„Hoću i ja“, napisao je na društvenoj mreži Facebook bosanskohercegovački muzičar Damir Imamović, dan nakon što je grupa građana predala Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (BiH) krivičnu prijavu protiv četvoro bosanskohercegovačkih zvaničnika, zbog izostanka nabavke vakcina protiv korona virusa.
Online peticiju, kojom se traži odgovornost nadležnih političara zbog katastrofalnih posljedica COVID- 19 po građane BiH, za samo sat, 23. marta potpisalo je više od 1100 građana. Među njima, pisci, muzičari, reditelji, glumci.
Ovo je prva prijava u Bosni i Hercegovini u kojoj građani tuže nadležne predstavnike vlasti zbog ugrožavanja zdravlja građana Bosne i Hercegovine.
Sarajevski ljekar u penziji Bakir Nakaš, predao je 22. marta, krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (BiH), protiv Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Ankice Gudeljević, ministrice civilnih poslova BiH, Fadila Novalića premijera Federacije BiH i Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva Federacije BiH zbog izostanka nabave vakcina protiv korona virusa.
Razlog je, kako se navodi, zbog postojanja osnova sumnje da u periodu od 18. septembra 2020. godine do 18. marta 2021. godine, svjesni svojih zakonskih obaveza, nisu obavili ili izvršili svoje službene dužnosti u pogledu osiguravanja i direktne nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE), Nakaš kaže da je to uradio zbog nedjelovanja u smislu zakonskih obaveza zaštite zdravlja stanovništva koje je propisano nizom zakona na nivou BiH, te Federacije BiH.
Obaveza i odgovornost
„Bila je obaveza državnih organa da provedu procese nabavke vakcina u onom obimu i u onom obliku u kojem je to bilo neophodno za počinjanje procesa imunizacije“, objašnjava Nakaš.
Smatra da su građani imali moralnu obavezu da skrenu pažnju na odgovornost nadležnih, koji su propustili to da učine.
„A i sami su dali nekoliko izjava da su mogli, a nisu, jer nisu htjeli da glume državu, da se zaštite na vrijeme sa nabavkom vakcina“, kaže Nakaš, podsjećajući na izjavu premijera Federacije BiH Fadila Novalića, tokom vanrednog zasijedanja Parlamenta Federacije BiH 18. marta.
On je tokom svog uvodnog izlaganja, o epidemiološkoj situaciji i restriktivnim mjerama, između ostalog, kazao, da bi vakcina bila nabavljena „da su htjeli glumiti državu“.
"Ali da smo mi htjeli glumiti državu, mi bismo vakcinu nabavili u decembru", kazao je tada Novalić.
Doktor Bakir Nakaš kaže da odgovornost političara definitivno postoji, a da li će krivična prijava biti prihvaćena i da li će se dalje krenuti u proces oko istraživanja navoda ili će biti odbačena, zavisi od Tužilaštva BiH.
Zloupotreba službenog položaja
Krivičnu prijavu, upućenu državnom Tužilaštvu potpisuju 24 građanina, među kojima i advokat Senad Pećanin.
“Prijava koju smo uputili referira se na Krivični zakon BiH, a odnosi se na predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministricu civilnih poslova, odnosno na Krivični zakon Federacije BiH koji se odnosi na premijera Federacije, odnosno ministra zdravstva. To su takozvane blanketne pravne norme, odnosno norme koje se primjenjuju na osnovu drugih pravnih propisa ili zakona. U ovom konkretnom slučaju imamo Zakon o zdravstvenoj zaštiti BiH”, objašnjava za RSE Pećanin.
Što se tiče krivične odgovornosti, dodaje on, postoji Zakon o Vijeću ministara BiH, kojim je regulisan njihov rad, odnosno Zakon o Vladi Federacije BiH kojima su striktno propisane obaveze izabranih funkcionera, odnosno nosilaca javnih funkcija.
“Radi se o zloupotrebi službenog položaja, odnosno ne poduzimanju onih poslova koji su u njihovoj nadležnosti, što je rezuliralo i što, nažalost, rezultira svakog dana, kao što svjedočimo, katastrofalnim posljedicama po zdravlje građana BIH”, kaže Pećanin.
Stopa smrtnosti od COVID-19, BiH stavila je na prvo mjesto u regiji, sa 130 umrlih na 100.000 stanovinaka, prema podacima koje je u januaru 2021, godine objavio američki univerzitet John Hopkins. U danu kada je predata krivična prijava protiv bosanskohercegovačkih zvaničnika, od posljedica zaraze korona virusom u BiH je umrlo 73 ljudi.
Granice neodgovornosti bosanskohercegovačkih zvaničnika, navodi Pećanin, sada prelaze granice političke odgovornosti.
“Radi se o krivičnoj odgovornosti i mislim da će Tužilaštvo BiH jednostavno biti izuzetno teško da ne pokrene istaržni postupak po ovoj krivičnoj prijavi”, dodaje on.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, premijer FBiH, ministrica civilnih poslova BiH i ministar zdravstva Federacije, nisu odgovorili na pitanje RSE o osnovanosti krivične prijave koju su protiv njih podnijeli građani.
