Bosna i Hercegovina je među posljednjim državama u regiji dobila viznu liberalizaciju. Od 15. decembra, nakon punih 18 godina stajanja u redovima ispred ambasada u Sarajevu, građani koji imaju biometrijski pasoš mogu putovati u Evropu.
Mada su mnoga predviđanja bila kako će broj odlazaka u zemlje Šengena biti povećan, dvije sedmice nakon ukidanja viza - to se nije dogodilo. Iako su novogodišnji praznici na pomolu, broj putovanja nije povećan. To ne treba da čudi, ako se u obzir uzme činjenica da prosječna plata u BiH iznosi oko 400 eura. To potvrđuje i anketa koju smo zabilježili u Mostaru i Tuzli:
„Ko nema para – pa njemu je i odlazak do Sarajeva ili do mora problem. Njemu stvarno ne pada na pamet da putuje, nego samo gleda kako će preživjeti od danas do sutra.“
„Mnoge ambasade i mnoge države su zaradile, bukvalno, na našim građanima tako što su ljudi plaćali vize od sto, sto i pedeset maraka, možda čak i više.“
„Pa nemam prilike da negdje putujem. Nemam kome. Ni turistički.“
„Ja stvarno nemam novca, niti kakvih primanja, niti prihoda.“
Da bi dobili bezvizni režim, vlasti u Bosni i Hercegovini morale su ispuniti 174 uslova koje je postavila Evropska unija. Zbog sporosti provođenja, najviše su ispaštali obični ljudi, koji prošle godine u ovo vrijeme, nisu mogli da slave ukidanje viza sa svojim susjedima - Crnogorcima, Makedoncima i Srbijancima. O tome, Igor Davidović, donedavni šef pregovaračkog tima BiH sa EU, a sada šef misije BiH pri OSCE-u u Beču, kaže:
„Zašto je tako teško i mukotrpno? Upravo svaki postupak, sve što budemo radili na evropskom putu biće veoma zahtjevno. I to već i sada znamo. Prema tome, nije riječ o jednostavnoj odluci. Riječ je o tome da se moraju mnogi uslovi tehnički, prije svega, ispuniti, da bi se došlo do bilo čega čemu se nadamo.“
Za Bosance i Hercegovce važe ista pravila za ulazak u države Evropske unije kao i za njihove susjede kada je u pitanju vizna liberalizacija. Pored biometrijskog pasoša, dozvoljeni boravak tokom jedne godine je 180 dana, odnosno po 90 dana u svakih šest mjeseci.
„Režim za građane BiH važi isključivo za kratkoročna putovanja. Građani BiH nemaju pravo trajnog boravka ili zaposlenja u bilo kojoj od zemalja Šengena. Boravak građana Bosne i Hercegovine u zemljama Šengena duži od 90 dana bez vize, odnosno važeće radne ili boravišne dozvole je ilegalan i može rezultirati čak i trajnom zabranom ulaska u zemlje Šengena“, kazao je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.
Crna Gora: Ne putuje se zbog niskih plata
Za razliku od BiH, susjednoj Crnoj Gori vize su ukinute prije godinu dana.
Međutim, to nije povećalo broj odlazaka iz te zemlje u neku od evropskih destinacija.
Prosječna plata u toj državi je 480 eura, a građani kažu da, baš zbog tako malih plata, sebi ne mogu priuštiti odlazak van zemlje u kojoj žive:
„Ma odakle možeš? Može jedna elita je, sigurno, i onda mogla. Ali, danas, mislim da jedan ogromni dio stanovništva ne može.“
Crnogorski pasoš
„Ja pasoš nemam. Sve je to super što su nam oni omogućili te otvorene granice, ali, s obzirom u kakvoj smo mi situaciji dosad bili, čisto sumnjam. Ne mislim da se to nešto sad promijenilo.“
“Od početka primjene zakona o putnim ispravama, znači od 5. maja 2008. Godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave do današnjeg dana, ukupno je izdalo 259.309 pasoša. Od ovog broja, od polovine decembra 2009. godine, odnosno od kada je Savjet ministara EU donio odluku o ukidanju viza za državljane Crne Gore, pa do 21. decembra ove godine, ukupno je izdato 87.109 pasoša. Valja napomenuti da je broj izdatih pasoša daleko veći otkada su crnogorski pasoši biometrijski, dakle, od 5. maja 2008. godine u odnosu na raniji period," navodi crnogorski pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, Osman Subašić.
