BiH zaustavlja gradnju Pelješkog mosta?

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je u srijedu Izvještaj o aktivnostima u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta i zadužilo Ministarstvo civilnih poslova da zatraži od Državne komisije za granicu potpuni izvještaj o njenom radu u vezi s razgraničenjem na moru između BiH i Hrvatske.

Ova tačka dnevnog reda dolazi u trenutku kada Parlament Bosne i Hercegovine od bh. vlade traži da pošalje notu Hrvatskoj u kojoj će zahtijevati obustavu svih aktivnosti vezanih za izgradnju mosta, dok se ne postigne obostrana saglasnost oko tog projekta.

Istovremeno, bh. parlament je najavio i da će osnovati posebnu komisiju koja bi trebalo da preispita jesu li ispunjeni svi uslovi pod kojima bi projekt izgradnje Pelješkog mosta postao prihvatljiv za Bosnu i Hercegovinu.

Sve se ovo dešava nakon zajedničke sjednice vlada Bosne i Hercegovine i Hrvatske prije desetak dana u Sarajevu, ali i najave susjedne zemlje kako je dobila novac od Evropske komisije za izgradnju mosta, i sa čijom realizacijom planira početi u ovoj godini.

No, bosanskohercegovački parlamentarci misle drugačije. Oni su, prvenstveno, nezadovoljni odnosom kojeg je Bosna i Hercegovina imala u proteklih deset godina, kada je u pitanju rješenje ovog slučaja.

„Bosna i Hercegovina je takva država koja radi protiv sebe same i naraštaja koji dolaze. Kako je moguće da je temeljna stopa mosta na najvećem luku u teritorijalnim vodama Bosne i Hercegovine? Ko je od naših eksperata učestvovao u projektovanju? Pokušao sam da se raspitam u svim kućama koje se bave tim poslom, kažu niko. Teško našoj djeci bez obzira na ime i prezime i religijsko opredjeljenje, jer mi uništavamo vlastitu zemlju“, poručio je sa govornice državnog parlamenta kada se raspravljalo o ovoj temi poslanik Zaim Backović.

Iako je Hrvatska prihvatila bosanskohercegovačke zahtjeve i podigla visinu mosta sa 35 na 55 metara, te ostavila 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova, bh. vlast ne misli da je to dovoljno.

U cijeli slučaj se umiješao i državni vrh koji vodi vanjsku politiku.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ocjenjuje kako je pored visine mosta neophodno da se Bosni i Hercegovini obezbijedi pravo pristupa otvorenom moru sa najvećim brodovima, što neće biti moguće ukoliko visina mosta ostane onakva kakvu je zamislila Hrvatska.

„Da li je to 55 metara u visinu ili 250 u širinu, neka to procjene stručni ljudi. Mi očekujemo od Vijeća ministara, odnosno Ministarstva prometa, da tu ima jasan stav, temeljen na ekspertizi, a ne na političkim stavovima, tako da je to pitanje još uvijek otvoreno“, kazao je Izetbegović prije dva dana.

No, kako navodi ministar prometa i komunikacija BiH Ismir Jusko, ekspertiza o izgradnji Pelješkog mosta ne postoji. On tvrdi da u ministarstvu nije bilo dokumentacije i korespondencije ministarstva sa hrvatskim ministarstvom oko izgradnje mosta. Prvi put je, kako kaže, dokumentaciju dobio od kolega iz susjedne zemlje i u kojoj je saznao da je bilo osam osoba koje su dale saglasnost na visinu mosta i morski prolaz.

„Ja sada postavljam pitanje - zašto se čekalo deset godina da se ova tema poteže? Zbog čega ovi stručnjaci nisu prije dali odgovore na ova pitanja. Već sam rekao da ću to predati Vijeću ministara i bh. parlamentu i kontaktirati struku o tome da li treba izvršiti reviziju ranije odluke, jer ovo ministarstvo nema pravo da odlučuje o ovako bitnom infrastrukturalnom projektu“, poručuje ministar Jusko.

Pitanje izgradnje Pelješkog mosta dugo godina je bilo otvoreno između dvije zemlje, što ne čudi ako se zna da Bosna i Hercegovina i Hrvatska nikada nisu riješile pitanje granica.

U sve ovo direktno je prije desetak godina bio uključen Damir Arnaut, koji je u to vrijeme bio pravni savjetnik člana bh. Predsjedništva Harisa Silajdžića. On kaže da je tadašnji Kolektivni šef države bio jedinstven u ocjeni kako pošto-poto treba zaštititi bh. granice, ali tada se došlo do spoznaje da ima nekoliko problema.

„Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu Mediterana, možda, čak, i u svijetu, koja nije nikada povukla svoje ravne polazne crte. O tome sam pitao Vijeće ministara, ali sam dobio odgovor da tamo niko ni ne zna šta su te crte. Zbog toga što nikada nismo povukli ravne polazne crte, nismo bili u stanju ni da proglasimo unutrašnje vode Bosne i Hercegovine koje imaju identičan status kopnenom teritoriju BiH. I tu smo jedini.

Nikada nismo zaključili konačni ugovor sa Hrvatskom o teritorijalnim vodama, iz kojeg bi se moglo zaključiti gdje prestaju naše, a gdje počinju hrvatske teritorijalne vode. Hrvatska insistira na ravnim polaznim crtama bivše Jugoslavije i da ima unutrašnje vode na granici sa našim teritorijalnim vodama, što nije dozvoljeno. Zbog toga treba insistirati da Hrvatska promijeni svoj pomorski zakon koji se tiče unutrašnjih voda. Tek tada se može govoriti o Pelješkom mostu“, navodi Arnaut.

I struka se slaže sa time da je neprihvatljivo za BiH sadašnje rješenje koje Hrvatska nudi kada je riječ o Pelješkom mostu.

„Zabrinjava podanički odnos predstavnika institucija koji po svaku cijenu gledaju da se udovolji susjednoj državi pod motom da nikada veliki brodovi nisu ulazili u Neumski zaljev. Mi hoćemo da gradimo luku koja će primati velike prekookeanske brodove i velike tankere“, ističe Ševal Kovačević iz Pomorskog društva BiH.

I dok pojedini bh. političari kažu kako Bosni i Hercegovini 'vjetar u leđa' treba biti i posljednja odluka Arbitražnog suda vezana za Piranski zaljev, hrvatska strana se još uvijek ne izjašnjava o sve glasnijim bh. zahtjevima da se zaustave aktivnosti vezane za izgradnju Pelješkog mosta, za čiju gradnju odlukom Evropske komisije treba da dobije 375 miliona eura.