Bosanci i Hercegovci najčešće provode godišnje odmore u Turskoj i Hrvatskoj. Tako je i ove godine. Domaći Neum ostaje bh. građanima kao posljednja opcija. Mnogi ne mogu sebi priuštiti ljetovanje jer su sve ponuđene destinacije za njih skupe.
BiH ima potencijal za razvoj različitih vrsta turizma. Kulturni, povijesni, zdravstveni, sportski, turizam događaja. Ni u jedan se ne ulaže dovoljno, pa dio privrede, kojem na ruku ide raskoš prirodnih bogatstava u ovoj zemlji, stagnira.
"I ono nešto malo novca što ima, koji se može usmjeriti u tom pravcu, je usitnjeno, dakle usmjereno je na pojedinačne institucije. Nema ni dovoljno kontrole kako se šta troši, obzirom na specifično uređenje koje nama, nažalost još uvijek služi kao dežurni izgovor za puno stvari. Nemamo ni institucije na nivou države, koje bi svoje napore fokusirale na razvoj i jačanje bosanskohercegovačkog imidža i brenda u turizmu. U suštini, ta je nadležnost podijeljena, način organizacije je vrlo diskutabilan. Na lokalnom nivou se često čuju prigovori da su ukinute opštinske turističke zajednice, što njima predstavlja problem", komentira Vesna Babić Hodović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Zato bosanskohercegovački građani pridonose cvjetanju turizma u drugim zemljama. Turističke agencije u Bosni i Hercegovini već godinama najbrže prodaju aranžmane za Tursku. Tako je i ovog ljeta.
"Pokušavamo malo progurati i Grčku i Španiju sa turama iz Beograda, te autobusima iz Sarajeva. Interes nije veliki. Uglavnom, u odnosu na sve ostale destinacije, sigurno možemo reći da je Turska ostala kao primarna opcija za naše putnike", kaže Omar Ibrahimagić iz agencije Sol Azur Buena Vista.
U vlastitom aranžmanu Bosanci i Hercegovci najčešće odlaze na ljetovanje u susjednu Hrvatsku, kažu Banjalučani i Sarajlije:
Zbog ulaska Hrvatske u EU, bosanskohercegovački turisti posljednjih godina doživljavaju nešto strožije kontrole na granicama:
Dugo čekanje na granicama u budućnosti bi moglo dovesti do toga da bosanskohercegovački građani Hrvatsku zamijene nekom drugom destinacijom, smatra profesorica Vesna Babić Hodović.
"Pretpostavljam da će i Crna Gore iz ovoga izvući nešto koristi. Iako su oni prihvatili euro kao sredstvo plaćanja, te su s te strane skuplji u odnosu na druge destinacije, način odlaska je još uvijek prilično jednostavan za nas. Albanija, kao destinacija koja se ovdje uvodi posljednjih nekoliko godina, u fazi je ranog rasta", ističe Babić Hodović.
Trend odlazaka na crnogorsko primorje postojao je i ranije, prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju i restrikcija na granicama. Građani Bijeljine najradije ljetuju tamo:
Tek nekolicina bosanskohercegovačkih građana odlučuje ostati u zemlji i ljetovati u Neumu. Profesorica Babić Hodović problem vidi u svijesti građana o domaćem, ali i neulaganja u turističku ponudu.
"Sama percepcija domaćeg stanovništva o turističkom potencijalu i uslugama je na prilično niskom nivou. Drugi problem jeste činjenica da svi koji otputuju vani i imaju iskustvo sa tim nekim pozitivnim, visokokvalitetnim uslugama i spremnošću ljudi da odgovore nekim zahtjevima ili specifičnim zahtjevima gostiju, imaju način ili izgovor da kažu da je nivo usluga, koje se pružaju na turističkim destinacijama ili lokacijama u Bosni i Hercegovini, prilično nizak", navodi Babić Hodović.
Nije Neum jedino što Bosna i Hercegovina nudi kada je riječ o ljetnom godišnjem odmoru. Brojni dijelovi Bosne i Hercegovine imaju potencijal da oduševe strane turiste, ali ostaju skriveni iza slabe volje institucija da ulažu u promociju domaćeg turizma.
"Iako se uvijek potencira, u svim mogućim programima razvoja, u svim mogućim diskusijama i pričama da je tu potencijal, kao da nitko nije spreman da podmetne leđa, da se to napravi", zaključuje Vesna Babić Hodović.
I ovoljetna putovanja bosanskohercegovačkih građana su slika jaza koji je nastao između bogatih i siromašnih. Dok jedni ne idu, drugi odmor nastoje provesti skromno, treći putuju na Maldive, Bali i druge svjetske destinacije - i ti aranžmani dobro se prodaju, kažu iz agencija.
