Bosna i Hercegovina više od dva mjeseca graniči s EU. No, činjenica što je Hrvatska članica evropske porodice, nije pomogla da se riješe stari problemi granica koje ima s BiH. Ugovori o granici nikada nisu ratifikovani u parlamentima dvije zemlje, a problem predstavlja i prekategorizacija graničnih prijelaza zbog koje bh. građani sve teže obavljaju svakodnevne poslove.
Mada su mnogi vjerovali, a i najavljivali kako će prije no što Hrvatska uđe u EU problemi s granicom biti riješeni, to se nije dogodilo. Štaviše čini se da će stvari dodatno da se zakomplikuju, bar sudeći prema najavama koje dolaze iz obje zemlje.
Sporazum koji su još 1999. potpisali tadašnji predsjednici Alija Izetbegović i Franjo Tuđman sporni su i za Hrvatsku, ali i BiH, čije Predsjedništvo, ili tačnije član predsjedništva Nebojša Radmanović ne priznaju kao zadovoljavajuće rješenje.
Za Radmanovića sporna je granica na Uni, a za Hrvatsku Malostonski zaljev, tačnije otočići Veliki i Mali Škoj.
„Na razini povjerenstava, granica je dogovorena, usaglašena još 2005. Međutim, Vlada Hrvatske dala je primjedbe na razgraničenje u Neumu, možemo reći da je sporan dio granice između BIH i Hrvatske. Međutim, i predstavnici srpskog naroda u BiH su iskazali svoje neslaganje glede granice od Ivanske do ušća rijeke Une u Savu, s sa posebnim naglaskom na granicu na rijeci Uni u Kostajnici. Tako da ovo možemo tumačiti kao naše unutarnje pitanje, ali istovremeno ne možmo ne reći da je i sporno pitanje bez obzira sto su predstavnici srpskog naroda, u Povjerenstvu za granice potpisali sve potrebne kartografske dokumente i naknadno iskazali svoje neslaganje načnom razgraničenja BH i Hrvatske na rijeci Uni“, kaže nekadašnji predsjednik Komisije za granice BIH Željko Obradović.
Jedna ulica dvije države
Kao da neriješeno pitanje granica, nije dovoljan balast odnosima dvije zemlje, ulazak Hrvatske u EU za BiH je stvorio i nove probleme, ovaj put u oblasti graničnih prijelaza.
Vijeće ministara BiH nedavno je pokrenulo inicijativu za izmjenu Ugovora o graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske. Razlog tome jesu prekategorizacije graničnih prijelaza, koje su zakomplikovale život ljudima u pograničnom pojasu.
Ermin Pešto zamjenik predsjednika državne Komisije za integrirano upravljanje granicom kaže kako je tokom pregovora bilo pokušaja da se izađe u susret ljudima koji žive na tom području, ali i da je Hrvatska imala svoje zahtjeve.
„Što se tiče graničnog prelaza Gabela, on je prekategoriziran u pogranični saobraćaj iako je bh. pregovarački tim zagovarao da ovaj prelaz i dalje ima obilježje međunarodnog putničkog saobracaja, ali je Hrvatska bila kategorična zbog specifične situacije u tom području - praktično jedna ulica dijeli dvije države. Hrvatska je insistirala da se spusti kategorija tog prelaza, da on bude u statusu prelaza za pogranični saobraćaj. Ali smo ostavili mogućnost da svaki građanin koji živi u tom području može dobiti od hrvatskih nadležnih tijela pograničnu propusnicu i normalno prelaziti granicu. Takođe smo ostavili mogućnost, u Sporazumu da se uz saglasnost mješovitih komisija taj prelaz može prekategorizirati za međunarodni putnički saobraćaj tokom sezone,“ kaže Pešto.
Predsjednik Komisije Miro Džakula smatra kako se sporazumi mogu mijenjati, te da će uz blagoslov EU mnogi problemi biti otklonjeni.
„Mi smo pregovarali sa Zagrebom uz posredovanje Evropske komisije. Mislim da i Evropska komisija, koja je dobronamjerna i prema BiH neće praviti pitanje ukoliko se na nekim mjestima mijenja Ugovor. Prekategorizacija zahtijeva dodatne razgovore s Hrvatskom, a mi iz Komsije ćemo nastojati ispoštovati sve zahtijeve poslovne zajednice i svih opština, kojim postojeća situacija otežava svakodnevni život“, kaže Džakula.
Pitanje granica s Hrvatskom u BiH je i tehničko i političko, navodi nekadašnji predsjednik Komisije za granice BiH Željko Obradović, ali uz malo dobre volje može biti riješeno.
"Mislim da se previše politizira i da je pitanje granice posljedica općeg stanja i u BiH, u regiji, i u Hrvatskoj. Moje osobno mišljenje je da postoje dva moguća rješenja - pristupiti ratifikaciji ponuđene granične crte sa potrebitim dokumentima, ovako kako je dostavljeno. Očigledno da ima primjedbi i u BiH i u Hrvatskoj, bez obzira što iz BiH nikada nije otišla zvanična službena nota, odnosno primjedba na razgraničenje s Hrvatskom. Druga varijanta je, pristupiti ratifikaciji nespornog dijela granice uz prethodno definiranje navodno spornog. Ako to nije moguće onda uputiti zahtijev da za sporni dio svoj stav da Međunarodni sud. Granica BiH i Hrvatske duga je 1001 km, u Neumu je sporno nekih 5,7 km, u Kostajnici 4,5. To je tek 10 km spornog dijela. Ostalih 99 posto je nesporno. Moje je mišljenje je da treba ratifikovati nepsporni dio i urediti život uz granicu, a o ovom jednom posto dijelu granice, razgovarati“, kaže Obradović.
