Dostupni linkovi

Priznanje Golana put ka priznanju Zapadne Obale i Gaze?


Putokazi i izraelska zastava na Golanu
Putokazi i izraelska zastava na Golanu

Kremlj je u petak saopštio da se nadaju da će poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa za priznavanje izraelskog suvereniteta na Golanskoj visoravni ostati samo "poziv". Trumpova jučerašnja izjava predstavlja dramatični zaokret američke politike oko statusa ovog spornog regiona koji je Izrael okupirao od Sirije 1967. godine, tokom Bliskoistočnog rata, pa potom aneksirao 1981. što je bio potez koji međunarodna zajednica nije priznala.

Evropska unija je saopštila da neće priznati izraelski suverenitet nad Golanom.

Osim Damaska i Rusije potez su osudili i Iran, Turska, i Arapska liga, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kojem predstoje izbori, ali i najavljena optužnica izraelskog tužilaštva za korupciju, je poručio "hvala, predsjedniče Trump".

Sve prethodne američke administracije su Golansku visoravan tretirali kao okupiranu sirijsku teritoriju, u skladu sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Donald Trump je u tweetu u četvrtak najavio raskid sa tom politikom.

"Nakon 52 godine, vrijeme je da SAD u potpunosti priznaju izraelski suverenitet nad Golanskoj visoravni, koja je od ključnog i strateškog značaja sa državu Izrael i regionalnu stabilnost!", naveo je Trump.

Osim što ovim prkosi 52 godine staroj jednoglasno usvojenoj rezoluciji UN o "nepriznavanju uzimanja teritorija ratom", Trump je takođe prekršio postratnu normu obijanja priznavanja nasilno aneksiranih teritorija-koja je u srcu zapadnog i međunarodnog protivljenja ruskoj aneksiji Krima.

"SAD se oslanjao na te temeljne principe u pogledu mirnog traženja rješenja i neprihvatanja otimanja teritorije uz upotrebu sile", napisala je na Twitteru Tamara Cofman Wittes, bivša zamjenica američkog državnog sekretara za bliskoistočne poslove, sada viši saradnik Brookings Instituta, dodajući da ovaj potez "izmiče tepih ispod nogu američkoj politici protivljenja ruskoj aneksiji Krima, kao i američkom pogledu na druge sporne teritorije".

Premijer Benjamin Netanyahu koji je juče u Jerusalimu ugostio američkog državnog sekretara Mikea Pompeo, zahvalio je međutim američkom predsjedniku.

"Predsjednik Trump je upravo ispisao istoriju. Zvao sam ga! Zahvalio sam mu u ime naroda Izraela! Poruka koju je predsjednik Trump poslao svijetu je da Amerika stoji uz Izrael", rekao je Netanyahu.

Sirijska vlada je pak obećala da će povratiti Golansku visoravan kroz sva raspoloživa sredstva i da će Golan ostati "sirijski, arapski".

Iako joj u suštini ovakav razvoj situacije odgovara zbog aneksije Krima, rusko ministarstvo vanjskih poslova je saopštilo u petak da je priznavanje sirijskog suvereniteta na Golanskoj visoravni neodgovoran potez, kako prenosi RIA Novosti portparolku ministarstva Mariju Zaharovu. Kremlje je, sa druge strane, preko portparola predsjednika Vladimira Putina, Dmitrija Peskova saopštio da se nadaju da će sve ostati samo na "pozivu".

"To je samo poziv za sada. Nadajmo se da će ostati poziv", rekao je Peskov.

Osim Rusije i Irana koji je takođe rekao da je stav Vašingtona nelegalan i neprihvatljiv, potez je kritkovala i Arapska liga ali i Turska koja je za razliku od Moskve i Teherana protivnik vlade sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

"Nesrećna izjava američkog predsjednika Trumpa od juče je ovaj region dovela na ivicu nove krize", rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u govoru na skupu Organizacije za islamsku saradnju.

Evropska unija se danas oglasila porukom da ne priznaju izraelski suverenitet nad Golanom.

"Pozicija Evropske unije se nije promijenila", rekla je portparolka EU koja nije imanovana za Reuters.

"Evropska unija, u saglasnosti sa međunarodnim pravom, ne priznaje izraelski suverenitet nad okupiranim teritorijama od strane Izraela od juna 1967. uključujući i Golansku visoravan i ne smatra je dijelom izraelske teritorije", saopšeno je u Briselu.

U svakom slučaju objava, kako navode mediji, predstavlja diplomatski puč Netanyahua, manje od tri sedmice uoči, prema istraživanjima javnog mnijenja tijesnih izbora i četiri dana prije njegove posjete Vašingtonu.

Trump je negirao da se na ovaj potez odlučio da bi pomogao Netanyahu, protiv kojeg je izraelsko tužilaštvo najavilo optužnicu za korupciju, da ostane na premijerskoj funkciji. Čak je ustvrdio da ne zna da mu predstoje izbori.

"Nijesam znao ništa o tome. Nisam imao pojma", rekao je Trump za Fox News. "Ovdje se radi o suverenitetu, sigurnosti i regionalnoj bezbjedosti."

Zvaničnici američke administracije su ranije dobijali Netanyahuov zahtjev za priznavanje ove strateške oblasti, ukazujući da su mu već dali značajan poklon, priznavanjem Jerusalima za glavni grad Izraela i prebacivanjem ambasade SAD iz Tel Aviva u Jerusalim.

Priznavanje Golanske visoravni može utrti put američkom priznavanju izraelskog suvereniteta nad okupiranim Palestinskim teritorijima.

U posljednjem izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima, Trumpova administracija je promijenila opis za Zapadnu Obalu i Gazu sa "okupiranih teritorija" u "teritorije pod kontrolom Izraela".

"Ova odluka je intenzivno politička - tajmirana da poveća Natanyahuove izborne šanse: besplatno - neće na bilo koji način promijeniti izraelsku kontrolu nad Golanskoj visoravni, zanemariće međunarodno pravo, jedan opasan korak u vrijeme kada glasovi u Izraelu koji pozivaju na aneksiju Zapadne Obale postaju sve glasniji", kazao je Robert Malley, bivši savjetnik predsjednika Baracka Obame za Bliski istok, koji je sada na čelu Međunarodne krizne grupe.

Malley dodaje da je potez dio jednostrane politike ove administracije prema Bliskom istoku čiji cilj nije arapsko-izraelski mir već fundamentalno mijenjanje parametara kojima su se vodili njihovi prethodnici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG