Haški sud nezadovoljan je sporom istragom ratnih zločina za koje se tereti nekadašnji zapovjednik obrane Vukovara Tomislav Merčep, protiv kojeg sud u Haagu nije pokretao postupak, ali je svu prikupljenu dokumentaciju još prije nekoliko godina predao Hrvatskoj.
Kakvo će biti novo izvješće glavnog haškog tužitelja Sergea Bramertza o suradnji Hrvatske s Haagom ovisi o dva pitanja - spornoj dokumentaciji o granatiranju Knina u Oluji 1995. godine, poznatije pod nazivom 'topnički dnevnici' i ažurnosti Hrvatske u istrazi i procesuiranju ratnih zločina koji se vežu uz Tomislava Merčepa i pripadnike njegove postrojbe, ističe novinar Jutarnjeg lista Drago Hedl:
„Imao sam prilike prošlog tjedna razgovarati s nekoliko dužnosnika Haškog suda koji su rekli da je Haški sud hrvatskom pravosuđu, odnosno Tužiteljstvu ustupio dovoljno dokaza vezano uz istragu koju je Haški sud vodio oko Merčepa i da su ti dokazi sasvim dovoljni da se u Hrvatskoj nastavi započeta istraga Haškoga suda.“
Nove napetosti između Zagreba i Haaga za RSE komentira i profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr Damir Grubiša:
„Činjenica jest da je još uvijek sporno pitanje tzv. topničkih dnevnika, da li oni postoje ili ne postoje, ako postoje zašto su nestali, ako ne postoje, tko je kriv. Činjenica je, kaže dr. Grubiša, da je vladina radna skupina već trebala izaći sa nekim rezultatima, a nije i da je to rezultat jednog, da tako kažem, nezadovoljstva od strane Europske unije koja misli da se s tim opet oteže.“
Brammertz stiže u svibnju
Hrvatski ministar pravosuđa dr Ivan Šimonović, u izjavi za Radio Slobodna Europa, smatra da problema po tom pitanju ne bi trebalo biti. On kaže da je Hrvatska ispunila ono što je sud od nje tražio, a to znači da je predala sve dokumente na kojima glavni tužitelj Brammerrtz inzistira, a do kojih je mogli doći, a za sve ostale su, pojašnjava ministar, obrazložili zbog čega ih Hrvatska ne može poslati i zašto nisu u njezinom posjedu:
Ivan Šimonović„E, sad, naravno, na tužitelju Brammertzu je da sastavi svoje izvješće i ocijeni kako je on zadovoljan sa suradnjom. S jedne strane, nekih od dokumenata koje tužitelj traži, doista nema i Hrvatska ih ne može predati Haagu, ali je precizno utvrdila što se dogodilo sa tim dokumentima i pokrenula odgovarajuće postupke. Državno odvjetništvo je, naglašava ministar, pokrenulo dosad čak 19 kaznanenih postupaka protiv osoba zbog toga što su protuopravno otuđile neke od traženih dokumenata.“
Ministar Šimonović potvrđuje da će glavni haški tužitelj uskoro posjetiti Zagreb, a što se tiče prigovora iz Haaga zbog spore istrage o ratnim zločinima u slučaju Merčep, misli da su nesporazumi na relaciji Haag - Hrvatsko državno odvjetništvo riješeni:
„Mislim da je tu bilo izravnih kontakata između Odvjetništva u Haagu i Odvjetništva u Zagrebu i mislim da su tu problemi otklonjeni. U svakom slučaju, očekujemo Brammertza u Zagrebu 25. svibnja, pa će se,ako i ima preostalih problema, oni riješiti. Nakon toga, izvjestio je dalje ministar Šimonović, Serge Brammertz će 26. svibnja sudjelovati na regionalnom skupu na Brijunima, gdje će Hrvatsko državno odvjetništvo biti domaćin regionalnim državnim odvjetnicima koji se bave problematikom ratnih zločina.“
Profesor političke filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i bivši predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora dr Žarko Puhovski smatra da je od 'topničkih dnevnika' Haagu puno važnija istraga o Tomislavu Merčepu i likvidacijama srpskih civila 90-tih. Podsjeća da je Hrvatski helsinški odbor svojevremeno predao hrvatskim vlastima podatke o 22 srpska civila ubijena u Vukovaru 1991. i to nekoliko tjedna prije početka napada na grad:
