Šta smo očekivali, a šta nas je snašlo u 2022. godini?

Svijet se promijenio 24. februara 2022. godine, ali Balkan nije, kaže Edward P. Joseph, predavač na Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu.

Društveni i ekonomski problemi postat će još oštriji naredne godine, kaže Toby Vogel iz Vijeća za politiku demokratizacije. Eskalacije u Crnoj Gori, Kosovu i Bosni i Hercegovini nastavit će se i intenzivirati sve dok bude rata u Ukrajini, smatra Ivana Stradner, naučna saradnica u Fondaciji za odbranu demokratija u Washingtonu.

Koliko su nas događaji godine iza nas iznenadili, da li smo pogriješili u nekim procjenama i šta možemo očekivati tokom 2023. godine?

"Fatalistički rat Putina"

Nakon nekoliko mjeseci gomilanja vojske na granicama sa Ukrajinom, Rusija je 24. februara započela invaziju na ovu zemlju.

Ivana Stradner, naučna saradnica u Fondaciji za odbranu demokratija u Washingtonu kaže za RSE da joj je žao što su se njena predviđanja da će Rusija napasti Ukrajinu pokazala tačnim.

"Još 2021. godine sam pisala da će ih napasti, imajući u vidu kako je Moskva slala oružje i ljude na granicu sa Ukrajinom. Volela bih da nisam bila u pravu ali to je, s obzirom na to da pratim i analiziram dugo situaciju u Rusiji bila moja tačna predikcija."

Ipak, dodaje, dijelom je imala i optimističan pogled na taj sukob.

"Rusija gubi rat, NATO se proširio, Međunarodni krivični suda opet ima posla, a Zapad je ujedinjeniji nego što je ikad bio u posljednje dvije decenije."

Bila je, kaže, u pravu i po pitanju ruskog uticaja u državama Zapadnog Balkana.

"Vidjela sam da Rusija vodi informacioni rat na Balkanu, što se pokazalo kroz situaciju ove godine, prvenstveno, na Kosovu i Crnoj Gori. Takođe, znala sam da će uticaj Moskve biti prisutan kroz Srbiju i pravoslavnu crkvu."

Međutim, kako navodi, imala je i loše procjene. Bila je, kaže, ubijeđena da će Bidenova administracija biti uključena u region kroz promociju demokratije.

"Nažalost, Amerika je pokazala 2022. da to nije prioritet jer autoritarni sistem u Srbiji sve više jača." To se isto se, smatra, odnosi i na Evropsku uniju.

"Ali oni odavno imaju naivnu sliku bezbjednosti na Balkanu i nastavili su da probleme rješavaju kroz sistem šargarepe umesto da se oštro suprotstave kroz oštre sankcije liderima u regionu koji prete miru na Balkanu."

Stradner predviđa i da će se eskalacije u Crnoj Gori, Kosovu i Bosni i Hercegovini nastaviti i intenzivirati sve dok bude rata u Ukrajini.

"Jer to odgovara režimu u Srbiji, kako bi njihov predsjednik Aleksandar Vučić iskoristio da pregovara sa Zapadom, a to odgovara i Rusiji kako bi odvratila pažnju sa Ukrajinom", kaže ova sagovornica.

Nema političkog opuštanja ni u BiH

Tokom 2022. godine politička kriza unutar BiH se nastavila, a u izbornoj noći visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je niz odluka sa, kako je rečeno "ciljem da se poboljša funkcionalnost entiteta Federacija BiH i osigura blagovremena provedba rezultata izbora".

Suština njegovih odluka tiče se rokova za formiranje vlasti u Federaciji BiH, kao i povećanja broja delegata u Domu naroda entitetskog Parlamenta. Toby Vogel kaže da je bio zapanjen kada se to dogodilo jer nije očekivao da će ovaj visoki predstavnik biti proaktivan.

U razgovoru za RSE na kraju prošle godine Vogel je rekao da ne vidi znakove koji bi ukazali na to da bi moglo doći do političkog opuštanja u Bosni i Hercegovini.

"Stvarno ne vidim te znakove, iz više razloga. Mislim da je neposredna kriza koju je izazvao Dodik, izbjegnuta. Postoji olakšanje da sada dolazi do deeskalacije. Ali, naravno, to je kupljeno po veoma visokoj cijeni. Broj jedan, Narodna Skupština Republike Srpske pokrenula je štoparicu svojom odlukom od prošle sedmice. Ta štoparica će sada kucati šest mjeseci", rekao je tada Vogel.

