Problem alkoholizma u Bosni i Hercegovini posebno je izražen nakon završetka rata, a uzroci su najčešće siromaštvo i nezaposlenost. Psiholozi kažu kako konzumiranje alkohola pokazuje nesređenost društva.
Građani Bosne i Hercegovine su evropski rekorderi u konzumiranju alkohola, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. U prosjeku, jedan građanin BiH godišnje popije 56 litara čistog alkohola, što je otrprilike 40 litara 40 postotnog alkohola, kakav je najčešće u rakijama.
Evo šta kažu Banjalučani i Sarajlije o tome koliko i zbog čega piju:
„Ja pijem jutros od sedam, pivo svaki dan. Ako ne vjeruješ meni, pitaj konobara.“
„Dan i noć. Nikakav razlog nemam. Razlog što živim u ovoj smrdljivoj državi – eto to je razlog.“
„Sitaucija u državi je takva, pa zato.“
„Ne trijeznim se.“
„Bar nek smo u nečemu prvi.“
Jedan broj stručnjaka smatra da se u BiH pije više nego što pokazuju crne statistike, jer u njih ulaze samo podaci o potrošnji fabrički proizvedenih pića, a nema evidencije o potrošnji domaće rakije koju proizvode građani.
Međutim, u Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo kažu kako podaci Svjetske zdravstvene organizacije nisu tačni jer, kako navode, prema njihovim procjenama na godišnjem nivou se popije 9,6 litara alkohola, što također smatraju alarmantnim podatkom. Ono što je još alarmantnije jeste da na području Federacije BiH ne postoji niti jedan odjel specijaliziran za liječenje ovisnika.
Ilustracija
Liječenje je dnevno, a bolesnici se svaki dan upućuju kućama na noćenje. S obzirom na broj onih koji se prijavljuju u Zavod, odjel za njihovo odvikavanje je prijeko potreban, kaže Nermana Mehić - Basara, direktorica kantonalnog Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije.
„Mi se borimo otkad je rat presao da nam se otvore hospitalni kapaciteti. Trebali bismo imati barem od pet do deset kreveta za ona stanja kada pacijent nije životno ugrožen, ali je veoma rovit i kada mu je potrebno pomoći da stabilizira tu svoju motivaciju, odluku da ide u program odvikavanja“, navodi ona.
Jedini odjel za alkoholizam u Bosni i Hercegovini nalazi se u Banjoj Luci, ali problem je što se tu mogu liječiti samo pacijenti iz Republike Srpske. Na odjelu se mjesečno hospitalizuje oko 40 pacijenata, a broj muškaraca koji se prijave za liječenje je pet puta veći u odnosu na žene.
Alkohol je dobar plivač
Zabrinjavajući je podatak kako je u posljednjih nekoliko godina sve veći broj mladih u uzrastu od 15 do 18 godina koji se liječe, navodi Sanja Vukadinović, šefica Odjeljenja za bolesti zavisnosti pri banjalučkom Kliničkom centru. Ona ne misli kako su podaci Svjetske zdravstvene organizacije o Bosancima i Hercegovcima koji su prvaci u ispijanju alkohola preuveličani.
„Ako vam kažem da nam se javljaju ljudi koji navode podatak da unazad 14 dana popiju 15 do 17 litara nekog žestokog pića, najčešće je to rakija na ovom području“, navodi ona.
Problem alkoholizma u Bosni i Hercegovini posebno je izražen nakon završetka rata, a uzroci su najčešće siromaštvo i nezaposlenost. Psiholog Ibrahim Prohić kaže kako konzumiranje alkohola pokazuje nesređenost društva. Prema njegovim riječima, konzumiranje alkohola predstavlja „dobar način otapanja životnih ili individualnih problema“.
„Društvena rekacija po ovome pitanju i u sklopu ovoga problema nije adekvatna. Treba se podsjetiti da postoji opšta saglasnost da je stanje mentalnog zdravlja u BiH u posljednjih 10 godina loše, odnosno da postoji tendencija stalnog pogoršavanja. Alkoholizam je samo jedna forma mentalnog zdravlja, odnosno mentalne bolesti“, kazao je Prohić.
Sjeverni dio Bosne i Hercegovine poznat je kao šljivarski kraj, gdje u pravilu skoro svako domaćinstvo godišnje proizvede i po nekoliko stotina litara rakije. Zbog toga ne treba da čudi što 73 posto građana BiH, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, isključivo konzumira to piće, koje u prosjeku ima od 38 do 40 stepeni alkohola.
Bosanci i Hercegovci vijekovima su poznati i po tome da, uz mezu, vole i da popiju. Njih ne zabrinjavaju podaci da su evropski prvaci u konzumiranju alkohola, jer poručuju da i doktori savjetuju da je rakija u određenim količinama zdrava:
„ Ljubav prema rakiji. Rakija je dobra ko zna piti.“
„Doktor ti kaže popij čašu ujutru, popij pred jelo. Znači, ima svog značenja.“
„Rakija je naše piće nacionalno i to je najbolje piće, to je viski. Kakav viski“ .
„Uzroci se mogu naći u društvenim probleminma sa kojima smo mi danas sučeni sve više, znači s ovom jednom običnom dezorganizacijom, nestabilnom političkom situacijom, padom standarda, nedostatakom radnih mjesta“, kaže doktorica Nermana Bašić - Basara.