Srbija: Smanjio se broj putovanja
U decembru prošle godine bezvizni režim slavili su i građani Srbije. Ipak, vizna liberalizacija nije rezultovala povećanim brojem odlazaka stanovnika u zemlje Šengena. Naprotiv. U 2010. godini, prema nekim procjenama, 300 hiljada posjeta je manje u odnosu na period prije ukidanja viza. I u toj zemlji besparica je glavni razlog što građani ne putuju:
„Nisam ni putovao, niti planiram. Finansijski uslovi.“
„Džaba vize kad se nema para.“
„Pošto se ništa nije promenilo od ranije, još je i gore, tako je sve slabije i slabije.“
Maja Bobić iz Evropskog pokreta u Srbiji kaže kako je smanjen broj putovanja ka evropskim gradovima posljedica socijalno-ekonomskog stanja, što, prema njenoj ocjeni, može da utiče na percepciju građana u podršci evropskim integracijama.
„To govori o jednom socijalnom očaju i očajnoj situaciji u kojoj se nalazi naše društvo, koja svakako po sebi može da proizvede neke predrasude i stereotipe i negativna osećanja. Stvarno se podrazumeva mnogo bolja podrška, mnogo kvalitetnija i utemeljena na nekim stvarnim saznanjima da naši sugrađani imaju šanse i prilike da putuju u zemlje EU, ali ja mislim da je ovo više jedan pokazatelj jedne loše ekonomske situacije i socijalne situacije u zemlji, nego što je pokazatelj podrške za proces pristupanja“, ocjenjuje Bobić.
Kosovo u iščekivanju
Građani Kosova jedini u regiji nemaju olakšice prilikom putovanja u evropske zemlje. Ministar unutrašnjih poslova u ostavci Bajram Redžepi, nedavno je izjavio kako je neophodno da Kosovo dobije zvaničnu strategiju Evropske komisije kako bi bilo upoznato na čemu dalje treba raditi.
Ilustrativna fotografija
„Mi smo ispunili zahtjeve za dobijanje zvaničnog vodiča ili strategije, tako da sada očekujemo da nam se uruči strategija koja će precizirati ostale uslove koje moramo da ispunimo u pravcu bezviznog režima. Mi smo spremni i posvećeni ovom procesu. Kako za Vladu tako i za Ministarstvo, osim borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, liberalizacija viza je jedna od glavnih prioriteta za nas“, kazao je Redžepi.
Građani Prištine izražavaju nezadovoljstvo zbog, kako kažu, sporih koraka kada je u pitanju vizna liberalizacija:
„Nalazimo se u getu, ali moramo se potruditi da izađemo iz ovog stanja u kojem se nalazimo. Možda nismo dovoljno budni i svjesni da bismo reagovali na svaki nedostatak, i tako dozvoljavamo vlastima da se ponašaju na ovaj način.“
„Ostali smo jedino mjesto na Balkanu sa ovim problemom. Sve ostale zemlje u regionu riješile su taj problem. Možda su i različite političke i institucionalne okolnosti doprinijele tome. I negativne pojave, kao što je korupcija, su sigurno razlog zašto evropske zemlje ne žele da im odemo u posjetu.“
I dok Kosovari čekaju da im vize budu ukinute, za stanovnike zemalja u regiji i nakon liberalizacije viznog režima, u odnosu na nekoliko godina unazad, pooštrene su mjere prilikom ulaska u zemlje Šengena. Moraju imati određenu količinu novca, u zavisnosti od propisa koje su države članice izrekle. Najviše novca za dan boravka traže Slovenci, i to 70 eura, a najmanje Finci, 30 eura. Istovremeno, vizna liberalizacija samo je jedna karika u ispunjavanju uslova za punopravno članstvo regije u Evropskoj uniji.
