Piše: Joshua Kucera
Sjedinjene Države vrše snažan pritisak na Gruziju, svog nekadašnjeg bliskog saveznika, dok je kavkaska država nastavila da eskalira svoju antizapadnu i autoritarnu retoriku, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Sjedinjene Države su uvele finansijske sankcije dvojici gruzijskih sigurnosnih zvaničnika i vizne restrikcije za više od 60 drugih Gruzijaca, uključujući (za sada neimenovane) visoke vladine zvaničnike, saopštio je 16. septembra američki State Department.
Vlada SAD je takođe pripremila poseban paket finansijskih sankcija protiv osnivača i još uvijek de fakto lidera vladajuće partije Gruzijski san Bidzina Ivanišvilija, izvijestio je Gruzijski servis Glasa Amerike (VOA) nekoliko dana kasnije.
Tada su zvaničnici Bijele kuće odbili da se sastanu sa delegacijom Gruzije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Čak su povukli poziv za prijem 25. septembra gruzijskom premijeru Irakliju Kobahidzeu koji je priredio američki predsjednik Joe Biden.
Sve ovo predstavlja novu najnižu tačku u odnosima između Sjedinjenih Država i onoga što je donedavno bio njihov vjerovatno najodaniji i najomiljeniji saveznik na postsovjetskom prostoru. A sve se to dešava uoči ključnih parlamentarnih izbora 26. oktobra na kojima se čini da se zapadne prestonice oslanjaju na to da Gruzijski san izgubi moć.
Jedine ankete koje su objavljene su partijske, pokazuju zdrave pobjede bilo za Gruzijski san ili za opoziciju, što čini nemogućim da se sazna pravo stanje stvari.
Analitičari kažu da je oštar odgovor Sjedinjenih Američkih Država istakao surovu istinu: da bez demokratske vlade i potpuno prozapadne spoljnopolitičke orijentacije, Vašington nema mnogo razloga da ulaže u ovu malu, siromašnu zemlju u udaljenom kutku Evroazije.
Gruzija je "mala zemlja i nema naftu, gas ili ništa slično našim susjedima", rekao je za RSE Korneli Kakačija, šef Gruzijskog instituta za politiku sa sjedištem u Tbilisiju. Umjesto toga, njena vrijednost za SAD tradicionalno leži u ulozi avangarde za unapređenje američkog uticaja u postsovjetskom svijetu, kao "zapadnog uporišta na Kavkazu i šire", rekao je on.
Taj odnos je razvijen tokom 2000-ih, kada se snažno prozapadno orijentisana agenda slobodnog tržišta Revolucije ruža gruzijskog predsjednika Mihaila Sakašvilija uredno slagala sa "Agendom slobode" tadašnjeg predsjednika SAD Georgea W. Busha. Bush je posjetio Tbilisi 2005. godine i nazvao Gruziju "svjetionikom demokratije".
"Važni su i prozapadna inostrana politika i čvrsta demokratska uvjerenja", rekao je Bob Hamilton, bivši američki ataše za odbranu u Gruziji, a sada profesor istraživanja na Vojnom koledžu američke vojske u saveznoj državi Pennsylvania.
"Ako neka zemlja ima samo jedno od toga, kao Jermenija [premijera Nikola] Pašinijana prije raskida sa Rusijom, malo će nas zainteresovati, vrlo malo. Zbog toga je Revolucija ruža [2003.] dobila takvu pažnju iz Vašingtona, jer je obećavala i jedno i drugo."
Ali sada se čini da Gruzijski san, koji je na vlasti od 2012. godine i koji je uzastopno tri puta pobijedio na izborima, pokušava da se pomjeri ka inostranoj politici u više pravaca, a ne orijentisanoj isključivo na Zapad.
- EU u nacrtu zaključaka predstojećeg samita podržava Ukrajinu i Moldaviju, osuđuje poteze Gruzije
- Gruzija rizikuje sankcije ako odustane od demokratije, upozorava EU
- EU stopirala pristupanje Gruzije
Kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Gruzijski san je "vidio više mogućnosti da sarađuje sa regionalnim državama, većina njih je autoritarna, i vide sve manje i manje ubjedljivih argumenata zašto su morali da tragaju za zapadnim inostranim politikama", rekao je Kakačija.
