Glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres upozorio je u ponedjeljak, 19. septembra, da nejednak pristup obrazovanju ubrzano dijeli svijet.
Govoreći na summitu o obrazovanju, uoči godišnjeg zasjedanja Generalne skupštine UN-a New Yorku, ocijenio je da je "obrazovanje u dubokoj krizi.
"Umjesto da bude veliki pokretač, brzo postaje velika podjela", rekao je Guterres, prenosi AFP.
Upozorio je da je pandemija korona virusa imala "razoran utjecaj" na učenje, pri čemu su siromašni učenici, bez tehnologije, u osobito nepovoljnom položaju.
Guterres je uputio apel svim zemljama svijeta da im prioritet bude povećanje troškova za učenike.
U izvještaju UN-a, koji je objavljen u septembru, upozoreno je da je Covid-19 unazadio napredak čovječanstva za pet godina.
'Talibani brišu postojanje žena'
Guterres je, također, prozvao afganistanske talibane koji su lišili obrazovanja više od milion tinejdžerica, otkako su se vratili na vlast u augustu 2021.
"Apeliram na vlasti u Afganistanu: Odmah ukinite sva ograničenja pristupa djevojaka srednjoškolskom obrazovanju", rekao je.
Obraćajući se summitu, Somaya Faruqi, članica proslavljenog afganistanskog robotičkog tima za djevojke, upozorila je da talibani "polako brišu postojanje žena u društvu".
"Hiljade djevojaka možda se nikada neće vratiti u školu. Mnoge su se udale. Obećanja o ponovnom otvaranju škola su dolazila i odlazila", rekla je.
Svjetskim liderima je uputila apel da ne zaborave "one koji nemaju sreće biti u školi." "Pokažite svoju solidarnost sa mnom i milionima afganistanskih djevojaka", poručila je.
"Prije sedam godina stajala sam na ovoj platformi nadajući se da će se čuti glas tinejdžerice koja je primila metak zalažući se za svoje obrazovanje", rekla je Malala Yousafzai, koja je 2014. godine nagrađena Nobelovom nagradom za mir za svoju kampanju koja podržava obrazovanje djevojčica.
Tada su se, kako je kazala, zemlje, korporacije i civilno društvo obavezali da će raditi zajedno kako bi do 2030. godine sva djeca bila u školama.
"Srceparajuće je da se na pola puta do ciljanog datuma suočavamo s kriznim problemom u obrazovanju", poručila je.
Jednak pristup obrazovanju
Nigerijski omladinski aktivist Karimot Odebode bio je oštriji. "Zahtjevamo da preuzmete odgovornost. Nećemo stati sve dok svaka osoba u svakom selu i svakoj planini ne bude imala pristup obrazovanju", kazao je, piše AP.
Aktivisti su u ponedjeljak pozvali svjetske lidere da im prioritet bude obrazovni sistem te da vrate budžete koji su "rezani" uslijed pandemije korona virusa.
Generalna skupština UN-a će, nakon dvije godine pandemije, ove sedmice okupiti učesnike na jednom mjestu, a lideri se moraju pojaviti ukoliko se žele obratiti.
Zbog rata u Ukrajini, iznimka je napravljena za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Generalna skupština UN izglasala je u petak da se dozvoli ukrajinskom predsjedniku da se obrati svjetskim liderima u prethodno snimljenim govorom.
U agendi će također biti i Iran, čiji tvrdolinijaški predsjednik Ebrahim Raisi prvi put dolazi na sjednicu Generalne skupštine.
Uoči zasjedanja Generalne skupštine, Iran je 19. septembra odbacio bilo kakav bilateralni sastanak između iranskih i američkih zvaničnika o naporima da se oživi sedmogodišnji nuklearni sporazum.
Poslije 16 meseci međunarodnih pregovora i indirektnih pregovora između Teherana i Vašingtona, Evropska unija je prošlog mjeseca iznijela konačnu ponudu za prevazilaženje zastoja za oživljavanje Sporazuma o iranskom nuklearnom programu.
Sporazum čiji je zvanični naziv Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA), potpisali su u julu 2015. godine u Beču Iran i "grupa 5 + 1", koju je činilo pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN (Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, SAD) i Njemačka, kao potpisnica u ime EU.
Iran je nuklearnim sporazumom iz 2015. godine pristao da ograniči svoje obogaćivanje uranijuma pod nadzorom inspektora Ujedinjenih nacija u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.
Bivši predsjednik SAD Donald Trump povukao je 2018. godine svoju zemlju iz sporazuma i uveo sankcije Iranu, dok je Iran kao odgovor počeo da zanemaruje svoje obaveze prema sporazumu.
