Gluvi telefoni u BiH: Jedan ratni zločin, a dva zakona

U Sudu BiH za ratne zločine sudi se prema novom kaznenom zakonu BiH, dok samo tri kilometra dalje, u Kantonalnom sudu u Sarajevu, za ratne zločine se sudi prema zakonu nasljeđenom iz bivše Jugoslavije.

„U čemu je problem? Zašto država taj problem ne razriješi? Pokušavaju se kroz političke odluke, kroz usvajanje Strategije o procesuiranju ratnih zločina prevazići ovi problemi, ali – objektivno – oni još uvijek traju. To izaziva užasno nezadovoljstvo klijenata. Ljudi koji su osuđeni po KZ Bosne i Hercegovine uporni su u tome da traže reviziju svojih postupaka. U Hrvatskoj i Srbiji, znači u državama u okruženju, i u Crnoj Gori, sudi se po KZ SFRJ, kao tada važećem zakonu“, kaže Miodrag Stojanović iz Bijeljine, koji je odvjetnik u predmetima ratnih zločina.

Zbog različite primjene zakona, Sud za ljudska prava u Strazburu iznijet će i svoje mišljenje o ovom problemu, jer je jedna osoba kojoj se sudilo za ratne zločine na Sudu BiH podnijela žalbu Sudu u Strazburu.

Ta osoba tvrdi da su njena ljudska prava ugrožena jer joj je presuđeno na osnovu novog kaznenog zakona, umjesto na osnovu starog, koji je povoljniji za optuženike. I odvjetnik Stojanović smatra da će ta odluka iz Strazbura biti ključna za sve predmete u BiH.

„Ovu igru gluvih telefona, ovaj problem sa kojim se mi susrećemo, svi očekujemo da će biti razriješen 12. decembra kada je Sud za ljudska prava zakazao sjednicu za apelaciju Maktouf i Damjanović, u kojoj se upravo traži zauzimanje stava vezano za primjenu Krivičnog zakona. Nama se čini da će od te odluke Suda za ljudska prava u Strazburu Bosna i Hercegovina morati unificirati primjenu Krivičnog zakona“, rekao je Stojanović.

U Kantonalnom sudu u Tuzli u procesima ratnih zločina sudi se po novom zakonu. Damir Alić, odvjetnik iz Tuzle, koji također radi na nekoliko predmeta ratnih zločina, smatra da je potrebno primjenjivati novi kazneni zakon BiH.

„Taj krivični zakon iz bivše SFRJ se primjenjuje u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, ali okolnosti pod kojima su zločini počinjeni u Bosni i Hercegovini i djela za koja se sudi u Bosni i Hercegovini, apsolutno su različita u odnosu na ona za koja se sude u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Prije svega treba imati na umu da su ratni zločini počinjeni u Bosni i Hercegovini ogromnih razmjera, da žrtve ne mogu biti zadovoljene primjenom Krivičnog zakona bivše SFRJ jer je on blag. Najmanja propisana kazna za krivična djela ratnog zločina po starom SFRJ zakonu je kazna zatvora u trajanju od pet godina. Po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine ta kazna je deset godina, najmanja propisana, s tim da može biti i kazna dugotrajnog zatvora 45 godina“, navodi Alić.

Porodice nemaju povjerenja u sudstvo

Vijeće ministara i Visoko sudsko i tužiteljko vijeće zauzeli su stav i usvojili strategiju za procesuiranje ratnih zločina u kojoj se navodi da treba primjenjivati novi kazneni zakon. Međutim, i ovdje je politika upetljala svoje prste, pojašnjava Alić.

„Kad se uspostavi Vrhovni sud BiH, mi nećemo ovakvih dilema imati, jer je zadatak vrhovnog suda jedne države da kreira kaznenu politiku, da kaže šta treba da se primjenjuje. Mi sada imamo ovu konfuziju upravo iz tog razloga što nemamo organa koji će reći: ovako će biti ili onako će biti. I naravno, sad ova strana, pod navodnicima, iz RS-a, kaže 'ne treba nam Vrhovni sud BiH', i istovremeno traži da se primjenjuje zakon iz SFRJ. Dakle, trebamo reći da ne možemo jedne argumente koristiti za, a jedne te iste protiv nekakve potrebe. Moj stav je da, ukoliko se kreira i uspostavi Vrhovni sud, mi ovakvih dilema više nećemo imati“, ocjenjuje Alić.

S druge strane, niti jedan niti drugi zakon nisu do sada pružili satisfakciju žrtvama, kaže Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja obitelji nestalih, odvedenih i ubijenih Zvorničana.

„Svaki zakon ima i dobrih i loših strana, međutim, mi jednostavno, kao porodice, nemamo povjerenja ni u sudstvo ni u tužilaštvo, ni inače u pravosuđe, na ovakav način šta se radi i kako se radi. U svakom slučaju – ratni zločinci šetaju, hodaju. Da li će biti – ali neće, vjerovatno – osuđeni, jer je problem što se i po novom zakonu ne može podići nijedna optužnica bez izjave, bez žive riječi, bez svjedoka. Nama svjedoci biološki odumiru, ljudi stare, nema ih, nestaju. Ja iskreno kažem – ne znam kako će sve to završiti, ali najvjerojatnije da će ratni zločinci ostati nekažnjeni u ovom cjelokupnom procesu“, rekao je Grahić.

Iako su zvanične institucije dobile jasnu poruku da Bosna i Hercegovina mora hitno uskladiti primjenu Kaznenog zakona u procesuiranju ratnih zločina na teritoriji cijele države, svi su svjesni - i odvjetnici i žrtve - da se to neće uskoro dogoditi.

************

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.