„Po mojem uvjerenju mnogo je važnija stvar s Merčepom. Slučaj Merčep je, koliko ja znam, Haško sudište propustilo, odbilo suditi i prebacilo na hrvatsku stranu. A onda je gospodin Merčep imao zdravstvenih problema, tako da će tu biti relativno lako dokazivati hrvatsku poziciju kao onu koja nije potpuno pogrešna. Ali, za Hrvasku je strašno važno da se taj postupak provede, iako će biti jako bolan, jer se tu radi o ubojstvima srpskih civila u Vukovaru i to nekoliko tjedana prije početka napada na grad, a to će, zaključuje Puhovski, za hrvatsku javnost izazvati teško izdržive psihološke posljedice.“
Kakvo će biti novo izvješće glavnog haškog tužitelja Sergea Bramertza o suradnji Hrvatske s Haagom ovisi o dva pitanja - spornoj dokumentaciji o granatiranju Knina u Oluji 1995. godine, poznatije pod nazivom 'topnički dnevnici' i ažurnosti Hrvatske u istrazi i procesuiranju ratnih zločina koji se vežu uz Tomislava Merčepa i pripadnike njegove postrojbe, ističe novinar Jutarnjeg lista Drago Hedl:
„Imao sam prilike prošlog tjedna razgovarati s nekoliko dužnosnika Haškog suda koji su rekli da je Haški sud hrvatskom pravosuđu, odnosno Tužiteljstvu ustupio dovoljno dokaza vezano uz istragu koju je Haški sud vodio oko Merčepa i da su ti dokazi sasvim dovoljni da se u Hrvatskoj nastavi započeta istraga Haškoga suda.“
Nove napetosti između Zagreba i Haaga za RSE komentira i profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr Damir Grubiša:
„Činjenica jest da je još uvijek sporno pitanje tzv. topničkih dnevnika, da li oni postoje ili ne postoje, ako postoje zašto su nestali, ako ne postoje, tko je kriv. Činjenica je, kaže dr. Grubiša, da je vladina radna skupina već trebala izaći sa nekim rezultatima, a nije i da je to rezultat jednog, da tako kažem, nezadovoljstva od strane Europske unije koja misli da se s tim opet oteže.“
Brammertz stiže u svibnju
Hrvatski ministar pravosuđa dr Ivan Šimonović, u izjavi za Radio Slobodna Europa, smatra da problema po tom pitanju ne bi trebalo biti. On kaže da je Hrvatska ispunila ono što je sud od nje tražio, a to znači da je predala sve dokumente na kojima glavni tužitelj Brammerrtz inzistira, a do kojih je mogli doći, a za sve ostale su, pojašnjava ministar, obrazložili zbog čega ih Hrvatska ne može poslati i zašto nisu u njezinom posjedu:
Ministar Šimonović potvrđuje da će glavni haški tužitelj uskoro posjetiti Zagreb, a što se tiče prigovora iz Haaga zbog spore istrage o ratnim zločinima u slučaju Merčep, misli da su nesporazumi na relaciji Haag - Hrvatsko državno odvjetništvo riješeni:
„Mislim da je tu bilo izravnih kontakata između Odvjetništva u Haagu i Odvjetništva u Zagrebu i mislim da su tu problemi otklonjeni. U svakom slučaju, očekujemo Brammertza u Zagrebu 25. svibnja, pa će se,ako i ima preostalih problema, oni riješiti. Nakon toga, izvjestio je dalje ministar Šimonović, Serge Brammertz će 26. svibnja sudjelovati na regionalnom skupu na Brijunima, gdje će Hrvatsko državno odvjetništvo biti domaćin regionalnim državnim odvjetnicima koji se bave problematikom ratnih zločina.“
Profesor političke filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i bivši predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora dr Žarko Puhovski smatra da je od 'topničkih dnevnika' Haagu puno važnija istraga o Tomislavu Merčepu i likvidacijama srpskih civila 90-tih. Podsjeća da je Hrvatski helsinški odbor svojevremeno predao hrvatskim vlastima podatke o 22 srpska civila ubijena u Vukovaru 1991. i to nekoliko tjedna prije početka napada na grad:
„Po mojem uvjerenju mnogo je važnija stvar s Merčepom. Slučaj Merčep je, koliko ja znam, Haško sudište propustilo, odbilo suditi i prebacilo na hrvatsku stranu. A onda je gospodin Merčep imao zdravstvenih problema, tako da će tu biti relativno lako dokazivati hrvatsku poziciju kao onu koja nije potpuno pogrešna. Ali, za Hrvasku je strašno važno da se taj postupak provede, iako će biti jako bolan, jer se tu radi o ubojstvima srpskih civila u Vukovaru i to nekoliko tjedana prije početka napada na grad, a to će, zaključuje Puhovski, za hrvatsku javnost izazvati teško izdržive psihološke posljedice.“
