„Grčka mora održati prijevremene izbore želi li izbjeći političku nestabilnost koja bi mogla naštetiti ekonomskom oporavku zemlje“. Tim je riječima premijer Alexis Tsipras stigao u ponedjeljak uveče kod predsjednika države Prokopisa Pavlopoulosa koji je prihvatio njegov prijedlog i raspustio parlament, čime je učinjen prvi korak prema općim izborima koje je vlada prethodno najavila za 7. jul.
Tsipras se odlučio na prijevremene izbore nakon što je njegova Syriza teško poražena na izborima za Evropski parlament od glavne opozicijske stranke konzervativne Nove demokracije sa više od devet posto. Nova demokracija je osvojila je 33 posto glasova punoljetnih Grka, dok je Tsiprasova ljevičarska Syriza dobila podršku oko 24 posto glasača.
Redovni izbori trebali su se održati u oktobru, a grčki premijer svoju je odluku obrazložio time da želi izbjeći mjesece izborne kampanje koje bi mogle ugroziti ekonomiju koja je, kako on kaže, uspjela stati na noge.
Tržišta su pozdravila mogućnost održavanja izbora. Grčke dionice porasle su na najvišu razinu u posljednjih 13 mjeseci zabilježivši rast od 3,3 posto.
Alexis Tsipras je na čelo grčke vlade stigao na vrhuncu ekonomske krize početkom 2015, a sadašnji mandat je dobio na prijevremenim izborima u oktobru te godine. Njegova vlada morala je provesti niz nepopularnih reformi kako bi zemlja izbjegla bankrot. Suočavao se sa stalnim protestima radnika i penzionera od kojih su se mnogi našli na ivici siromaštva.
No, njegova politička zvijezda zasjala je na međunarodnom političkom nebu nakon što je krenuo u konkretizaciju dogovora sa službenim Skopjem da bi riješio desetljećima dugi spor oko imena Makedonije.
U junu prošle godine dvije zemlje potpisale su sporazum o promjeni imena Makedonije u Republika Sjeverna Makedonija.
Tsipras je sporazum nazvao patriotskim i pozvao je građane obje države da ga prihvate bez predrasuda, naglašavajući da je postignuto ono čemu se mnogi nisu nadali, iako su mnogi sumnjali u to da je dogovor moguć. U januaru ove godine grčki parlament je ratificirao dogovor.
Pojedini analitičari smatraju da je i sporazum oko prihvaćanja imena Sjeverna Makedonija, koji je također izazvao negativne rekacije u dijelu javnosti i izazvao proteste u Grčkoj, bio okidač padu popularnosti lidera Syrize.
Ipak, ekonomija će nedvojbeno biti u prvom planu predstojeće izborne kampanje.
Grčki opozicijski čelnik Kyriakos Mitsotakis je kritizirao predanost Atene dogovoru s međunarodnim vjerovnicima radi postizanja budžetskog suficita, ukazujući kako je taj dogovorio usporio rast u zemlji.
On je optužio Tsiprasa za "prevaru" Grka nakon što je odustao od obećanja o ukidanju rigoroznih mjera štednje.
"Ne bih želio da još jednom (imate) premijera koji dođe na vlast govoreći vam stvari koje se ne može učiniti", rekao je Mitsotakis na otoku Kosu.
Ako njegova stranka pobijedi na izborima, on ne bi isključio ponovno otvaranje pregovora sa vjerovnicima.
U zamjenu za milijarde dolara koje je Grčka primila u kreditima 2018., država mora provoditi stroge reformske mjere, uključujući obvezu stvaranja godišnjeg primarnog viška u budžetu do 2022. godine.
Novoj demokraciji, stranci desnog centra, koja je bliska privatnom sektoru i poduzetništvu, vjetar u leđa daje i pobjeda na evropskim i regionalnim izborima
No, ne treba smetnuti s uma da Grčka i dalje ima najveći omjer duga u Evropi, čak 180 posto, dok pravila EU predviđaju najviše 60 posto.