Do političkog opuštanja nije došlo, ali ni do prenosa nadležnosti sa BiH na Republiku Srpsku, koje su najavljivali u okviru zaključaka koje je usvojila Skupština ovog entiteta. Izuzetak je Zakon o lijekovima kojeg je početkom decembra ukinuo Ustavni sud BiH.

"Dosta mi se nekih negativnih stvari u životu desilo i sama situacija u državi me na ružan način podstaklo da idem odavde. Prosto da promijenim nešto, jer ovdje po mom mišljenju ne može ništa ni lijepo ni dobro da se desi jer nemamo ni uslove ni ništa za neke lijepe stvari. Za neko lijepo mišljenje, za neku promjenu na bolje, prosto mislim da je nemoguće ovdje", kaže Milena iz Doboja.

Prema zaključcima Skupština RS od 10. decembra prošle godine, Vlada RS je trebalo da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje još neke zakone kojima se neustavno preuzimaju ingerencije države. Međutim, Parlament RS je zaključcima u junu 2022. odlučio odgoditi aktivnosti na vraćanju nadležnosti za šest mjeseci.

"Ono što treba razumjeti po pitanju Bosne i Hercegovine, a mislim da mnogi stranci tu griješe, jeste da je izuzetno stabilna, ali krhka ravnoteža između ovih etno nacionalističkih stranaka i entiteta i između različitih nivoa vlasti", kaže Vogel. "Mislim da niko ozbiljno ne želi političke promene, jer svi imaju koristi od sistema", dodaje.

"Od načina na koji sistem funkcioniše, finansijskih podsticaja, mogućnosti za zaštitu, da daju zaštitu, da dobiju zaštitu. To čak i ne mora biti čista korupcija. Ali naravno i to."

Šta se desilo sa sankcijama?

Tokom prošle godine dosta fokusa je stavljeno na pitanje da li će Evropska unija uvesti sankcije Miloradu Dodiku, tadašnjem članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, sadašnjem predsjedniku Republike Srpske.

U razgovoru za RSE Vogel je tada rekao da bi odluka da se uvedu sankcije zahtjevala potrebnu većinu i da on ne vjeruje da će se to desiti. Umjesto toga, predlagaoje da bi ustvari Austrija i Njemačka trebale da uvedu sankcije Dodiku.

Umjesto neuvođenja sankcija EU, čime ni Vogel nije bio iznenađen, Dodiku su uvedene nove sankcije iz Sjedinjenih Država i sankcije Velike Britanije. No, EU je sada učinila nemogućim uvođenje sankcija jer su promijenili pravila u februaru, kaže Vogel. Ranije se odluka o uvođenju sankcija donosila glasanjem kvalifikovane većine, no sada je to promijenjeno.

Šta nakon Ukrajine?

Šta možemo očekivati naredne godine imajući u vidu sve što se desilo u godini iza nas? Rat u Ukrajini, inflacija, problemi sa plinom i strujom, regionalni problemi na Zapadnom Balkanu.

Sa kakvim izazovima bi se mogla BiH sresti tokom 2023. u kojoj recimo Stranka demokratske akcije (SDA) neće biti u vlasti prvi put od 1991. godine.

"U principu bih pozdravio isključenje SDA, načelno u teoriji, u duhu razbijanja moći etabliranih etno nacionalističkih stranaka, SDA, SNSD ili HDZ-a ka više pluralizma", kaže Vogel. Njegovo mišljenje jeste da to što SDA nije više u Predsjedništvu ili u državnoj vladi manje dramatično no što se čini.

"Komplikuje stvari. I očekivao bih nevjerovatan pritisak na Osmorku da pristane na ove izmjene Izbornog zakona koje forsiraju EU, SAD i Velika Britanija. Tako da očekujem da ovo postane veliki problem", kaže Vogel.

“Ja sam otišao u penziju pa mi je sve drugačije. Sad kad sam otišao u penziju i još ova kriza, boga mi se stiska,biću sikren. A vidim sada ova nova vlast. Sumnjičav sam, ali daću im podršku”, kaže Mustafa iz Mostara.

Vogelovo drugo predviđanje za BiH tokom naredne godine jeste da bi vlada mogla da padne ili da se raspadne.

"Osmorka nije kohezivni blok i nemaju ništa zajedničko u smislu političke filozofije ili politike sa SNSD-om ili sa HDZ-om. Jednostavno ne vidim da bi moglo funkcionisati. Možda je vjerovatnije da bi umjesto raspada, mogla biti potpuna paraliza što smo, naravno, vidjeli u posljednje četiri godine. Ako pogledate broj zakona koje je Parlamentarna skupština zaista usvojila, mislim, to je sramota. Oni su plaćeni enormno po bosanskom standardu, imaju sigurne poslove i ništa ne rade. Tako da mislim da bismo mogli vidjeti samo nastavak toga", kaže Vogel i dodaje da bi im ipak da bi Osmorci ipak trebalo dati šansu jer nikada nisu bili u vladi u ovoj konfiguraciji. "Dakle, nadajmo se. Ali takođe moramo u isto vrijeme biti realni."

