Dostupni linkovi

Kontroverzne kineske firme grade gruzijski megaprojekt na Crnom moru


Gruzijski i kineski zvaničnici potpisuju sporazum o strateškom partnerstvu u Kini u julu 2023.
Gruzijski i kineski zvaničnici potpisuju sporazum o strateškom partnerstvu u Kini u julu 2023.

Pišu: Reid Standish i Luka Pertaia

Dok je pažnja svijeta bila fokusirana na pokušaje gruzijskog parlamenta da usvoji kontroverzni zakon o "stranom agentu", vlada je povukla još jedan potez koji bi mogao da zaoštri veze sa Zapadom kada je najavila da će kineski konzorcijum izgraditi stratešku luku na gruzijskoj obali Crnog mora, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

"Odluka da se ovo objavi dan nakon glasanja o zakonu o 'stranim agentima' ne izgleda slučajno", rekla je za RSE Tinatin Kidašeli, koja je od 2015. do 2016. bila gruzijska ministrica odbrane. "Bila je javna tajna da je vlada htjela ovo dodijeliti Kinezima, ali ovaj izbor kompanija je veoma zabrinjavajući, a tajming šalje neku poruku."

Taj potez uslijedio je dan nakon što je vladajuća partija Gruzijski san 28. maja nadjačala predsjednički veto koji je blokirao zakon o "stranom agentu".

Sve kompanije uključene u novi sporazum o luci su kineske firme u državnom vlasništvu. Iako imaju veliko globalno iskustvo, također su se suočili međunarodnim kontroverzama i skandalima, od optužbi za prevaru na Filipinima do mita u Bangladešu. Dvjema kompanijama iz konzorcijuma također je zabranjeno da učestvuju u građevinskim projektima koje finansira Svjetska banka.

Odabir kineskih kompanija koje su suočene s optužbama za korupciju također bi mogao dodatno razbuktati veze zemlje sa Zapadom i preoblikovati takozvani Srednji koridor, globalnu trgovinsku mrežu koja šalje robu između Evrope i Azije u kojoj Gruzija služi kao strateško čvorište.

"Anaklija je krunski dragulj Srednjeg koridora", rekla je za RSE Romana Vlahutin, ugledna saradnica u njemačkom Marshall fondu i bivša ambasadorica Evropske unije za povezivanje. "Ako imate Kinu da gradi tako ključnu tačku, onda joj dajete kapacitet i priliku da kontrolišu vrlo važnu rutu za trgovinu između Evrope i Azije."

Do sada se pojavilo nekoliko detalja o dogovoru, ali gruzijski ministar ekonomije i održivog razvoja Levan Davitašvili rekao je 29. maja da su China Communications Construction Company i China Harbour Investment sa sjedištem u Singapuru bili jedini ponuđači na tenderu za izgradnju i upravljanje dubokomorskom lukom u Anakliji, crnomorskom odmaralištu sa oko 1.500 stanovnika.

On je dodao da će dvije druge kineske kompanije, China Road and Bridge Corporation i Qingdao Port International, poslužiti kao podizvođači za projekat.

Dubokomorska luka u Gruziji, koja bi omogućila većim brodovima da transportuju povećane količine po efikasnijoj brzini, povećala bi izglede Srednjeg koridora kao alternativnog trgovačkog puta koji zaobilazi Rusiju, ali bi kineski udio od 49 posto u projektu također mogao biti udar na strategiju Brisela u nastojanju da proširi koridor nakon potpune invazije Moskve na Ukrajinu 2022.

"Ovo nije dobra vijest za EU i mislim da činjenica da (Kina sada gradi) luku pokazuje nedostatak strateškog razmišljanja u Briselu", rekla je Vlahutin.

Ko su kompanije?

Tokom nedavne konferencije za novinare, Davitašvili je rekao da je tokom mjeseci konsultacija bio uključen i švicarsko-luksemburški konzorcij predvođen Terminal Investment Limited Holdingom, koji upravlja brodskim lukama širom Evrope i Azije.

Međutim, ministar je rekla da su samo kinesko-državne kompanije dostavile konačan prijedlog i da, iako neke tehničke formalnosti još moraju biti obavljene, "prijava je potpuna (uz) relevantne bankarske garancije" od strane kineskog konzorcija.

Stanovnici Anaklije preseljeni su sa ovog područja kako bi gradnja luke počela 2018. Prazna je otkako je poništena prva ponuda za izgradnju luke 2020. godine.
Stanovnici Anaklije preseljeni su sa ovog područja kako bi gradnja luke počela 2018. Prazna je otkako je poništena prva ponuda za izgradnju luke 2020. godine.

Terminal Investment Limited Holding nije odgovorio na zahtjev RSE za komentar zašto nije dostavio konačnu ponudu.

China Communications Construction Company, koja je navedena u vrhu kineske prijave, ključni je igrač u potpisnom vanjskopolitičkom projektu kineskog lidera Si Đinpinga, Inicijativi pojasa i puta (BRI).

