U Centralnu izbornu komisiju BiH stiglo je rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH prema kojem se CIK-u sugeriše da više ne objavljuje izjave o imovinskom stanju bh. političara. Imovinski kartoni koje su bh. zvaničnici morali popunjavati uoči svakih izbora i po isteku svojih mandata, godinama su dostupni internet stranici CIK-a.
Sve je objavljivano na osnovu Izbornog zakona BiH, koji kaže da ove izjave o imovinskom stanju moraju biti dostupne javnosti. No, u Agenciji za zaštitu ličnih podataka smatraju da objava imovinskih kartona političara predstavlja "ugrožavanje ne samo njihovog nego i prava njihove porodice na privatnost".
Zahtjev Agencije da imovinski kartoni više ne budu objavljvani na veb stranici Centralne izborne komisije naišao je na buru reakcija u nevladinom sektoru.
Očekivano, jer se politika u Bosni i Hercegovini pokazala kao najunosniji biznis, a imovinski kartoni političara poboljšavali su se iz godine u godinu, naročito, tvrde analitičari, izabranim zvaničnicima u Parlamentu.
Zbog toga su najnovijim potezom Agencije za zaštitu ličnih podataka zabrinuti, prije svega, oni koji godinama rade na istraživanju korupcije u BiH.
„Ako vi ne morate otkriti podatke na početku i na kraju svog manadata, samim tim znači da niko neće imati uvid u to šta ste vi radili tokom svog manadata. Rješenje je da se naprave izmjene Zakona o zaštiti ličnih podataka, gdje bi se iz tog zakona izbacili javni zvaničnici, ili u najgorem slučaju - da se kartona i ostalih stvari brišu adrese“, kaže Emir Đikić, iz Transparency Internationala BiH.
Inspektori Agencije za zaštitu ličnih podataka još u aprilu ove godine naložili su Centralnoj izbornoj komisiji da "otkloni nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom iz oblasti zaštite ličnih podataka". CIK je uložio žalbu, koju je Agencija odbila kao nedopuštenu. Sada su poslali konačno rješenje.
Na njega CIK više nema pravo žalbe, ali ima mogućnost da u roku od 15 dana pred Sudom BiH pokrene upravni spor, kazala je glasnogovornica ove institucije Maksida Pirić, uz napomenu da u CIK-u za sada ne daju tonske izjave medijima. Riječ je o suprotnostima u Izbornom i Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH, kazala je Pirić i najavila i mogućnost obraćanja državnom Parlamentu.
Sloboda za utajivanje
S druge strane, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević kaže da podaci o imovinskom stanju političara više neće moći biti obrađivani kao do sada. Prema njihovom mišljenju, nedopustivo je to što su u imovinskim kartonima političara objavljivane i njihove adrese i potpisi, koji mogu biti zloupotrijebljeni.
„I sad ko će reći odakle je zloupotrijebljen nečiji potpis? Imate i adresu stanovanja lica koja sutra treba da se štite. Samim tim dovodi se u pitanje njihova bezbjednost“, ocjenjuje Kovačević.
Rješenje Agencije kojim se zahtjeva od CIK-a da ne objavljuje imovinsko stanje političara
Kovačević tvrdi da cilj nije sakriti od javnosti primanja izabranih zvaničnika, pogotovo ona koja ostvaruju iz budžeta, a u Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), koji je prvi počeo da objavljuje tekstove o imovini bh. političara, se pitaju zbog čega se samo ne zaštite podaci koji su privatni, kao što su matični broj, adresa stanovanja i potpis.
„Sada imaju apsolutnu slobodu da utaje sve što imaju i ono što će u budućnosti imati. Apsolutno nećemo imati mogućnost da pratimo na jedan legalan način kretanje njihove imovine. Ukoliko budu ukinuti ti kartoni, ukoliko bude stavljena zabrana, ukoliko Sud BiH ne uvaži ovu apelaciju koju je CIK namjerava podnijeti, javnost će biti potpuno uskraćena za informaciju o imovini i prihodima izabranih bh. političara“, kaže Azhar Kalamujić, urednik CIN-a.
Darko Brkan, iz NVO Zašto ne, kaže da je dostupnost imovinskih kartona izabranih zvaničnika značajna iz više razloga.