„Alkohol je dobar plivač. Ljudi utapaju svoje probleme u alkoholu i alkohol uvijek ispliva. To je upravo zbog te visoke stope nezaposlenosti, zbog socijalno-ekonomskog faktora, zbog posljedica traumatizacija razne vrste“, zaključuje doktorica Sanja Vukadinović.
Građani Bosne i Hercegovine su evropski rekorderi u konzumiranju alkohola, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. U prosjeku, jedan građanin BiH godišnje popije 56 litara čistog alkohola, što je otrprilike 40 litara 40 postotnog alkohola, kakav je najčešće u rakijama.
Evo šta kažu Banjalučani i Sarajlije o tome koliko i zbog čega piju:
„Ja pijem jutros od sedam, pivo svaki dan. Ako ne vjeruješ meni, pitaj konobara.“
„Dan i noć. Nikakav razlog nemam. Razlog što živim u ovoj smrdljivoj državi – eto to je razlog.“
„Sitaucija u državi je takva, pa zato.“
„Ne trijeznim se.“
„Bar nek smo u nečemu prvi.“
Jedan broj stručnjaka smatra da se u BiH pije više nego što pokazuju crne statistike, jer u njih ulaze samo podaci o potrošnji fabrički proizvedenih pića, a nema evidencije o potrošnji domaće rakije koju proizvode građani.
Međutim, u Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo kažu kako podaci Svjetske zdravstvene organizacije nisu tačni jer, kako navode, prema njihovim procjenama na godišnjem nivou se popije 9,6 litara alkohola, što također smatraju alarmantnim podatkom. Ono što je još alarmantnije jeste da na području Federacije BiH ne postoji niti jedan odjel specijaliziran za liječenje ovisnika.
Liječenje je dnevno, a bolesnici se svaki dan upućuju kućama na noćenje. S obzirom na broj onih koji se prijavljuju u Zavod, odjel za njihovo odvikavanje je prijeko potreban, kaže Nermana Mehić - Basara, direktorica kantonalnog Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije.
„Mi se borimo otkad je rat presao da nam se otvore hospitalni kapaciteti. Trebali bismo imati barem od pet do deset kreveta za ona stanja kada pacijent nije životno ugrožen, ali je veoma rovit i kada mu je potrebno pomoći da stabilizira tu svoju motivaciju, odluku da ide u program odvikavanja“, navodi ona.
Jedini odjel za alkoholizam u Bosni i Hercegovini nalazi se u Banjoj Luci, ali problem je što se tu mogu liječiti samo pacijenti iz Republike Srpske. Na odjelu se mjesečno hospitalizuje oko 40 pacijenata, a broj muškaraca koji se prijave za liječenje je pet puta veći u odnosu na žene.
Alkohol je dobar plivač
Zabrinjavajući je podatak kako je u posljednjih nekoliko godina sve veći broj mladih u uzrastu od 15 do 18 godina koji se liječe, navodi Sanja Vukadinović, šefica Odjeljenja za bolesti zavisnosti pri banjalučkom Kliničkom centru. Ona ne misli kako su podaci Svjetske zdravstvene organizacije o Bosancima i Hercegovcima koji su prvaci u ispijanju alkohola preuveličani.
„Ako vam kažem da nam se javljaju ljudi koji navode podatak da unazad 14 dana popiju 15 do 17 litara nekog žestokog pića, najčešće je to rakija na ovom području“, navodi ona.
Prohić: Treba se podsjetiti da je stanje mentalnog zdravlja u BiH u posljednjih 10 godina loše. Alkoholizam je samo jedna forma mentalnog zadravlja, odnosno mentalne bolesti.
„Društvena rekacija po ovome pitanju i u sklopu ovoga problema nije adekvatna. Treba se podsjetiti da postoji opšta saglasnost da je stanje mentalnog zdravlja u BiH u posljednjih 10 godina loše, odnosno da postoji tendencija stalnog pogoršavanja. Alkoholizam je samo jedna forma mentalnog zdravlja, odnosno mentalne bolesti“, kazao je Prohić.
Sjeverni dio Bosne i Hercegovine poznat je kao šljivarski kraj, gdje u pravilu skoro svako domaćinstvo godišnje proizvede i po nekoliko stotina litara rakije. Zbog toga ne treba da čudi što 73 posto građana BiH, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, isključivo konzumira to piće, koje u prosjeku ima od 38 do 40 stepeni alkohola.
Bosanci i Hercegovci vijekovima su poznati i po tome da, uz mezu, vole i da popiju. Njih ne zabrinjavaju podaci da su evropski prvaci u konzumiranju alkohola, jer poručuju da i doktori savjetuju da je rakija u određenim količinama zdrava:
„ Ljubav prema rakiji. Rakija je dobra ko zna piti.“
„Doktor ti kaže popij čašu ujutru, popij pred jelo. Znači, ima svog značenja.“
„Rakija je naše piće nacionalno i to je najbolje piće, to je viski. Kakav viski“ .
„Uzroci se mogu naći u društvenim probleminma sa kojima smo mi danas sučeni sve više, znači s ovom jednom običnom dezorganizacijom, nestabilnom političkom situacijom, padom standarda, nedostatakom radnih mjesta“, kaže doktorica Nermana Bašić - Basara.
„Alkohol je dobar plivač. Ljudi utapaju svoje probleme u alkoholu i alkohol uvijek ispliva. To je upravo zbog te visoke stope nezaposlenosti, zbog socijalno-ekonomskog faktora, zbog posljedica traumatizacija razne vrste“, zaključuje doktorica Sanja Vukadinović.