Mada su mnoga predviđanja bila kako će broj odlazaka u zemlje Šengena biti povećan, dvije sedmice nakon ukidanja viza - to se nije dogodilo. Iako su novogodišnji praznici na pomolu, broj putovanja nije povećan. To ne treba da čudi, ako se u obzir uzme činjenica da prosječna plata u BiH iznosi oko 400 eura. To potvrđuje i anketa koju smo zabilježili u Mostaru i Tuzli:
Anketirani građanin: Ko nema para – njemu je i odlazak do Sarajeva ili do mora problem.
„Ko nema para – pa njemu je i odlazak do Sarajeva ili do mora problem. Njemu stvarno ne pada na pamet da putuje, nego samo gleda kako će preživjeti od danas do sutra.“
„Mnoge ambasade i mnoge države su zaradile, bukvalno, na našim građanima tako što su ljudi plaćali vize od sto, sto i pedeset maraka, možda čak i više.“
„Pa nemam prilike da negdje putujem. Nemam kome. Ni turistički.“
„Ja stvarno nemam novca, niti kakvih primanja, niti prihoda.“
Da bi dobili bezvizni režim, vlasti u Bosni i Hercegovini morale su ispuniti 174 uslova koje je postavila Evropska unija. Zbog sporosti provođenja, najviše su ispaštali obični ljudi, koji prošle godine u ovo vrijeme, nisu mogli da slave ukidanje viza sa svojim susjedima - Crnogorcima, Makedoncima i Srbijancima. O tome, Igor Davidović, donedavni šef pregovaračkog tima BiH sa EU, a sada šef misije BiH pri OSCE-u u Beču, kaže:
„Zašto je tako teško i mukotrpno? Upravo svaki postupak, sve što budemo radili na evropskom putu biće veoma zahtjevno. I to već i sada znamo. Prema tome, nije riječ o jednostavnoj odluci. Riječ je o tome da se moraju mnogi uslovi tehnički, prije svega, ispuniti, da bi se došlo do bilo čega čemu se nadamo.“
Za Bosance i Hercegovce važe ista pravila za ulazak u države Evropske unije kao i za njihove susjede kada je u pitanju vizna liberalizacija. Pored biometrijskog pasoša, dozvoljeni boravak tokom jedne godine je 180 dana, odnosno po 90 dana u svakih šest mjeseci.
„Režim za građane BiH važi isključivo za kratkoročna putovanja. Građani BiH nemaju pravo trajnog boravka ili zaposlenja u bilo kojoj od zemalja Šengena. Boravak građana Bosne i Hercegovine u zemljama Šengena duži od 90 dana bez vize, odnosno važeće radne ili boravišne dozvole je ilegalan i može rezultirati čak i trajnom zabranom ulaska u zemlje Šengena“, kazao je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.
Crna Gora: Ne putuje se zbog niskih plata
Za razliku od BiH, susjednoj Crnoj Gori vize su ukinute prije godinu dana.
Međutim, to nije povećalo broj odlazaka iz te zemlje u neku od evropskih destinacija.
Prosječna plata u toj državi je 480 eura, a građani kažu da, baš zbog tako malih plata, sebi ne mogu priuštiti odlazak van zemlje u kojoj žive:
„Ma odakle možeš? Može jedna elita je, sigurno, i onda mogla. Ali, danas, mislim da jedan ogromni dio stanovništva ne može.“
„Ja pasoš nemam. Sve je to super što su nam oni omogućili te otvorene granice, ali, s obzirom u kakvoj smo mi situaciji dosad bili, čisto sumnjam. Ne mislim da se to nešto sad promijenilo.“
“Od početka primjene zakona o putnim ispravama, znači od 5. maja 2008. Godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave do današnjeg dana, ukupno je izdalo 259.309 pasoša. Od ovog broja, od polovine decembra 2009. godine, odnosno od kada je Savjet ministara EU donio odluku o ukidanju viza za državljane Crne Gore, pa do 21. decembra ove godine, ukupno je izdato 87.109 pasoša. Valja napomenuti da je broj izdatih pasoša daleko veći otkada su crnogorski pasoši biometrijski, dakle, od 5. maja 2008. godine u odnosu na raniji period," navodi crnogorski pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, Osman Subašić.