Postoji li kritična masa da ukaže na neodgovornost?
Ova krivična prijava, kaže bivši profesor Ekonomskog fakultetu u Sarajevu Anto Domazet, koji je potpisao krivičnu pijavu, nakon što je nedavno i sam prebolovao COIVD-19, ima dva aspekta.
“Prvi je pravni aspekt – želimo njime da pokažemo da zvaničnici države preuzimaju određenu odgovornost iza koje može stajati, čak, i krivična odgovornost. U ovom slučaju desilo se to da izostanak aktivnosti zvaničnika, na koje su obavezni po Ustavu, zakonu i drugim aktima, dovodi do tragičnih posljedica, a to je gubitak ljudskih života. Takvo ponašanje mora da naiđe na krajnju osudu”, kaže Domazet za RSE.
Inicijativa da zvaničnici krivično odgovaraju, prema njegovom mišljenju, predstavlja, također, akt građanskog aktivizma koji pokazuje da u Bosni i Hercegovini, nije samo prisutna apatija i mirenje sa onim što vladajuće političke elite nameću.
“Nego da postoji, čak, i potrebna kritična masa ljudi koji su spremni da pokrenu takve aktivnosti koje će građane dići na noge, koje će pokazati da su građani snaga i da na kraju njima treba da budu odgovorni svi zvaničnici koji su birani, koji su dobro plaćeni i koji treba da srazmjerno tome odgovorno, na najbolji mogući način obavljaju svoje javne funkcije”, objašnjava on.
Pokušaj da se građanstvo probudi
Tužba je važna kao početak nečega, kaže za RSE, još jedan od potpisnika krivične prijave profesor Esad Bajtal.
“Otvaranje mogućnosti procesa te vrste, te prakse, kao neki simboličan čin pokušaja da se probudi građanstvo, da se probudi javnost, da se kaže: 'Evo, postoje i ove forme, ovaj način djelovanja'. Naprosto, mora se krenuti odnekud, jer ova učmalost, ova baruština u kojoj tonemo sve dublje i dublje i koja nas baca u sve veće i veće beznađe, kako god to pogledamo – privredno, ekonomski, zdravstveno, moralno – moralo se nešto uraditi, bez obzira na očekivanja”, kaže on.
Dodaje, da ako akademska zajednica, kao organizovana forma, ništa ne poduzima, ako vjerske zajednice, “koje su u vječitoj kolaboraciji sa vlastodržačkim strukturama, također šute”, neki građani to ne žele.
“Nađe se grupa građana koja kaže: 'Evo, mi ćemo pokušati nešto, da vidimo šta će biti'. I napravi se ta tužba koju su napravili pravnici, koju su napravila stručna lica koja sa stanovišta plaćene struke, prava, kažu: 'Da, ovo možemo i ovo treba da uradimo' – i tako je nastala ta tužba”, objašnjava on.
Profesor Anto Domazet podsjeća kako obavljanje javnih funkcija ne može biti ugodan hlad, dobro plaćen, nego iza njega mora da bude odgovoran rad, rezultati u korist građana, u korist ljudskih života u ovom slučaju.
“Oni su sve to tako grubo pogrdili i zato mislim da je ova krivična prijava sasvim opravdana, da ona neće proći tek tako, kao neka formalnost ili neki očaj nemoćnih ljudi. Ja mislim da je to neki novi početak”, dodaje on.
I profesor Bajtal, iako kako kaže, ne zna da li će prijava išta donijeti, vjeruje da ima moralnu obavezu da nešto pokuša da promijeni.
“Svako onaj koji ima neku ovlast ima i neku odgovornost. Da li mi to nazvali krivicom ili nekako drugačije, imate odgovornost. Ako stvari ne stoje onako kako treba da stoje, ima da odgovarate, ima da položite račun za to”, ističe Bajtal.
U Bosnu i Hercegovinu u kojoj, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine živi oko 3,5 miliona stanovnika, ukupno je stiglo 52 hiljade vakcina. U Republiku Srpsku 42 hiljade Sputnik V, a u Federaciju BiH 10.000 AstraZeneca koje je donirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje koordinira dostavu vakcina u BiH putem COVAX mehanizma, saopštilo je 23.marta kako će isporuka 23.400 doza Pfizer/BioNTech u Bosnu i Hercegovinu stići u četvrtak, 25. marta, umjesto srijede, kako je bilo najavljeno. Od toga će Federaciji BiH biti isporučeno 15.210 doza.
Republika Srpska dobiće 7.578, a Brčko Distrikt 612 doza.
Federacija BiH (FBiH), Republika Srpska (RS) i Brčko distrikt su za nabavku vakcina kroz COVAX iz budžeta izdvojili oko 13 miliona dolara, a naručene količine su predviđene za imunizaciju oko 20 posto građana.
Vlasti u Republici Srpskoj su naručile 100.000 doza ruske Sputnjik V vakcine. Drugi kontigent od 20.000 vakcina stigao je 8. marta, a u tom bosanskohercegovačkom entitetu počela je vakcinacija starijih od 65 godina.
Facebook Forum