Mada su mnogi vjerovali, a i najavljivali kako će prije no što Hrvatska uđe u EU problemi s granicom biti riješeni, to se nije dogodilo. Štaviše čini se da će stvari dodatno da se zakomplikuju, bar sudeći prema najavama koje dolaze iz obje zemlje.
Sporazum koji su još 1999. potpisali tadašnji predsjednici Alija Izetbegović i Franjo Tuđman sporni su i za Hrvatsku, ali i BiH, čije Predsjedništvo, ili tačnije član predsjedništva Nebojša Radmanović ne priznaju kao zadovoljavajuće rješenje.
Za Radmanovića sporna je granica na Uni, a za Hrvatsku Malostonski zaljev, tačnije otočići Veliki i Mali Škoj.
„Na razini povjerenstava, granica je dogovorena, usaglašena još 2005. Međutim, Vlada Hrvatske dala je primjedbe na razgraničenje u Neumu, možemo reći da je sporan dio granice između BIH i Hrvatske. Međutim, i predstavnici srpskog naroda u BiH su iskazali svoje neslaganje glede granice od Ivanske do ušća rijeke Une u Savu, s sa posebnim naglaskom na granicu na rijeci Uni u Kostajnici. Tako da ovo možemo tumačiti kao naše unutarnje pitanje, ali istovremeno ne možmo ne reći da je i sporno pitanje bez obzira sto su predstavnici srpskog naroda, u Povjerenstvu za granice potpisali sve potrebne kartografske dokumente i naknadno iskazali svoje neslaganje načnom razgraničenja BH i Hrvatske na rijeci Uni“, kaže nekadašnji predsjednik Komisije za granice BIH Željko Obradović.
Jedna ulica dvije države
Kao da neriješeno pitanje granica, nije dovoljan balast odnosima dvije zemlje, ulazak Hrvatske u EU za BiH je stvorio i nove probleme, ovaj put u oblasti graničnih prijelaza.
Vijeće ministara BiH nedavno je pokrenulo inicijativu za izmjenu Ugovora o graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske. Razlog tome jesu prekategorizacije graničnih prijelaza, koje su zakomplikovale život ljudima u pograničnom pojasu.
Ermin Pešto zamjenik predsjednika državne Komisije za integrirano upravljanje granicom kaže kako je tokom pregovora bilo pokušaja da se izađe u susret ljudima koji žive na tom području, ali i da je Hrvatska imala svoje zahtjeve.
„Što se tiče graničnog prelaza Gabela, on je prekategoriziran u pogranični saobraćaj iako je bh. pregovarački tim zagovarao da ovaj prelaz i dalje ima obilježje međunarodnog putničkog saobracaja, ali je Hrvatska bila kategorična zbog specifične situacije u tom području - praktično jedna ulica dijeli dvije države. Hrvatska je insistirala da se spusti kategorija tog prelaza, da on bude u statusu prelaza za pogranični saobraćaj. Ali smo ostavili mogućnost da svaki građanin koji živi u tom području može dobiti od hrvatskih nadležnih tijela pograničnu propusnicu i normalno prelaziti granicu. Takođe smo ostavili mogućnost, u Sporazumu da se uz saglasnost mješovitih komisija taj prelaz može prekategorizirati za međunarodni putnički saobraćaj tokom sezone,“ kaže Pešto.
Predsjednik Komisije Miro Džakula smatra kako se sporazumi mogu mijenjati, te da će uz blagoslov EU mnogi problemi biti otklonjeni.
„Mi smo pregovarali sa Zagrebom uz posredovanje Evropske komisije. Mislim da i Evropska komisija, koja je dobronamjerna i prema BiH neće praviti pitanje ukoliko se na nekim mjestima mijenja Ugovor. Prekategorizacija zahtijeva dodatne razgovore s Hrvatskom, a mi iz Komsije ćemo nastojati ispoštovati sve zahtijeve poslovne zajednice i svih opština, kojim postojeća situacija otežava svakodnevni život“, kaže Džakula.
Pitanje granica s Hrvatskom u BiH je i tehničko i političko, navodi nekadašnji predsjednik Komisije za granice BiH Željko Obradović, ali uz malo dobre volje može biti riješeno.
"Mislim da se previše politizira i da je pitanje granice posljedica općeg stanja i u BiH, u regiji, i u Hrvatskoj. Moje osobno mišljenje je da postoje dva moguća rješenja - pristupiti ratifikaciji ponuđene granične crte sa potrebitim dokumentima, ovako kako je dostavljeno. Očigledno da ima primjedbi i u BiH i u Hrvatskoj, bez obzira što iz BiH nikada nije otišla zvanična službena nota, odnosno primjedba na razgraničenje s Hrvatskom. Druga varijanta je, pristupiti ratifikaciji nespornog dijela granice uz prethodno definiranje navodno spornog. Ako to nije moguće onda uputiti zahtijev da za sporni dio svoj stav da Međunarodni sud. Granica BiH i Hrvatske duga je 1001 km, u Neumu je sporno nekih 5,7 km, u Kostajnici 4,5. To je tek 10 km spornog dijela. Ostalih 99 posto je nesporno. Moje je mišljenje je da treba ratifikovati nepsporni dio i urediti život uz granicu, a o ovom jednom posto dijelu granice, razgovarati“, kaže Obradović.
