Nema osobe koja koristi društvene mreže, a da nije „nabasala“ na govor mržnje u komentarima ispod nekog teksta ili čak pjesme. Društvene mreže postale su septička jama poruka koje vrijeđaju, omalažavaju, pozivaju na nasilje nad onima koji drugačije od većine izgledaju, vjeruju ili misle.
Samo jednim klikom, govor mržnje na internetu dospije velikom brzinom do velikog broja ljudi. Često od govora mržnje dolazi i do zločina iz mržnje. Uznemiravana osoba se ne osjeća sigurno čak ni u sopstvenom domu. A žrtva može biti bilo ko...Situacija je iz godine u godinu sve teža. Govor mržnje se udvostručio, a internet je postao najjači instrument za širenje mržnje, opravdavajući to slobodom govora.
Početkom godine zvaničnici Evropske unije postigli su dogovor sa kompanijama Facebook, Twitter, Microsoft i YouTube o brzom uklanjanju svih sadržaja koji upućuju na mržnju, kako bi poboljšali mehanizam zaštite građana od takvih sadržaja.
Posljednje presude Haškog tribunala zapalile su društvene mreže, pa je prema pisanju pojedinih medija Facebook brisao poruke podrške osuđenom za ratne zločine Slobodanu Praljku, nakon njegovog samoubistva u sudnici Haškog tribunala.
Pitali smo mlade ljude iz Novog Travnika, Novog Sada i Podgorice da li uopšte učestvuju u raspravama na društvenim mrežama i šta misle o govoru mržnje.
Mladi s kojima je u Novom Travniku razgovarala Marija Augustinović svjesni su ekspanzije govora mržnje na društvenim mrežama i tvrde da ne žele biti dio te priče. Ističu da je najveći problem što su uvredljivi i prijeteći komentari uglavnom nacionalnog ili vjerskog karaktera, a plasiraju ih oni koji su rođeni nakon rata u BiH.
Prema mišljenju studenata iz Novog Sada najviše negativnih komentara pa i govora mržnje na društvenim mrežama trpe različite manjine, i to nacionalne i seksualne. O tome odakle ta mržnja u javnom prostoru sa mladima je razgovarao Norbert Šinković.
Studenti sa kojima je razgovarala naša Lela Šćepanović u Podgorici osuđuju korištenje govora mržnje na društvenim mrežama. Govor mržnje, smatraju anketirani mladi ljudi, koristi se za pripadnike različite političke, seksualne, pa i vjerske orijentacije.
Volontiranjem do boljeg društva
Brojne su prednosti koje mladi dobijaju volontirajući – neformalno obrazovanje, komunikacijske i organizacijske vještine, mogućnost za plaćene poslove u budućnosti. Osim toga, volonterski rad potiče društveni aktivizam, koji je pokretač naprednog društva. Toga su svjesni u mreži Vijeća učenika srednjih škola Unsko-sanskog kantona u BiH,koji su organizovali volontiranje za oko 300 učenika u raznim preduzećima, organizacijama i udruženjima. Priču ima Dženita Duraković.
Titulu najbolje učenice iz Evrope ponijela je gimnazijalka Hana Galijašević iz Velike Kladuše, na takmičenju iz opšteg znanja “The World Scholar's Cup” , održanom u Atini. Bila je to njena ulaznica za Svjetski kup šampiona koji je nedavno održan na Yel univerzitetu i sa kojeg se vratila sa 14 novih medalja. Detalje ima Azra Bajrić.
Ali nisi svi tako marljivi i odgovorni kao ova gimnazijalka iz Velike Kladuše. Za razliku od Hane, većina srednjoškolaca često 'markira' sa nastave. Izostanci se gomilaju, a onda to postane ozbiljan problem. Vijeće učenika Srednje škole Konjic, nedavno je napravilo analizu izostanaka za prva dva mjeseca ove školske godine. Došli su do podatka da je u nekim razredima bilo čak 600 izostanaka u samo u dva mjeseca.Iz Konjica se javlja Mirsada Ćosić.
Bokserski klub „Kum“iz Bratunca ima oko 150 članova. Iako većinu djevojčica boks uglavnom odbija, ovaj klub je poseban. Brojne djevojčice vrijedno treniraju u ovom klubu i sanjaju da postanu prvakinje Evrope. U tome ih bodritrener Željko Todorović, višestruki prvak Srbije u kik boksu. Priču ima Sadik Salimović.
Facebook Forum