Srbija: Smanjio se broj putovanja
U decembru prošle godine bezvizni režim slavili su i građani Srbije. Ipak, vizna liberalizacija nije rezultovala povećanim brojem odlazaka stanovnika u zemlje Šengena. Naprotiv. U 2010. godini, prema nekim procjenama, 300 hiljada posjeta je manje u odnosu na period prije ukidanja viza. I u toj zemlji besparica je glavni razlog što građani ne putuju:
„Nisam ni putovao, niti planiram. Finansijski uslovi.“
„Džaba vize kad se nema para.“
„Pošto se ništa nije promenilo od ranije, još je i gore, tako je sve slabije i slabije.“
Bobić: To govori o jednom socijalnom očaju i očajnoj situaciji u kojoj se nalazi naše društvo.
Maja Bobić iz Evropskog pokreta u Srbiji kaže kako je smanjen broj putovanja ka evropskim gradovima posljedica socijalno-ekonomskog stanja, što, prema njenoj ocjeni, može da utiče na percepciju građana u podršci evropskim integracijama.
„To govori o jednom socijalnom očaju i očajnoj situaciji u kojoj se nalazi naše društvo, koja svakako po sebi može da proizvede neke predrasude i stereotipe i negativna osećanja. Stvarno se podrazumeva mnogo bolja podrška, mnogo kvalitetnija i utemeljena na nekim stvarnim saznanjima da naši sugrađani imaju šanse i prilike da putuju u zemlje EU, ali ja mislim da je ovo više jedan pokazatelj jedne loše ekonomske situacije i socijalne situacije u zemlji, nego što je pokazatelj podrške za proces pristupanja“, ocjenjuje Bobić.
Kosovo u iščekivanju
Građani Kosova jedini u regiji nemaju olakšice prilikom putovanja u evropske zemlje. Ministar unutrašnjih poslova u ostavci Bajram Redžepi, nedavno je izjavio kako je neophodno da Kosovo dobije zvaničnu strategiju Evropske komisije kako bi bilo upoznato na čemu dalje treba raditi.
„Mi smo ispunili zahtjeve za dobijanje zvaničnog vodiča ili strategije, tako da sada očekujemo da nam se uruči strategija koja će precizirati ostale uslove koje moramo da ispunimo u pravcu bezviznog režima. Mi smo spremni i posvećeni ovom procesu. Kako za Vladu tako i za Ministarstvo, osim borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, liberalizacija viza je jedna od glavnih prioriteta za nas“, kazao je Redžepi.
Građani Prištine izražavaju nezadovoljstvo zbog, kako kažu, sporih koraka kada je u pitanju vizna liberalizacija:
„Nalazimo se u getu, ali moramo se potruditi da izađemo iz ovog stanja u kojem se nalazimo. Možda nismo dovoljno budni i svjesni da bismo reagovali na svaki nedostatak, i tako dozvoljavamo vlastima da se ponašaju na ovaj način.“
„Ostali smo jedino mjesto na Balkanu sa ovim problemom. Sve ostale zemlje u regionu riješile su taj problem. Možda su i različite političke i institucionalne okolnosti doprinijele tome. I negativne pojave, kao što je korupcija, su sigurno razlog zašto evropske zemlje ne žele da im odemo u posjetu.“
I dok Kosovari čekaju da im vize budu ukinute, za stanovnike zemalja u regiji i nakon liberalizacije viznog režima, u odnosu na nekoliko godina unazad, pooštrene su mjere prilikom ulaska u zemlje Šengena. Moraju imati određenu količinu novca, u zavisnosti od propisa koje su države članice izrekle. Najviše novca za dan boravka traže Slovenci, i to 70 eura, a najmanje Finci, 30 eura. Istovremeno, vizna liberalizacija samo je jedna karika u ispunjavanju uslova za punopravno članstvo regije u Evropskoj uniji.