Ipak, kaže Vogel, ono što bi prije svega predvidio jeste da će društveni i ekonomski problemi postati čak oštriji, ali i da bi pitanje vlasništva državne imovine ponovo moglo da izađe na površinu.

"Četvrto predviđanje će biti da ćemo vidjeti mnogo oštrije međunarodno okruženje regionalno i globalno dok se rat u Ukrajini odugovlači."

Džozef: Balkanski paradoks

Početkom januara Vlada Srbije je pod pritiskom javnosti nakon niza protesta prekinula saradnju sa Rio Tintom, organizacijom koja je u Srbiji planirala eksploataciju litijuma. U zemlji su održani i izbori gdje je Aleksandar Vučić osvojio drugi mandat. Opozicija se vratila u Skupštinu.

Tokom razgovora za RSE na kraju 2021. godine Edvard Džozef rekao je da ne predviđa dramatičnu promjenu u strukturi moći u Srbiji.

"Ne vidim u ovom trenutku da se opozicija mobilisala na način da predstavlja pretnju Vučićevom režimu. Ne vidim promene u izbornom ambijentu koji i dalje favorizuje vlast, kao što je medijska kontrola, uprkos posredovanju Evropskog parlamenta", rekao je tada Džozef.

Prije izbora lider stranke Aleksandar Vučić poručio je da će sve ispod 60 odsto smatrati neuspehom. On je taj zadati cilj ostvario, ali ne i Srpska napredna stranka.

"Kako zemlja propada tako se i ja mijenjam", kaže Vera iz Beograda.

U jeku ruske invazije na Ukrajinu, Srbija će biti jedina zemlja u Evropi koja neće uvesti sankcije Rusiji. Koliko su nas događaji u 2022. godini iznenadili i koliko su uticali na Srbiju i region?

Džozef kaže da je iznenađen i da bismo svi trebali biti iznenađeni.

"Svet se promenio 24. februara, ali Balkan nije, a trebalo da se promeni preko noći. Ja to nazivam 'balkanskim paradoksom'. Naime, dosada je bilo nužno da se reše svi problemi nakon tri decenije sukoba od raspada Jugoslavije, a ne samo da se poboljša situacija. Rusija se pokazala mnogo slabijom i bezobzirnom prema stvarnim interesima običnih građana i lidera širom Balkana, uključujući i Srbiju. Videli smo koliko je Vladimir Putin ne samo brutalan već i nesposoban. Tako da više niko u Srbiji ne može da gaji iluzije da je Rusija uzor ili neka stvarna podrška", kaže Džozef.

On također dodaje da su se Sjedinjene Države i Evropska unija pokazale jakim sa transatlantskim jedinstvom i snagom.

"Postavlja se pitanje zašto superiornost SAD-a i EU i slabost Rusije i bezobzirnost Vladimira Putina nije doprinela transformaciji ovog regiona koja je trebalo odavno da se desi i postane deo evroatlantskih institucija? Moj odgovor je da se Zapadni Balkan nije promenio, zato što se Srbija nije promenila", kaže Džozef i dalje pojašnjava: "A Srbija se nije promenila zato što se politika SAD i EU prema njoj nije promenila. A to se nije desilo zato što su SAD i EU obuzeti iluzijama kada je reč o Srbiji Aleksandra Vučića. Time se može objasniti situacija na Balkanu u 2022. godini."

Izvor tenzija u Beogradu, a ne u Moskvi

U Srbiji je tokom rata u Ukrajini još više ojačao proruski sentiment tako da se više od 80 odsto građana protivi uvođenju bilo kakvih sankcija Moskvi. I Džozef kaže da je Rusija slabija nego prije invazije na Ukrajinu i da to utiče i na situaciju na Balkanu. Dodaje i da Rusija želi nestabilnost na Balkanu.

"To vidimo u izjavama ruskog ambasadora u Srbiji i iz Moskve. Međutim, ovde treba biti precizan. Tenzije na Kosovu nisu izazvane direktivama iz Rusije, već politikom Beograda. Naravno, to ne znači da premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti ne snosi nikakvu odgovornost. Ali, glavni izvor tenzija nije u Moskvi i Prištini već u Beogradu i politici Aleksandra Vučića, što se može dokazati", pojašnjava Džozef.