Kineski ambasador u Gruziji Čou Kian rekao je novinarima 30. maja da je ta kompanija "jedna od najpoznatijih i najjačih građevinskih kompanija na svijetu" i da je izvela projekte u više od 153 zemlje.

Međutim, kompanija se također suočila s ispitivanjem kako je poslovala u inostranstvu, u područjima od Malezije do Ekvatorijalne Gvineje.

Od 2011. do 2017. Svjetska banka je zabranila firmi i njenim filijalama da učestvuju u građevinskim projektima koje je finansirala Svjetska banka zbog skandala s prevarom u cestovnom projektu na Filipinima 2009. China Communications Construction Company je također pravni sljedbenik kineske Road and Bridge Corporation, koja će raditi kao podizvođač u luci Anaklija, a kojoj je Svjetska banka stavila zabranu zbog istog incidenta na Filipinima.

China Communications Construction Company je također imala ugovor o izgradnji luke u Tanzaniji koji je raskinut 2014. godine nakon što su se pojavile optužbe da su tanzanijski zvaničnici povećali troškove projekta kako bi zadovoljili zahtjeve kineske firme.

Sjedinjene Države su 2020. godine također sankcionirale kompaniju zbog njenog učešća u izgradnji vještačkih ostrva i promovisanju militarizacije u spornim dijelovima Južnog kineskog mora.

China Harbour Investment ima sjedište u Singapuru i prekomorska je investicijska podružnica China Harbor Engineering Company, koja je inženjerski izvođač i podružnica China Communications Construction Company.

China Harbour Engineering Company je upletena u korupcijski slučaj visokog profila 2018. godine gdje je kompaniju stavila na crnu listu vlade Bangladeša zbog pokušaja podmićivanja visokog zvaničnika zbog velikog ugovora za proširenje glavnog autoputa.

Strateška luka na Crnom moru

Reakcija na najavu gruzijske vlade o Anakliji je ograničena, ali zvaničnik NATO-a, koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman kako bi slobodno govorio, izrazio je zabrinutost u vezi sa ulogom Kine u sporazumu.

"Dobro je poznato da Kina dugo traži uticaj u velikim infrastrukturnim projektima u inostranstvu. Crno more ostaje područje od strateškog značaja za NATO", rekao je zvaničnik za RSE.

Glasnogovornik State Departmenta rekao je za RSE da Sjedinjene Države "poštuju suverene odluke zemalja o tome s kim žele da se angažuju ili posluju", ali je dodao da je kada posluju sa kineskim subjektima "važno (pokloniti) dužnu pažnju, da razumiju potencijalne uticaje na kritičnu infrastrukturu i suverenitet, te osiguraju da ekonomski odnosi budu pošteni, transparentni i od koristi Gruziji."

Gruziji nije strano da kineskim firmama dodjeljuje infrastrukturne poslove visokog profila.

Osim dubokomorske luke u Anakliji, kineske kompanije grade infrastrukturu širom zemlje, uključujući veliki dio autoputa kroz planinsko područje Gruzije, projekat čija se rastuća cijena približava milijardu dolara.

Nova dionica puta prolazi kroz prolaz Rikoti u centralnoj Gruziji. Cijeli projekat od 51,6 kilometara sastojat će se od 96 mostova, 53 tunela i koštat će skoro milijardu dolara.
Nova dionica puta prolazi kroz prolaz Rikoti u centralnoj Gruziji. Cijeli projekat od 51,6 kilometara sastojat će se od 96 mostova, 53 tunela i koštat će skoro milijardu dolara.

Pažljivije posmatrajući Anakliju, vlada će zadržati 51 posto vlasništva nad projektom luke, dok će 49 posto pripasti ostalim partnerima.

Ovaj ugovor označava drugi pokušaj izgradnje dubokomorske luke u Anakliji.

Prethodno je vlada 2020. otkazala konzorcij formiran između gruzijske TBC banke i američkog Conti Internationala nakon godina političkih kontroverzi u kojima su suosnivači TBC-a Mamuka Kazaradže i Badri Japaridže suočeni s optužbama za pranje novca.

Par je optužen, ali pušten bez zatvorske kazne, a Kazaradže je tvrdio da su vlasti pokušavale sabotirati projekt. Ugovor za taj posao bio je vrijedan 2,5 milijarde dolara.

Davitašvili je rekao da će više detalja biti otkriveno u narednim danima kada bude razgovarao s novinarima. Kidašeli, bivša ministrica odbrane koja sada predsjedava Građanskom inicijativom za demokratski i euroatlantski izbor, nevladinom organizacijom sa sjedištem u Tbilisiju, rekla je da će pažljivo pratiti događaje.

"Da bismo dublje razumjeli stvari, morat ćemo vidjeti stvarni ugovor", rekla je. "Pravno, dokument bi trebao biti javan, ali nikad se ne zna šta će ova vlada učiniti povjerljivim."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG