Human Rights Watch (HRW) je pozvao na istragu gruzijskih snaga sigurnosti zbog "brutalnog policijskog nasilja" nad uglavnom mirnim demonstrantima koji su izašli na ulice zbog antivladinih demonstracija.
Policija se više od dvije sedmice sukobljavala s demonstrantima, privela desetine i povrijedila mnoštvo ljudi koji optužuju vladu vladajuće stranke Gruzijski san -- koju je osnovao proruski milijarder Bidzina Ivanišvili-- da udaljava zemlju od Evropske unije (EU) i približava Moskvi.
"U široko rasprostranjenim i očigledno krivičnim djelima, snage sigurnosti su jurile, nasilno zatvarale i tukle demonstrante. Policija ih je takođe mučila i na drugi način maltretirala u policijskim kombijima i policijskim stanicama", navodi HRW u izvještaju od 24. decembra.
Politička kriza je izbila nakon što je Gruzijski san odnio pobjedu na oktobarskim izborima, za koje je Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS) rekla da su bile narušene slučajevima kupovine glasova, dvostrukog glasanja, fizičkog nasilja i zastrašivanja.
Skupovi su se intenzivirali nakon prošlomjesečne odluke vlade da odgodi pregovore o pridruživanju Gruzije Evropskoj uniji.
Vlasti su nasilno reagovale na demonstracije, uhapsivši stotine ljudi posljednjih sedmica i pomno prateći učesnike s nadzornim kamerama kineske proizvodnje s mogućnošću prepoznavanja lica.
Desetine demonstranata - kao i novinara koji su pratili skupove - policija je pretukla i pritvorila, nosili su opremu za nerede ili crne maske za cijelo lice, bez prepoznatljivih oznaka.
"Nivo nasilja vlasti nad uglavnom mirnim demonstrantima je šokantan, očito osvetnički i krši domaće zakone i međunarodne norme Gruzije", rekao je Hugh Williamson, direktor za Evropu i centralnu Aziju u Human Rights Watchu.
"Razmjere policijskog zlostavljanja demonstranata i neuspjeh gruzijskih vlasti da ih za to pozovu na odgovornost ukazuju na to da su oni ili odobrili ili oprostili nasilje", rekao je.
Predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili je 22. decembra pozvala Gruzijski san da odredi datum za nove parlamentarne izbore do 29. decembra.
Zurabišvili je u sukobu sa vladajućom strankom od oktobarskih parlamentarnih izbora, koje opozicija odbija da prizna.
Gruzijski san je negirao bilo kakve izborne neispravnosti i odbio je razmotriti mogućnost novih izbora uprkos gotovo svakodnevnim protestima.
Gruzija je dobila status kandidata za članstvo u EU u decembru prošle godine, ali su odnosi s Briselom napeti posljednjih mjeseci nakon usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" u maju koji je u parlamentu progurao Gruzijski san, stranka na vlasti od 2012. godine.
Kritičari kažu da zakon prijeti medijima i grupama civilnog društva i da je sličan ruskom zakonu koji Kremlj koristi da uguši političke protivnike i civilno društvo.
Iako ju je Gruzijski san prvobitno podržao za njenu uspješnu predsjedničku kandidaturu 2018. godine, Zurabišvili je bila trn u oku vladajućoj stranci.
Iako je zvanično nestranački predsjednik ograničen na ceremonijalnu ulogu, ona je kritikovala Gruzijski san zbog njegovog sve autoritarnijeg stava.
Ranije ovog mjeseca, izborni koledž kojim dominira Gruzijski san izabrao je Mihaila Kavelašvilija, 53-godišnjeg bivšeg fudbalera i desničarskog populistu, za sljedećeg predsjednika Gruzije.
Njegova inauguracija bi trebalo da se održi 29. decembra, iako je 72-godišnja Zurabišvili, čiji mandat ističe ove godine, rekla da ne ide nikuda.
Zakon o "stranom agentu", koji nalaže da se organizacije koje primaju značajna strana sredstva registruju kao strani agenti, stupio je na snagu 1. avgusta, izazvavši oštre kritike međunarodnih i domaćih aktera.
Vlada se prošle sedmice obavezala da će izmijeniti zakon, iako nije dala detalje o promjenama koje će donijeti.