Čak i kada je rat u Ukrajini otvorio jedinstveni prozor u kojem je Gruzija mogla da aplicira, i na kraju joj bude odobrena, kandidatura za Evropsku uniju, činilo se da je Gruzijski san mislio da to može učiniti na osnovu svog geopolitičkog značaja, a ne zbog svojih demokratskih akreditiva. Na međunarodnom planu, odigrala je svoju ulogu u novim energetskim i transportnim vezama Istok-Zapad, istovremeno insistirajući da će u EU ući "dostojanstveno".
"Oni [Gruzijski san] na neki način oponašaju Azerbejdžan i Tursku", rekao je Kakačija. "Ali Turska to može da uradi jer je srednja sila, veća je zemlja, članica je NATO-a. Ona zaista može da vodi takvu inostranu politiku. Ali Gruzija zavisi od zapadne pomoći i pomoći i [pokušaja viševektorske inostrane politike] izgleda kao malo pretjerivanje u davanju značaja Gruziji".
Ovo je potvrđeno u oštrom odgovoru SAD na antizapadno i autoritarno kretanje Gruzije. Donijela je zakone kojima se ograničava aktivnost nevladinih organizacija i medija koji uzimaju strana sredstva, a protiv onoga što naziva "LGBT propagandom". Obećao je da će zabraniti sve glavne opozicione stranke ako pobijedi."
Opravdavajući sankcije i društvene kritike gruzijskim zvaničnicima, SAD su dosljedno citirale antidemokratsko ponašanje Gruzijskog sna.
Kritičari američkih mjera, međutim, kažu da gruzijski susjedi, poput Turske i Azerbejdžana, imaju daleko autoritarnije sisteme, a da ipak nisu kažnjeni na isti način.
Kobahidze se požalio da je na Bidenov prijem pozvano preko 150 drugih svjetskih lidera, uključujući "desetine lidera autoritarnih država". Lista gostiju za događaj nije objavljena, ali je pozvan najmanje jedan regionalni lider u čijoj zemlji je stanje ljudskih prava lošije, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, javno je odbio poziv, navodeći kao razlog podršku SAD Izraelu u njegovom ratu u Gazi.
Da se prema Gruziji postupa oštrije, može se objasniti većim uticajem koji SAD imaju u Gruziji nakon što su dvije decenije trošile stotine miliona dolara godišnje na pomoć, rekao je Hamilton sa Ratnog koledža američke vojske.
"Zbog nivoa pomoći koju je Gruzija dobila od SAD, mi smo tamo imali uticaj koji nemamo sa Turskom i Azerbejdžanom. Dakle, koristimo ga, iako sa zakašnjenjem", rekao je Hamilton za RSE. Pored toga, "Gruzija ima daleko manji ekonomski ili bezbjednosni značaj za SAD, što znači da su njeni demokratski akreditivi veći dio njene vrijednosti za nas", rekao je on.
Lideri Gruzijskog sna žalili su se da Sjedinjene Države pokušavaju da pretegnu na vagi uoči izbora 26. oktobra. Vašington "podstiče opozicioni diskurs" i "miješa se" u unutrašnju politiku Gruzije, rekao je predsjednik parlamenta Šalva Papuašvili poslije povlačenja Kobahidzeovog poziva.
SAD insistiraju da nemaju favorite. "Ne bismo željeli ništa više od toga da radimo sa bilo kojom demokratski izabranom vladom u ovoj zemlji koja odražava ono što je narod Gruzije u velikoj mjeri rekao da želi", rekao je 3. oktobra američki ambasador u Gruziji Robin Dunnigan za Gruzijski servis RSE.
Teški pristup SAD Gruzijskom snu mogao bi da ima negativne posljedice, rekao je Kakačija.
"Mislim da se previše nade polaže na to da će, ako dođe do promjene režima, to riješiti sve probleme koje imamo u gruzijskoj politici", rekao je on.
"Ne možete sebi priuštiti da podržavate jedan politički tabor u ovoj bici, jer je, na kraju krajeva, u interesu SAD da imaju podršku Gruzije kao zemlje i cijelog društva, to je ono čime SAD upravljaju posljednjih 30 godina", rekao je on. "Zbog toga je veoma važno pažljivo rukovoditi ovom situacijom."
Facebook Forum