Nova grenlandska vlada, izabrana u aprilu, je nakon blokiranja eksploatacije uranijuma najavila zabranu istraživanja nafte na toj arktičkoj teritoriji. Kako je objavljeno 15. jula "odlučeno je da se suspenduje trenutna naftna strategija i da se obustave dalja istraživanja nafte na Grenlandu". Zašto?
'Budućnost ne leži u nafti'
Grenland će zaustaviti sva istraživanja nafte uprkos tome što povlačenje leda otkriva potencijalno naftno bogatstvo i mineralne resurse, najavila je vlada dodajući da "klimatsku krizu shvata ozbiljno".
Trenutno, prema podacima grenlandske vlade, postoje četiri licence za ispitivanje nafte koje ističu 2027. i 2028. godine.
Najavu vlade Grenlanda pohvalilo je Greenpeace, rekavši da je ova vijest "fantastična".
"Kako shvatam, preostale licence za istraživanje i eksploataciju nafte imaju vrlo ograničen potencijal", rekao je za danski magazin Ingenioeren Mads Flarup Christensen, glavni sekretar Greenpeacea Nordica.
Naaja Nathanielsen, grenlandska ministarka za prirodne resurse, poručila je da je vlada "procijenila da su posljedice za okoliš zbog istraživanja i eksploatacije nafte prevelike".
Vlada Grenlanda pod vodstvom inuitskih Ataqatigiita donijela je odluku o zaustavljanju izdavanja licenci za eksploataciju nafte 24. juna, ali objavila zvanično 15. jula kao naredni "prirodni korak" za ovu poluautonomnu teritoriju Kraljevine Danske. Danska centralna vlada na terotoriji najvećeg ostrva na svijetu nadležna je za vanjsku politiku, sigurnost i finansijsku politiku.
Unatoč nedostatku nafte koji je do sada pronađen oko arktičkog ostrva, ranije je procijenjeno da postoje moguće ogromne rezerve koje bi se mogle otkriti zbog klimatskih promjena.
Procjenjuje se da samo zapadna obala Grenlanda sadrži oko 18 milijardi barela nafte, kako je pokazalo nedavno istraživanje Geološkog zavoda Danske i Grenlanda. Američka geološka služba prethodno je procijenila da na istoku može biti dvostruko više sirove nafte i prirodnog gasa.
Ako se uspješno iskoriste, ove rezerve mogu dramatično promijeniti bogatstvo 57.000 građana ostrva - i mogle bi da otvore put ka dugotrajnom snu o nezavisnosti od Danske, piše Euronews.
Međutim, vlada Grenlanda je napomenula da "budućnost ne leži u nafti".
"Budućnost pripada obnovljivoj energiji i u tom pogledu imamo mnogo više benefita", dodavši da nastoji "preuzeti dio odgovornosti za borbu protiv globalne klimatske krize".
Fokus na održive potencijale
Istaknut je održivi razvoj prirodnih resursa Grenlanda poput ribarstva koje proizlazi iz inuitske tradicije.
Ministar energetike Kalistat Lund rekao je da Grenland svakodnevno proživljava "posljedice klimatskih promjena".
Kabinet ministara Grenlanda, Naalakkersuisut, radi na privlačenju novih ulaganja "za veliki hidroenergetski potencijal koji sami ne možemo iskoristiti", rekao je minister energetike.
"Ovaj je korak poduzet zbog naše prirode, zbog našeg ribarstva, zbog naše turističke industrije i radi usmjeravanja našeg poslovanja na održive potencijale", dodala je ministarka Nathanielsen.
Takođe je istakla da će odluka o zaustavljanju eksploatacije nafte doprinjeti tome da se Grenland vidi kao zemlja gdje su "održive investicije ozbiljno shvaćene".
Uranijum i rijetki minerali na Grenlandu
Na izborima u aprilu na vlast je došla ljevičarska ekološka stranka. U skladu sa predizbornim obećanjima, vlada trenutno vodi konsultacije u cilju usvajanja zakona o zabrani istraživanja i eksploatacije uranijuma na Grenlandu.
Uranijum se, prema američkoj Agenciji za zaštitu okoliša (EPA), široko korišteni radioaktivni element koji danas prvenstveno služi kao gorivo za nuklearnu energiju.
Postoji nekoliko načina za vađenje uranijuma, ali svi oni, prema EPA, proizvode radioaktivni otpad, piše američki CBC News.
Zbog potencijalnog mineralnog bogatstva i strateškog položaja Grenlanda, bivši američki predsjednik Donald Trump je 2019. predložio kupovinu arktičkog ostrva, što su vlada Grenlanda i Danska odbacile.
Administracija predsjednika Joe Bidena takođe je rekla da nema namjere ni želje za kupovinom ostrva.
Poluautonomnoj vladi te teritorije pokušala je da se približi i Kina koja je dobila nekoliko dozvola za istraživačke i rudarske baze na ostrvu, naročito rijetkih minerala. Rudarski bazen Kvanefjeld je u vlasništvu australijske kompanije Grenland Minerals, čiji je najveći dioničar Šenge risorsis (Shenghe Resources), firma bliska kineskoj vladi.
Rijetki minerali su grupa od 17 metala, potrebnih za izradu visokotehnoloških uređaja poput pametnih telefona, električnih automobila i oružja.
Greenland Minerals dobili su formalno odobrenje prethodne vlade Grenlanda prošle godine. Međutim, pobijedivši na glasanju u aprilu, premijer Mute Agede rekao je da će njegova stranka učiniti sve da zaustavi projekt.
"Grenlandsko stanovništvo vijekovima je temeljilo sredstva za život na prirodnim resursima zemlje, a zabrana vađenja uranijuma utemeljena je na dubokom uvjerenju da poslovne aktivnosti moraju uzeti u obzir prirodu i okoliš", rečeno je u izjavi grenladskog kabineta ministara, Naalakkersuisut.
Facebook Forum