„Transparentnost finansijske imovine je nešto što je najznačajnije za građane i građanke jer na taj način mogu vidjeti kakva je imovina i kako se ona mijenja tokom manadata - budući da smo više puta vidjeli da za jedne izbore se poveća nekoliko puta imovina ljudi u odnosu na prethodnu, to doprinosi opštem osjećanju transparentnosti od strane političara, jer oni, u krajnjem slučaju, jesu javne osobe. I treći, po meni ključni, razlog je sukob interesa“, navodi Brkan.
U Agenciji za zaštitu ličnih podataka tvrde da je ovakva odluka donesena, između ostalog, jer su među objavljivanim izjavama o imovinskom stanju i one od kandidata koji uopće nisu izabrani na funkcije, pa i onih koji su u međuvremenu umrli.
„ Za nas u Agenciji je neprihvaljivo da ovakav način obrade podataka iz imovinskih kartona - skeniranjem, držanjem i postavljanjem bez ikakvih rokova. Upitan je po mnogo čemu ovakav način obrade ličnih podataka“, rekao je Petar Kovačević.
Praksa modernih, zapadnih demokratija, kakvim teži i Bosna i Hercegovina, je i da su imovinski kartoni, posebno zvaničnika koje biraju građani, dostupni javnosti.
„Javni službenici svuda u svijetu daju svoje podatke i možete dobiti podatke o njihovom imovinskom stanju. Imate masu primjera gdje su ljudi zbog sitnih stvari koje su radili za svoju imovinsku korist morali davati ostavke. Kod nas je to još uvijek imaginarna pozicija, ali normalna praksa u svijetu je da se imovinski podaci izabranih ljudi sakupljaju“, naglašava Đikić.
Sve ovo možda i ne bi izazvalo toliku pažnju javnosti da pred posljednje izbore, u oktobru prošle godine, imovinski kartoni bh. političara nisu pokazali da većina njih danas ima i kuću i stan ili dva, vikendicu na moru, auto vrijedno preko 20.000 konvertibilnih maraka, te godišnje prihode od po stotinu hiljada maraka i ušteđevinu.
Takođe je Centar za istraživačko novinarstvo objavio bazu podataka sa presjekom imovine preko 100 bh. političara. Zaključili su da nijedan od njih ne živi u oskudici, što se za one koji su ih birali ne može reći.
Sve je objavljivano na osnovu Izbornog zakona BiH, koji kaže da ove izjave o imovinskom stanju moraju biti dostupne javnosti. No, u Agenciji za zaštitu ličnih podataka smatraju da objava imovinskih kartona političara predstavlja "ugrožavanje ne samo njihovog nego i prava njihove porodice na privatnost".
Zahtjev Agencije da imovinski kartoni više ne budu objavljvani na veb stranici Centralne izborne komisije naišao je na buru reakcija u nevladinom sektoru.
Očekivano, jer se politika u Bosni i Hercegovini pokazala kao najunosniji biznis, a imovinski kartoni političara poboljšavali su se iz godine u godinu, naročito, tvrde analitičari, izabranim zvaničnicima u Parlamentu.
Zbog toga su najnovijim potezom Agencije za zaštitu ličnih podataka zabrinuti, prije svega, oni koji godinama rade na istraživanju korupcije u BiH.
Đikić: Ako vi ne morate otkriti podatke na početku i na kraju svog manadata, samim tim znači da niko neće imati uvid u to šta ste vi radili tokom svog manadata.
„Ako vi ne morate otkriti podatke na početku i na kraju svog manadata, samim tim znači da niko neće imati uvid u to šta ste vi radili tokom svog manadata. Rješenje je da se naprave izmjene Zakona o zaštiti ličnih podataka, gdje bi se iz tog zakona izbacili javni zvaničnici, ili u najgorem slučaju - da se kartona i ostalih stvari brišu adrese“, kaže Emir Đikić, iz Transparency Internationala BiH.
Inspektori Agencije za zaštitu ličnih podataka još u aprilu ove godine naložili su Centralnoj izbornoj komisiji da "otkloni nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom iz oblasti zaštite ličnih podataka". CIK je uložio žalbu, koju je Agencija odbila kao nedopuštenu. Sada su poslali konačno rješenje.
