BiH: Građani bojkotuju pretplatu, javni servisi u dugovima "do guše"

Zbog sve slabije naplate pretplate za RTV servise u BiH, pokrenula se rasprava kako riješiti problem finansiranja tri javna emitera. Dok jedni predlažu finansiranje iz državnog i entitetskih budžeta, drugi su odlučno protiv ističući da će to biti direktan uticaj politike na medije. Istovremeno, sve je jasnije da su građani BiH nezadovljni programom sa malih ekrana, a najodgovorniji u struci i dalje su bez rješenja kako ponuditi program koji će ispuniti sve zahtjeve onoga što se zove javni interes.

Da građani u BiH nisu zadovoljni radom tri javna emitera poznato je već odavno. Svi koji mogu izbjegavaju plaćanje pretplate i dugovi u javnim emiterima su višemilionski. Niko ih više i ne broji jer revizori već godinama ne ulaze u njih, pa postoje nezvanične procjene, koje su se nedavno mogle čuti na jednoj javnoj debati u Sarajevu, da je visina duga FTV veća od njene ukupne vrijednosti. Kako stvari sada stoje - biće i gore.

Oko 130.000 nezadovoljnih građana u RS nedavno su potpisivanjem peticije tražili oslobađanje od RTV pretplate, a oko 50.000 u Federaciji najavili su da će uraditi isto. Veći dio stanovništva zapadne Hercegovine pretplatu za RTV ne plaća godinama.

SDS je u parlamentarnu proceduru uputila prijedlog zakona prema kojem bi se javni servisi finansirali iz budžeta BiH, odnosno entiteta, a ne kao dosad iz pretplate.

„Javni servisi nisu servis svih građana BiH, čak su izvor političke nestabilnosti. Mi smatramo da građni zbog toga ne treba da takve javne servise finansiraju iz svojih džepova. Mi očekujemo da će vlasti BiH imati u vidu volju građana i da će doći do promjene načina finansiranja javnih servisa“, kazao je predsjednik SDS-a Mladen Bosić.

Politika se odavno umiješala u uređivanje programa javnih emitera, naročito onih entitetskih poput FTV i RTRS, slaže se i novinar Senad Pećanin. Smatra kako finansiranje treba ostaviti van direktnog uticaja politike, kao što bi to bio slučaj da postanu budžetski korisnici.

„Ja plaćam preplatu, a najradije, kad bi postojala zakonska mogućnost, ne bhi je plaćao iz razloga što FTVdanas izgleda tako kako jeste. Siguran sam da ima puno onih koji s istim osjećajem plaćaju preplatu i u RS, dakle čitavoj BiH, ali ima ona jedna izreka: ne znam isplati li se klati vola zbog kile mesa - tako ako bi sad trebalo ukidati pretplatu zbog toga što FTV i RTRS izgledaju danas tako kako izgledaju, onda mislim da možda bi preče bilo ukinuti parlament, vladu...“ kaže Pećanin.

Javni emiteri u BiH, na čelu sa BHRTV, izgubili su svoju osnovnu funkciju, a to je nepristrasno informisanje javnosti, jer su jednostavno prestali ispunjavati svoje zadatke, podsjeća Ismeta Dervoz, nekadašnja urednica na FTV, danas poslanik Saveza za bolju budućnost u Parlamentu BiH.

„Javni servis, između ostalog, mora brinuti o informaciji, ne interpretaciji informacije koja na bilo koji način, s njihove strane nadgrađena, dorađena ili prerađena, treba da dođe do gledalaca - kad se radi o informativnom programu. Javni servis mora brinuti o kulturi, o baštini, obrazovanju, o dječijim programima. Javni servis ni na koji način nije konkurencija i ne smije biti konkurencija privatnim emiterima. Dakle, mi smo negdje izgubili esenciju onoga šta je zadatak javnih emitera“, ističe ona.

Koliko se umiješala politika

Posljednjih godina, pored RTRS-a, koji se u javnosti doživljava kao medijski servis vladajućeg SNSD-a u RS, na meti kritike je jednako i FTV. Čitav je spisak afera koji ovu kuću deklarišu kao vrlo bliskog partnera vladajućoj SDP. Menadžment ove kuće, međutim, oštro odbacuje ovakve navode, te navodi da nedavne smjene urednika informativnog programa Bakira Hadžiomerovića i njegovih saradnika su tek unutrašnja reorganizacija, kaže Džemal Šabić, generalni direktor FTV.

„To je na nivou interne kadrovske politike FRTV, koja je sama po se bi autonomna stvar. Uvijek je bilo špekulacija. Ja garantiram da niko ne uređuje FRTV i njen program osim ljudi koji je vode“, kaže Šabić.

Politika se umiješala u javne servise u BiH od samog početka, odnosno osnivanja državne BHRTV, i to ona međunarodna, smatra predsjednik UO ove kuće Nikola Deretić. Postojeće zakone o RTV sistemima i servisima nametnula je međunarodna zajednica i trebalo ih je odavno mijenjati jer su puni nejasnoća i nelogičnosti, kaže Deretić.

„Meni je drago što je došlo to vrijeme da se na kraju vidjelo ko je gdje, ko je šta radio, ko je na šta upozoravo. Ja iskreno da kažem pomalo i likujem. Što se mene tiče, zakon je trebalo mijenjati prije više godina. Čak i ova zakonska regulativa koja postoji - pitajte njihove kreatore, reći će vam da je urađena pod pritskom stranog faktora, da su mnoga rješenja iznuđena i da se oni nisu mogli s tim ophrvati“, kazao je on.

Godinama se u BiH, zavisno od političkih prilika i potreba, javljaju zahtjevi za kanalom na hrvatskom jeziku u okvitu BHRTV-a. Nikada do sada, međutim, nije ponuđen jasan koncept, niti finansijska struktura za jedan takav projekat. U susret novoj predizbornoj kampanji ovi zahtjevi mogli bi se ponoviti, ističe predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić.

„Držim da bi to bilo potrebno. Sigurno će pojedine stranke iz reda hrvatskog naroda, prije svega jedan i drugi HDZ pošto su lokalni izbori u 10. mjesecu, o tome više govoriti, jer se o tome uvijek govori pred nekakve izbore“, rekao je Jurišić.

Da bi javni servisi zaista i postali javni sasvim je jasno da moraju biti nezavisni. Nezavisni u uređivanju i odlučivanju, ali i odgovorni prema građanima, što je jedan od njihovih najvažnijih zadataka. Izaći u život običnih ljudi, vidjeti njihove potrebe, želje i interese, a glave nasmijanih, zadovoljnih političara zamijeniti nečim zanimljivijim. Poput obrazovnih i kulturnih programa.