druge strane moramo priznati jasnu posvećenost euroatlanskoj perspektivi ove zemlje i očigledno to nije nešto što svi dijele. Tako da to moramo nagraditi jer ta zemlja za razliku od ostalih uvijek usklađuje svoju vanjsku politiku sa nama.
RSE: Kako komentarišete rusku propagandu na Balkanu?
Hahn: Uvijek sam zabrinut za razvoj kada se zemlja okreće od njenih sopstvenih interesa. Mislim takođe da bi Rusija trebala biti zainteresovana da ima snažan Zapadni Balkan kao jedno atraktivno tržište i kao jednog važnog igrača i mislim da je to trošenje vremena i energije. Ljudi u regionu znanju tačno gdje žele da idu. Vjerovatno smo zbog toga prisiljene da više i glasnije govorimo o tome što radimo. Moramo izabrati više uočljivih projekata.
Ljudi moraju vidjeti dodatne vrijednosti evropskog angažmana a nekada čak i žrtve koje moraju da podnesu za to jer je na kraju krajeva Evropa daleko najveći donator u regionu i direktvo i indirektno, mnogo veći od Rusije. Ali veoma često moram priznati da ljudi ne vide te napore sa naše strane i često na Evropu gledaju kao na strukturu ili blok koji uvijek nešto zahtijeva, koji je nekako restriktivan. Upravo tu moramo malo promijeniti našu strategiju, u smislu na koji način da komuniciramo, ali i kako da realizujemo određene projekte.
RSE: Šta EU može učiniti da bi spriječila eventualno otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine?
Hahn: Ekonomska situacija u RS nije najbolja, tako da proviciranje separacije, izdvajanja ili kako god hoćete, ne bi bilo podržano od strane građana i mislim da to ljudi tamo znanju jako dobro. Stoga je na nama da reagujemo na smislen, posvećen i ciljani način. Svaki uspjeh je dodatan doprinos stabilizaciji cijele zemlje i smanjenju rizika od bilo kakve političke avanture.
RSE: Kakav je Vaš stav o pitanju borbe protiv korupcije na Kosovu, ali i na cijelom Zapadnom Balkanu?
Hahn: U mnogim od tih zemlja, mislim da se manje radi o kvalitetu rada policije. Smatram da je više u pitanju sposobnost i volja da se te istrage prebace na pravni nivo u sudove, potom i na suđenja i presude. Ovo je važno ne samo za Kosovo već i za ostale zemlje u kojima ljudima treba pokazati da se korupcija ne isplati, već suprotno – da se kazneno sankcioniše.
RSE: Šta je sa predstojećim decembarskim izborima u Makedoniji?
Hahn: Izbori provedeni na fer i tranparentan način, u skladu sa međunarodnim standardima igraće odlučujuću ulogu i mogli bi donijeti promjenu. Ako se to dogodi i ja moram reći ne samo izbori, izbori su kamen temeljac, već i nakon toga, nova vlada će biti prisiljena da se fokusira na hitne reformske prioritete i da ih provede, ali već i sami izbori su dovoljan pritisak.
Rekao bih pozitivan pritisak na evropsku porodicu da ispunimo i naš dio obaveza, jer smo imali prilike da vidimo šta znači kada ne uspijemo, budući je ova zemlja (Makedonija) nazadovala. Mislim da se situacija može stabilizovati, ali sada je naš red da ih nagradimo dajući im perspektivu i početak pristupnih pregovora sa EU uz uslov da ispune kriterijume.
Zapravo, ljudi moraju osjetiti dodatnu vrijednost evropskog angažmana. Naš cilj je da zaustavimo odliv mozgova iz regiona, da damo regionu perspektivu. Na primjer jedinstveno tržište Balkana bio bi, da tako kažem cilj i to bi definitivno omogućilo povećanje zaposlenosti. Ali naš zadak je da zajedno sa našim partnerima u regionu jasno stavimo do znanja da je to dio našeg angažmana u Evropi, ali u smislu jasnih projekta za željezničku infrastrukturu, ili projekata zaštite životne sredine. Mislim da su to primjeri koji ljudima mogu pokazati da se nešto mijenja.
Ukoliko bude političke volje to se može dogoditi mnogo prije nego što bilo ko očekuje. Mislim da je to nešto za šta je potrebna politička volja, a onda je to moguće ostvariti za dvije ili tri godine.
Facebook Forum