Podsjeća i na Kurtijevog prethodnika Abdulaha Hotija, koji je bio, kako kaže Džozef, kooperativan potpisavši u septembru 2020. Vašingtonski sporazum.

"Vučić je tada imao otvorenu priliku da se prijateljski nastrojenim predsednikom u Vašingtonu (Donald Tramp) i kooperativnim premijerom u Prištini napravi pomak u pregovorima pregovore i brzo krene ka normalizaciji. Međutim, desilo se suprotno."

"Dosta sam se promijenila. Promijenilo se da sam pet godina išla na psihoterapiju, i prošle godine sam nekako zaokružila taj rad ceo svoj rad na sebi, a naročito u pogledu traženja životnog partnera", kaže Emilija iz Beograda.

U 2023. još više istog

Za 2023. godinu, kaže, previđa isto. Prema njegovom mišljenju ništa se neće promijeniti sve dok politika SAD i EU ostaje ista, "tačnije dok budu dopuštale da Aleksandar Vučić manipuliše njima."

"To znači da će biti stalna nestabilnost na severu Kosova, jer se Aljbin Kurti neće ponašati kao Abdulah Hoti, tačnije neće odustati od centralnog pitanja, a to je konačno rešenju kosovskog pitanja. Dakle, u nestabilnoj situaciji na severu Kosova mogući su – namerno ili slučajno –incidenti u kome može da strada Srbin, kosovski Albanac ili čak pripadnik KFOR-a", kaže Džozef.

Kaže da bi to dovelo do pogoršanja stanja na terenu, "što bi koristilo Vućiću oslobađajući ga pritiska da se fokusira na normalizaciju odnosa sa Kosovom. "

"Videćemo više istog sve dok SAD i EU budu nastavili da investiraju u svoju iluziju da će moći da odvrate Vučića od "malignog ruskog uticaja", umesto da ga tretiraju kao aktera sa sopstvenom agendom koju želi da ostvari uz rusku podršku. Onda neće biti samo problema na Kosovu, već i kontinuirane političke krizu u Crnoj Gori, zatim u Bosni i Hercegovini zbog politike Milorada Dodika koji deluje usaglašeno sa Vučićem, bez obzira na tenzije između njih u vreme izbora u toj zemlji", zaključuje Džozef.

‘Balkanci su nevjerovatno otporni’

Iako su politička previranja dominirala javnom scenom Crne Gore, poskupljenja i udar na porodični budžet su obilježili 2022. godinu, kazu sagovornici Radija Slobodna Evropa. Na pitanje koliko ih je promijenila na ličnom planu, odgovaraju šalom: "samo neka je zdravlja, sve ostalo se može kupiti kod Kineza".

Rat u Ukrajini, nestabilnosti i politička situacija utiču na svakodnevne živote, ali za ljude je na kraju najbitnije ono što se dešava njima i u njihovom okruženju.

“Pa ja jesam. Prošle godine sam dobila djevojčicu i za mene je ova godina bila lijepa i posebna,” kaže jedna sagovornica iz Budve.

Mira iz Mostara kaže da je jedina razlika u njenom životu to što je godinu dana starija.

Mislim da su Bosanci i općenito ljudi na Balkanu nevjerovatno otporni, kaže Toby Vogel i da su navikli da ih petljaju oni koji su na vlasti.

“Pa ipak, oni obično uspijevaju da imaju sasvim pristojan život, gotovo, uprkos tom svom stanju. To ovo čini veoma posebnim regionom. I nema razloga za pretpostavku da se to neće nastaviti”, navodi Vogel.

Sa njim bi se složio i Azer iz Mostara koji smatra da bi ljudi mogli malo promijeniti svoju percepciju.

"Mislim da sam se apsolutno promijenio, ali to je moja subjektivna stvar. Mislim da ljudi permanentno stanje zadovoljstva ne podnose što je meni jako žao, ja ga jako dobro podnosim. Ljudi ne znaju da je dosada blagodat i ne znaju da se nose s tim i ulaze iz problema u problem namjerno i kad ga nema. A ja sam prepozitivan lik i nikako ne mogu da se uklopim. Znači, ja se jesam promijenio. Nažalost, ne vidim okolinu da se mijenja u skladu sa mnom.”

Godina iza nas nakon korona krize, bila je još i godina obrta koja je produbila globalne strahove. Eho rata u Ukrajini i posljedice koje ga prate, bez sumnje će odjekivati i u godini koja predstoji.

Saradnja na tekstu: Dragan Štavljanin, Aneta Durović