Na njega CIK više nema pravo žalbe, ali ima mogućnost da u roku od 15 dana pred Sudom BiH pokrene upravni spor, kazala je glasnogovornica ove institucije Maksida Pirić, uz napomenu da u CIK-u za sada ne daju tonske izjave medijima. Riječ je o suprotnostima u Izbornom i Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH, kazala je Pirić i najavila i mogućnost obraćanja državnom Parlamentu.
Sloboda za utajivanje
S druge strane, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević kaže da podaci o imovinskom stanju političara više neće moći biti obrađivani kao do sada. Prema njihovom mišljenju, nedopustivo je to što su u imovinskim kartonima političara objavljivane i njihove adrese i potpisi, koji mogu biti zloupotrijebljeni.
„I sad ko će reći odakle je zloupotrijebljen nečiji potpis? Imate i adresu stanovanja lica koja sutra treba da se štite. Samim tim dovodi se u pitanje njihova bezbjednost“, ocjenjuje Kovačević.
Kovačević tvrdi da cilj nije sakriti od javnosti primanja izabranih zvaničnika, pogotovo ona koja ostvaruju iz budžeta, a u Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), koji je prvi počeo da objavljuje tekstove o imovini bh. političara, se pitaju zbog čega se samo ne zaštite podaci koji su privatni, kao što su matični broj, adresa stanovanja i potpis.
„Sada imaju apsolutnu slobodu da utaje sve što imaju i ono što će u budućnosti imati. Apsolutno nećemo imati mogućnost da pratimo na jedan legalan način kretanje njihove imovine. Ukoliko budu ukinuti ti kartoni, ukoliko bude stavljena zabrana, ukoliko Sud BiH ne uvaži ovu apelaciju koju je CIK namjerava podnijeti, javnost će biti potpuno uskraćena za informaciju o imovini i prihodima izabranih bh. političara“, kaže Azhar Kalamujić, urednik CIN-a.
Darko Brkan, iz NVO Zašto ne, kaže da je dostupnost imovinskih kartona izabranih zvaničnika značajna iz više razloga.
„Transparentnost finansijske imovine je nešto što je najznačajnije za građane i građanke jer na taj način mogu vidjeti kakva je imovina i kako se ona mijenja tokom manadata - budući da smo više puta vidjeli da za jedne izbore se poveća nekoliko puta imovina ljudi u odnosu na prethodnu, to doprinosi opštem osjećanju transparentnosti od strane političara, jer oni, u krajnjem slučaju, jesu javne osobe. I treći, po meni ključni, razlog je sukob interesa“, navodi Brkan.
U Agenciji za zaštitu ličnih podataka tvrde da je ovakva odluka donesena, između ostalog, jer su među objavljivanim izjavama o imovinskom stanju i one od kandidata koji uopće nisu izabrani na funkcije, pa i onih koji su u međuvremenu umrli.
„ Za nas u Agenciji je neprihvaljivo da ovakav način obrade podataka iz imovinskih kartona - skeniranjem, držanjem i postavljanjem bez ikakvih rokova. Upitan je po mnogo čemu ovakav način obrade ličnih podataka“, rekao je Petar Kovačević.
Praksa modernih, zapadnih demokratija, kakvim teži i Bosna i Hercegovina, je i da su imovinski kartoni, posebno zvaničnika koje biraju građani, dostupni javnosti.
„Javni službenici svuda u svijetu daju svoje podatke i možete dobiti podatke o njihovom imovinskom stanju. Imate masu primjera gdje su ljudi zbog sitnih stvari koje su radili za svoju imovinsku korist morali davati ostavke. Kod nas je to još uvijek imaginarna pozicija, ali normalna praksa u svijetu je da se imovinski podaci izabranih ljudi sakupljaju“, naglašava Đikić.
Sve ovo možda i ne bi izazvalo toliku pažnju javnosti da pred posljednje izbore, u oktobru prošle godine, imovinski kartoni bh. političara nisu pokazali da većina njih danas ima i kuću i stan ili dva, vikendicu na moru, auto vrijedno preko 20.000 konvertibilnih maraka, te godišnje prihode od po stotinu hiljada maraka i ušteđevinu.
Takođe je Centar za istraživačko novinarstvo objavio bazu podataka sa presjekom imovine preko 100 bh. političara. Zaključili su da nijedan od njih ne živi u oskudici, što se za one koji su ih birali ne može reći.